Kao važan preduslov za stabilizaciju cijena izdvojio je i osposobljavanje rudnika za isporuku dovoljnih količina uglja potrebnih za rad termoelektrana.
Najavljeno povećanje cijene električne energije za privredne subjekte u Federaciji BiH, koje bi moglo iznositi i do 30 posto, ponovo je otvorilo pitanje stvarnog stanja u domaćem elektroenergetskom sektoru, ali i odgovornosti institucija za probleme s kojima se suočava Elektroprivreda BiH. Nekadašnji značajan izvoznik električne energije danas je suočen s padom proizvodnje, nedostatkom uglja, finansijskim poteškoćama i sve većom potrebom za nabavkom električne energije na tržištu.
O uzrocima takvog stanja, posljedicama koje bi nova poskupljenja mogla imati na privredu i građane, ali i neophodnim reformama, u emisiji „Dobar dan BiH“ na Hayat televiziji govorio je prof. dr. Zijad Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE. U razgovoru je posebno upozorio da povećanje cijena samo po sebi neće riješiti nagomilane probleme te da je za oporavak elektroenergetskog sektora neophodno mnogo ozbiljnije uključivanje Vlade FBiH i nadležnog ministarstva.
Poskupljenje struje neće riješiti suštinske probleme Elektroprivrede BiH
Govoreći o najavljenom povećanju cijene električne energije za privredne subjekte, Bajramović je ukazao na ozbiljnost situacije u kojoj se nalazi Elektroprivreda BiH, posebno ako se uzme u obzir da je ova kompanija prije nekoliko godina izvozila i do četiri teravat-sata električne energije godišnje, dok danas mora uvoziti više od jednog teravat-sata kako bi zadovoljila potrebe svojih potrošača.
Jedan od ključnih uzroka takvog stanja vidi u drastičnom padu proizvodnje uglja u rudnicima koji posluju u okviru koncerna Elektroprivrede BiH. Prema njegovim riječima, proizvodnja je sa nekadašnjih šest miliona tona pala na približno tri miliona tona, što se direktno odrazilo na proizvodnju električne energije i finansijsku stabilnost kompanije.
Dodatni problem predstavlja činjenica da Elektroprivreda BiH, zbog nedostatka vlastitih proizvodnih kapaciteta, električnu energiju mora nabavljati na tržištu po cijenama koje su višestruko veće od troškova vlastite proizvodnje. Bajramović je pojasnio da takav odnos dodatno opterećuje poslovanje, narušava likvidnost i dovodi kompaniju u situaciju da mora posezati za komercijalnim kreditima.
Ipak, smatra da povećanje cijena električne energije nije dugoročno rješenje, već samo način da se kratkoročno osiguraju dodatni prihodi, bez otklanjanja uzroka krize.
"Ako se to samo desi da bude povećanje bez zahvata ili rezova unutar Elektroprivrede, a to prije svega mislim na reformu u rudarskom sektoru i reformu unutar proizvodnih kapaciteta i modernizacije pogona, onda problem sigurno nije riješen. Samo je odgođen problem", upozorio je Bajramović.
Prema njegovoj ocjeni, neophodno je provesti restrukturiranje rudnika, povećati pogonsku spremnost termoelektrana, modernizirati distributivnu mrežu i osigurati njenu sposobnost prihvata električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Bez takvih zahvata, svako novo povećanje cijena predstavljat će samo privremenu finansijsku intervenciju.
Vlada FBiH i nadležno ministarstvo imaju ključnu odgovornost za stanje u elektroenergetskom sektoru
Posebno oštre ocjene Bajramović je iznio govoreći o odgovornosti institucija vlasti, naglašavajući da se problemi Elektroprivrede BiH ne mogu riješiti isključivo dogovorima između uprave ove kompanije i privrednika. Smatra da je neophodno aktivnije uključivanje Vlade Federacije BiH, a posebno resornog ministarstva, koje bi trebalo preuzeti vodeću ulogu u definisanju dugoročne energetske politike.
Ukazao je i na nedostatak adekvatnih cjenovnih odnosa između proizvodnje električne energije, cijene uglja i cijena koje plaćaju različite kategorije potrošača. Prema njegovom mišljenju, upravo je izostanak sistemskog pristupa ovom pitanju tokom prethodnih godina doprinio sadašnjoj situaciji.
