ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Politika/Intervju
Intervju

Admir Lisica: EPP i Bundestag detektirali glavne probleme i podržali državu Bosnu i Hercegovinu

Pobjeda države Bosne i Hercegovine jučer u Roterdamu izuzetno je važan događaj, čega ćemo biti svjesni tek u predstojećem periodu. Stoga, bitno je pohvaliti sve one koji su uprkos lobiranju HDZ-a, uspjeli pridobiti podršku za Bosnu i Hercegovinu.

Razgovarao: Faris Marukić


Admir Lisica je magistar historije, istraživač u oblasti regionalnih političkih odnosa, međunarodnih politika i dijaspornih zajednica.

Bundestag je osudio djelovanje lidera SNSD-a i HDZ-a. Kakvu politiku vodi Njemačka prema Bosni Hercegovini, možemo li očekivati proaktivniji pristup?

Lisica: Poslaničke grupe SPD, Zelenih i FDP-a u Parlamentu Njemačke otvoreno su pozvali Vladu da konkretizira svoju podršku Bosni i Hercegovini, koja se suočava sa otvorenim separatističkim prijetnjama. Posebno raduje što je vladajuća koalicija u Bundestagu konkretno označila Dodika i Čovića kao 'nacionalističke političare'. Na ovaj način se konačno ruši neutemeljena teorija o “tri nacionalizma, tri strane i tri protivnika ideje o građanskoj državi Bosni i Hercegovini” koja se dugo nameće u našoj javnosti, a što ne odgovara činjeničnom stanju. Nakon konkretnog imenovanja glavnih faktora nestabilnosti u Bosni i Hercegovini, grupe i pojedinci koji nastave sa ustrajavanjem na teoriji o “tri faktora problema” ne mogu se smatrati dobronamjernim. U odnosu na prethodnu koaliciju predvođenju CDU, vidljiv je blagi zaokret u njemačkoj politici prema Bosni i Hercegovini, o čemu govore i aktuelni potezi. Ipak, do sada nismo imali konkretne poduhvate njemačke vanjske politike u kontekstu zaustavljanja separatističkih težnji, kao što primjerice to učinila Velika Britanija. Iskreno se nadam da je reakcija vladajuće koalicije u kojoj se Dodik i Čović prepoznaju kao glavni problemi u Bosni i Hercegovini početak konkretnijeg i proaktivnijeg pristupa Njemačke prema Bosni i Hercegovini.

Isti problem detektirao je EPP, koji nije okarakterizirao „legitimno predstavljanje“ kao problem za funkcionalnu Bosni i Hercegovinu. Možemo li očekivati dalju radikalizaciju osovine Čović-Dodik?

Lisica: Reakcija Milorada Dodika u kojoj krajnje primitivno optužuje EPP da podržava “muslimansku SDA” i Adisa Ahmetovića, člana Bundestaga da ima “antisrpske stavove” dovoljno oslikava poziciju u kojoj se on trenutno nalazi. Svoju nemoć manifestira kroz lažne optužbe i konstruirane scenarije u kojima je on žrtva. Lobiranje HDZ Bosne i Hercegovine, ali i njihove sestrinske stranke HDZ Hrvatske nije naišlo na podršku, što ide u prilog tezi da Bosna i Hercegovina ipak ima prijatelje u EPP, te da oni neće mirno posmatrati težnje Dodika i Čovića da u Bosni i Hercegovini izazovu transnitrijski, donbaski ili abhazijskih scenarij. Ipak, daleko smo od jedinstvenog stava na nivou Evropske unije o tome da se uvedu sankcije Dodiku ili Čoviću, ali određeni pomak u odnosu prema Bosni i Hercegovini je vidljiv. Pobjeda države Bosne i Hercegovine jučer u Roterdamu izuzetno je važan događaj, čega ćemo biti svjesni tek u predstojećem periodu. Stoga, bitno je pohvaliti sve one koji su uprkos lobiranju HDZ-a, uspjeli pridobiti podršku za Bosnu i Hercegovinu.


