Potpredsjednik SDA i član pregovaračkog tima za formiranje vlasti Edin Ramić izjavio je u emisiji Dan uživo na N1 da ozbiljniji pregovori o formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini još nisu počeli te da se njihovo intenziviranje očekuje nakon što bude poznat odnos snaga u domovima naroda. Govorio je o uslovima koje postavljaju HDZ i SNSD, odnosima SDA s Demokratskom frontom i Strankom za BiH, izbornim rezultatima u Republici Srpskoj, ali i pozicijama koje će SDA zahtijevati u budućem sazivu Vijeća ministara BiH i Vlade Federacije BiH.
Ramić je kazao da trenutno nema intenzivnih pregovora između političkih stranaka, već da je fokus na formiranju pregovaračkih timova i izboru delegata u domove naroda.
„Nema nekog intenziteta u pregovorima. Formiraju se pregovarački timovi. Ono što se intenzivira jeste koordinacija koja se vezuje za izbor delegata za Dom naroda“, rekao je Ramić.
Pojasnio je da je dosad bilo razgovora na nivou sekretara stranaka, ali ne i konkretnih pregovora s predstavnicima HDZ-a i SNSD-a.
Podsjetio je na sastanke SDA s predstavnicima Stranke za BiH i Demokratske fronte, na kojima je u fokusu bio federalni Dom naroda.
„Što se tiče HDZ-a i SNSD-a, mislim da će se razgovori intenzivirati tek kada svi završe pitanje delegata i kada bude jasno kakav je odnos snaga u domovima naroda“, naveo je.
Govoreći o mogućnosti da SNSD osigura četiri ili pet delegata u državnom Domu naroda, Ramić je rekao da će konačan odnos snaga biti poznat tek nakon glasanja.
„Dosadašnje iskustvo pokazalo je da SNSD ono što najavi da će završiti, to i završi“, kazao je, kritikujući pritom opozicione stranke u Rs zbog međusobnih optuživanja.
Ramić o uslovima Čovića i Dodika: Nećemo dozvoliti da nam drugi biraju partnere
Komentarišući poruke predsjednika HDZ-a Dragana Čovića da ne želi Demokratsku frontu u vlasti, kao i protivljenje Milorada Dodika učešću Stranke za BiH, Ramić je poručio da SDA neće prihvatiti takav način pregovaranja.
„Crvena linija je ta da nećemo jedni drugima birati partnere“, naglasio je.
Smatra da su takve poruke prvenstveno namijenjene biračkom tijelu te da ne moraju predstavljati stvarne prepreke za postizanje političkog dogovora.
Podsjetio je da su HDZ i DF već zajedno učestvovali u vlasti, uključujući Vladu Federacije BiH 2015. godine, kao i pojedine kantonalne vlade.
„Danas imate situaciju da će u Zeničko-dobojskom kantonu u vlasti biti i HDZ i DF i SDA. Tako da su te parole i principi više za njihovo biračko tijelo nego nešto čega će se suštinski držati“, ocijenio je Ramić.
„HDZ-u i SNSD-u nikada nije bilo bolje nego s Trojkom“
Ramić se osvrnuo i na mogućnost produžetka tehničkog mandata aktuelnog saziva Vijeća ministara BiH, ocjenjujući da takva situacija odgovara HDZ-u i SNSD-u.
„Realno, njima nikada nije bilo bolje nego u ovom mandatu s Trojkom“, rekao je.
Prema njegovim riječima, na početku prethodnog mandata postojala je mogućnost formiranja Vijeća ministara bez SNSD-a, ali i bez HDZ-a, dok je Trojka insistirala na formiranju vlasti bez SDA.
„Vrlo uspješno su predali neke pozicije HDZ-u i SNSD-u koje oni ranije nisu imali. I onda smo došli u situaciju da su sada HDZ i SNSD prilično relaksirani kada će biti formirano Vijeće ministara“, kazao je Ramić.
