Adnan Velagić, ministar prosvjete, nauke i kulture Hercegovačko-neretvanskog kantona, potvrdio je u intervjuu za Politicki.ba, da će nova školska godina u ovom dijelu Bosne i Hercegovine početi 14. septembra.
Ističe da je jedini razlog za to - najavljeni nastavak vrućina.
Upitan da li je na odluku utjecalo to što su i tokom protekle školske godine bilježeni brojni incidenti, uključujući i neke koji su uznemirili javnost, on kategorički odgovara odrečno.
Također, najavljuje da neće doći do štrajka prosvjetnih radnika. Umjesto toga, slijede novi razgovori sa sindikalistima.
Velagić tokom dužeg razgovora za Politicki.ba rezimira dosadašnji rad, najavljuje nove reforme, nove programe, rješenja za neke od dugogodišnjih problema...
Pitanja rješavati dijalogom
Školska godina počinje uz najavu štrajka upozorenja prosvjetnih radnika. Šta ste kao ministar spremni konkretno ponuditi sindikatima da do štrajka ne dođe, odnosno da se nakon prvog dana ne otvori još ozbiljniji sindikalni spor?
VELAGIĆ: Prije svega, želim naglasiti da sam i do sada redovno komunicirao sa predstavnicima sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja i da sam uvijek bio spreman saslušati njihove zahtjeve, prijedloge i probleme. Već sam, u nekoliko navrata, kazao da se pitanja naših prosvjetnih radnika trebaju rješavati dijalogom. Stoga sam spreman razgovarati o svakom pitanju i tražiti rješenja koja su realna i koja će biti u interesu i zaposlenih u obrazovanju i naših učenika. Vrata Ministarstva za razgovor su uvijek otvorena i siguran sam da dijalog možemo voditi argumentirano i tražiti konkretna rješenja. Posebno mi je bitno da se eventualne nesuglasice između socijalnih partnera ne prelamaju preko učenika i njihovog prava na nesmetano obrazovanje. S obzirom na činjenicu da svi zahtjevi sindikata nisu u nadležnosti ovog ministarstva, ne mogu i ne želim davati obećanja koja neću moći ispuniti, jer je dio zahtjeva koji su nam uputili predstavnici sindikata u mjerodavnosti Vlade HNK. Ne mislim da je bilo čiji interes da prvi dan školske godine počnemo nadmudrivanjem i, ponovo, ističem da sam spreman ispuniti svoj dio posla i obaveza, a vjerujem da isto očekivanje možemo imati i od naših socijalnih partnera.
Govorili ste o reformama koje uključuju smanjenje broja učenika u odjeljenjima. Koliko je učenika minimalno odnosno maksimalno u odjeljenju i kako su se te izmjene odrazile na nastavni kadar?
VELAGIĆ: Intencija izmjena i dopuna pedagoških standarda osnovnog i srednjeg školstva bila je očuvati stabilnost radnih mjesta i istovremeno omogućiti nastavnicima kvalitetniji i posvećeniji rad sa svakim učenikom. Smatram da smo u tome uspjeli. Jedna od osnovnih promjena bila je smanjenje broja učenika u odjeljenjima, sa 18 na 14, odnosno najviše 24 učenika u srednjim i 28 u osnovnim školama. Navedenim izmjenama sačuvali smo postojeća radna mjesta, a uporedo s tim osigurali i bolje uvjete za rad i praćenje svakog učenika. Osim smanjenja broja učenika u odjeljenjima, izmjenama i dopunama pedagoških standarda omogućili smo angažiranje drugog stručnog saradnika odnosno psihologa, socijalnog radnika ili logopeda – kao i asistenata u nastavi. Ovaj proces smatramo ulaganjem u obrazovanje, u kvalitetniji odgojno-obrazovni proces i bolje uvjete za rad nastavnika, ali i stvaranje kvalitetnijeg okruženja za rast, razvoj i odrastanje naših učenika.
Ulaganje u nastavu
Jedna od promjena u obrazovnom sistemu bila je i izmjena Pravilnika o stručnom usavršavanju i napredovanju učitelja, nastavnika i stručnih saradnika u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama. Šta one znače za nastavnike i stručne saradnike, ali i za kvalitet obrazovanja u HNK?
VELAGIĆ: U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, do 2024. godine na snazi je bio Pravilnik o stručnom usavršavanju, ocjenjivanju i napredovanju odgajatelja, učitelja, nastavnika i stručnih saradnika. Zbog određenih problema u njegovoj primjeni, pristupili smo donošenju tri zasebna pravilnika: za predškolske ustanove, osnovne i srednje škole. Time smo ponovo otvorili mogućnost napredovanja kroz zvanja mentora i savjetnika, uz istovremeno vrednovanje njihovog rada i dodatak na platu. Od početka 2026. godine godine Ministarstvo je promoviralo 248 mentora i savjetnika u osnovnim i srednjim školama, od čega 165 mentora i 83 savjetnika. Promoviranim mentorima osiguran je dodatak na platu od 5 posto, a savjetnicima 8 posto. Smatram da je ulaganje u nastavni kadar ulaganje u kvalitet obrazovanja, jer upravo nastavnici imaju najvažniju ulogu u obrazovanju i sadašnjih i budućih generacija. Ovo je jedan od načina kako da vrednujemo odgovoran i zahtjevan rad prosvjetnih radnika i da djelujemo na konstantnom unapređenju odgojno-obrazovnog procesa.
Besplatni udžbenici za osnovce u HNK uvedeni su još ranije. Hoće li učenici svih osnovnih škola i svih devet razreda i ove školske godine dobiti besplatne udžbenike, kada će ih dobiti i postoji li mogućnost da roditelji ipak imaju dodatne troškove za radne sveske i drugi nastavni materijal? 
Među deficitarnim studijima koje je Ministarstvo ranije utvrdilo nalaze se matematika, fizika, hemija, bosanski, hrvatski i francuski jezik, historija i druga zanimanja. Da li se nedostatak nastavnog kadra već osjeti u školama HNK i postoji li opasnost da pojedini predmeti ove godine budu pokriveni nestručnim ili nedovoljno dostupnim kadrom? 