Smatrate li da će međunarodna zajednica, sada kada su ključni kočničari jasno određeni, učiniti više da se stanje u BiH stabilizira? Možemo li očekivati proaktivnije djelovanje diplomatskih krugova, posebno visokog predstavnika u BiH?

Lisica: Iskreno se nadam da će se međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini ohrabriti da učini dodatne korake koji će doprinijeti stabilizaciji društveno-političkih odnosa unutar Bosne i Hercegovine. Nema dvojbe ko su kočničari provedbe procesa u državi i njenog općeg napretka, te je sad na međunarodnoj zajednici da uz pomoć svojih mehanizama pomogne stabiliziranju Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, gospodin Christian Schmidt je iskusan diplomata, koji sasvim sigurno neće sebi dozvoliti luksuz da se tokom njegovog mandata u Bosni i Hercegovini dogodi nešto slično što imamo priliku gledati u Ukrajini. Strane ambasade prate procese u Bosni i Hercegovini i dobro su obaviještene o dešavanjima u njoj, te se nadam da će se u predstojećem periodu još aktivnije uključiti. Posebno to mislim na ambasade prijateljskih Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Njemačke.

Kako se stanje u Ukrajini odražava na BiH? Može li EU izaći iz prostora komfora retorike i prijeći na konkretnije djelovanje?

Lisica: U prethodnom periodu imali smo priliku pročitati niz analiza i mišljenja o tome kako se agresija na Ukrajinu reflektira na Bosnu i Hercegovinu. Osjetno je da nakon vidljivih neuspjeha ruske vojske na frontu i Milorad Dodik polahko prilagođava svoju retoriku novonastaloj situaciji. U prethodnim pitanjima sam se na neki način osvrnuo i na ulogu Evropske unije i njenog nejedinstvenog stava prema Bosni i Hercegovini. Koliko je Evropska unija nejedinstvena svjedoči i odluka mađarskog premijera Viktora Orbana da suspenduje uvedene sankcije prema Rusiji, što je suprotno stavovima većine članica Evropske unije. Ruska agresija na Ukrajinu pokazala je da EU u određenim situacijama može postići konsenzus, uprkos vidljivim razlikama među njenim članicama. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Mađarska i Hrvatska su još ranije istakle da neće podržati sankcije prema liderima, a također, uprkos tome što mnoge članice, pa i Hrvatska, govore o potrebi dodjeljivanja kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini nisam previše optimističan da bi se to moglo dogoditi uskoro, osim ukoliko promjene na međunarodnoj pozornici Evropsku uniju ne primoraju na to.

Nedavno su održani izbori u Sloveniji, gdje je došlo do promjene vlasti. Šta Bosna i Hercegovina može očekivati od nove većine?

Lisica: U Sloveniji je došlo do promjene desničarske vlasti, što je na neki način najavljeno još prošle godine na održanom referendumu o vodama. Novi premijer Slovenije, Robert Golob je svojevrsna pozitivna promjena u odnosu na Janeza Janšu, kojega ćemo se sjećati po famoznom “non paperu”. Raduje i činjenica da će izuzetno visoku funkciju u novoj Vladi Slovenije dobiti i Tanja Fajon, koja se u prošlosti pokazala kao iskreni prijatelj Bosne i Hercegovine. Ako uzmemo u obzir da je nova Vlada potpuna suprotnost u odnosu na prethodnu, sigurno je da možemo očekivati proevropske stavove Slovenije i u kontekstu Bosne i Hercegovine, što nam je svakako izuzetno potrebno u ovom trenutku. Promjena vlasti u Sloveniji jeste pozitivan događaj ne samo za građane Slovenije, već i za ostatak Evrope u kojoj radikalna desnica u posljednjih nekoliko godina bilježi rast.


Kada već govorimo o Sloveniji, dotaknimo se i odnosa Bosne i Hercegovine sa Srbijom,  Hrvatskom, ali i Crnom Gorom u kojoj je došlo do promjene vlasti?