Govoreći o predsjedavajućoj Vijeća ministara Borjani Krišto i mogućnosti ostanka aktuelnog saziva u tehničkom mandatu, podsjetio je da su slične situacije postojale i ranije, kada su pojedini funkcioneri, uprkos osvojenim parlamentarnim mandatima, ostajali na izvršnim funkcijama.
Ipak, naglasio je da dugoročno zadržavanje tehničkog mandata nije održivo ni na državnom ni na federalnom nivou.
Može li SDP ponovo u vlast?
Na pitanje o mogućem učešću SDP-a u budućoj vlasti, Ramić je kazao da se, prema njegovom mišljenju, vlast može formirati bez te stranke na bilo kojem nivou.
„Mislim da se bez SDP-a može na bilo kojem nivou vlasti“, rekao je.
Ocijenio je da SDP nastoji osigurati dovoljan broj delegata u Klubu Srba Doma naroda Parlamenta FBiH te da bi mogao pokušati dobiti podršku HDZ-a i SNSD-a kako bi došao do potrebnih 14 potpisa.
„Njihova ambicija, koliko ja shvatam, jeste da na nivou Federacije dobiju dovoljno delegata u Klubu Srba i da onda pokušaju lobirati za podršku HDZ-a i SNSD-a, da im daju potpise kako bi dobili potrebnih 14 delegata i sebe faktički ubacili u vlast“, naveo je.
Dodao je da takav rasplet ne zavisi od SDA, već od odnosa SDP-a s HDZ-om i SNSD-om.
Podsjetio je i na raniju situaciju kada je SDA imala deset potpisa i kada joj je nedostajao jedan za mogućnost predlaganja kandidata za potpredsjednika Federacije BiH iz reda srpskog naroda.
Govoreći o Igoru Stojanoviću, Ramić je ustvrdio da je on dobio ključne potpise HDZ-a za izbor na tu funkciju.
Kritike Stranke za BiH i poziv na zajednički nastup u Rs-u
Jedna od tema razgovora bili su i odnosi SDA sa Strankom za BiH, koju je Ramić ranije kritikovao zbog izbornog nastupa u Rs.
Na pitanje kako danas sarađuje sa strankom kojoj je zamjerao političke poteze, Ramić je odgovorio da se odnosi na području Rs razlikuju od onih u Federaciji.
„Ne sjedimo za istim stolom u Rs jer ih tamo nema nigdje u parlamentu“, rekao je.
Prema njegovim riječima, Stranka za BiH u Rs ostvaruje političke rezultate kada nastupa u koaliciji sa SDA.
Ocijenio je da je odluka Stranke za BiH da na prethodnim izborima ne učestvuje na zajedničkim listama nanijela štetu političkom predstavljanju Bošnjaka u ovom entitetu.
Kritike je uputio i NiP-u te DF-u zbog njihovih poteza u vezi s izbornim nastupom u Rs-u.
S druge strane, istakao je da su SDA, DF i Stranka za BiH u Federaciji imali zajedničke političke stavove prema djelovanju Trojke, zbog čega smatra prirodnim da pokušaju zajedno formirati vlast.
„Ovdje smo imali zajedničke politike protiv politika Trojke, tako da je prirodno da pokušamo zajednički formirati vlast“, kazao je.
„Ako ne nastupimo zajedno 2030. godine, prestat ćemo biti politički faktor“
Govoreći o gubitku političkog utjecaja Bošnjaka u Rs, Ramić je upozorio da bi nastavak razjedinjenog izbornog nastupa mogao imati dugoročne posljedice.
Smatra da je jedino rješenje formiranje zajedničke bošnjačke, odnosno probosanske liste, koja bi okupila stranke sa sličnim stavovima o Bosni i Hercegovini, povratku, Evropskoj uniji i NATO-u.
Podsjetio je na ranije pokušaje zajedničkog nastupa kroz koalicije Domovina i Pokret za državu, naglašavajući da nijedna od tih koalicija nije okupila sve relevantne političke stranke.










