Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) odbila je dostaviti podatke prikupljene putem novih izbornih tehnologija, iako su ih zatražili Transparency International u BiH i Koalicija „Pod lupom“. Odluka je izazvala reakcije organizacija koje upozoravaju da nedostatak transparentnosti dodatno otvara pitanja o regularnosti Općih izbora 2026. godine.
Organizacije su od CIK-a tražile detaljne informacije o izlaznosti birača na pojedinačnim biračkim mjestima, broju građana čiji identitet nije bilo moguće potvrditi otiskom prsta, kao i podatke o biračkim mjestima na kojima elektronska identifikacija ili skeniranje glasačkih listića nisu korišteni.
Posebno su ih zanimali slučajevi u kojima se rezultati elektronskog i ručnog brojanja glasova nisu podudarali, jer bi takvi podaci mogli pomoći u otkrivanju eventualnih nepravilnosti.
Međutim, na sjednici Centralne izborne komisije zahtjev je odbijen uz obrazloženje da bi javno objavljivanje pojedinačnih podataka moglo dovesti do pogrešnih zaključaka.
Član CIK-a Suad Arnautović upozorio je da bi informacije, ukoliko se posmatraju izvan šireg konteksta, mogle stvoriti pogrešnu sliku o izbornom procesu. Također je poručio da podaci neće biti dostavljeni prije nego što o ovom pitanju bude raspravljala Parlamentarna skupština BiH.
Transparency International i Koalicija „Pod lupom“ smatraju da takva odluka nema zakonsko opravdanje te su najavili pokretanje odgovarajućih pravnih postupaka.
Njihovu zabrinutost dodatno su pojačali podaci prikupljeni tokom izbora. Prema dostupnim informacijama, u brojnim lokalnim zajednicama zabilježen je neuobičajeno veliki rast izlaznosti između 17 i 19 sati, što, prema ocjeni ovih organizacija, zahtijeva dodatnu provjeru.
Posmatrači Koalicije „Pod lupom“ utvrdili su da se na samo 55,8 posto posmatranih biračkih mjesta broj glasačkih listića za Predsjedništvo BiH u potpunosti podudarao s brojem birača evidentiranih putem elektronskog uređaja za identifikaciju.
Na 6,5 posto posmatranih biračkih mjesta razlika je iznosila više od tri glasa.
Dodatnu pažnju izazvala je analiza Transparency Internationala, kojom je izdvojeno više od 500 biračkih mjesta s pokazateljima koji mogu upućivati na potencijalne izborne nepravilnosti.
Među njima su biračka mjesta s izlaznošću većom od 80 posto, što je gotovo dvostruko više od prosječne izlaznosti, zatim mjesta na kojima je više od 15 posto listića proglašeno nevažećim, kao i ona na kojima je jedan kandidat osvojio više od 80 posto glasova.
Iz ovih organizacija naglašavaju da takvi statistički pokazatelji zahtijevaju dodatnu analizu kako bi se utvrdilo postoje li stvarne nepravilnosti.
Uvođenje novih tehnologija u izborni proces trebalo je predstavljati važan korak u sprečavanju izbornih zloupotreba koje su ranijih godina bile dokumentovane kroz posmatranje izbora, sudske postupke i stručne analize.
Elektronska identifikacija birača uvedena je s ciljem sprečavanja glasanja u tuđe ime, uključujući zloupotrebu identiteta preminulih osoba i građana koji nisu pristupili glasanju. S druge strane, skeneri glasačkih listića trebali su smanjiti mogućnost naknadnog mijenjanja rezultata, dopisivanja glasova i manipulacija tokom brojanja.
Ipak, Transparency International i Koalicija „Pod lupom“ upozoravaju da ni nakon potvrđivanja izbornih rezultata javnost nema dovoljno informacija o tome kako su nove tehnologije funkcionisale u praksi.
Prema njihovim navodima, nije jasno jesu li konačni rezultati mijenjani u odnosu na preliminarne, zbog čega nisu objavljena poređenja elektronskog i ručnog brojanja te na osnovu kojih podataka je prikazana zvanična izlaznost birača.
Posebno ističu da nijedno biračko mjesto nije poništeno nakon potvrđivanja rezultata, zbog čega smatraju da više ne postoji opravdan razlog za uskraćivanje traženih informacija.
Od Centralne izborne komisije BiH zatražili su da bez daljnjeg odgađanja omogući pristup podacima, upozoravajući da njihovo zadržavanje može dodatno narušiti povjerenje građana u izborni proces i izazvati nove sumnje u regularnost izbora.