Lisica: Očigledno je da Aleksandar Vučić, Ana Brnabić Aleksandar Vulin, te Ivica Dačić ne odustaju od svoje zvanične politike prema Bosni i Hercegovini. Podrška koju politički vrh Srbije daje Miloradu Dodiku ne nailazi na ozbiljne reakcije evropskih zvaničnika, što ih dodatno ohrabruje. Položaj Bošnjaka u Sandžaku mora biti daleko bolji nego je to slučaj sada kada imamo na sceni kršenje određenih Ustavom zagarantiranih prava. Srbija se mora suočiti sa događajima iz prošlosti, poštovati teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, što su glavni preduslovi za relaksiranje odnosa. Također, vlast mora prestati s potenciranjem teze da je potrebno razgovarati i relaksirati odnose između Bošnjaka i Srba. Jedini relevantan dijalog jeste na državnoj razini između Srbije i Bosne i Hercegovine. Činjenica je da će u Skupštini Srbije biti neke od najradikalnijih srpskih desničarskih političkih subjekata poput DVERI ili NADE, zbog čega ne očekujem napredak u odnosima dvije zemlje. Kada je riječ o Hrvatskoj, predsjednik ove države Zoran Milanović tokom mandata je dao do znanje koji su njegovi ciljevi, te da trenutno u njemu Bosna i Hercegovina ne može vidjeti prijatelja. S druge strane, premijer Andrej Plenković i ministar vanjskih poslova  Gordan Grlić-Radman, ponašali su se u maniru toplo-hladno, što ukazuje da odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine nisu na onom nivou kakvim bi zapravo trebali biti. Nadam se da će pogledi EPP, te određenih zemalja Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije utjecati na promjenu političkog kursa zvaničnog Zagreba, koji podržava izmjene izbornog zakona prema mjeri HDZ-a. Ako dođe do toga, dvije države će se moći posvetiti unapređenju međusobnih odnosa u interesu njenih građana. Bosna i Hercegovine i Crna Gora su prijateljske države, a iskreno se nadam da će promjene utjecati na unapređenje međusobnih odnosa, ali i na jačanje položaja Bošnjaka u Crnoj Gori, naroda koji je dao veliki doprinos tokom referenduma o nezavisnosti Crne Gore. Dva ministarska mjesta za Bošnjake, jesu pozitivan pomak u odnosu na prošlu vlast i vjerujem da će se s ovim trendom nastaviti i u budućnosti.

Bliže se i Opći izbori. Dugo se vremena bavite pitanjima dijaspore. Koliko je značaj učešća dijaspore na izborima?

Lisica: Prije nekoliko sedmica imao sam priliku pročitati da je na Općim izborima 2018. godine iz dijaspore pristiglo 17. 063 glasova za anti-bosanske stranke u entitetu RS, dok je za pro-bosanske stranke pristiglo svega 8.849 glasova! Ovaj podatak dovoljan je pokazatelj da dijaspora mora aktivnije uzeti učešće u političkim procesima u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na bh. entitet Rs. Zamislite da probosanske stranke na oktobru dobiju dovoljan broj glasova koji bi im omogućio 8 ili čak 10 mjesta u NSRS? Sigurno je da bi njihov utjecaj na političke procese u ovom entitetu bio dosta veći nego je to slučaj trenutno. Dijaspora mora iskoristiti svoje demokratsko pravo, prije svega prijaviti se, te onda glasati na izborima. Jedino tako naši mnogobrojni sugrađani izvan domovine mogu imati direktan utjecaj na dešavanja u Bosni i Hercegovini. Dijaspora je veliki potencijal o čemu nam govore naši uspješni zemljaci širom svijeta koji su profilirani političari, umjetnici, naučnici, biznismeni itd. Zadatak vlasti na svim nivoima mora biti kontinuirana težnja na povezivanju s dijasporom, što će sigurno rezultirati kreiranju pozitivnih trendova u domovini.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.