Trojka 2022. i Trojka 2026: Ko će nakon 4. oktobra prvi sjesti sa SDA?

Piše: Maja Radević

Na papiru, SDP, Narod i Pravda i Naša stranka i dalje su zajedno. Predizborna kampanja, međutim, pokazuje da je to savezništvo danas znatno labavije nego što je bilo uoči zajedničkog nastupa na Općim izborima 2022. godine.

Prije četiri godine pred sobom su imali jasan politički cilj: SDA mora otići u opoziciju, Trojka kao nova većina, obećanje drugačijeg načina upravljanja i politički kapital potpuno investiran u zajednički projekat. Sada, ako izuzmemo zajedničku podršku Denisu Bećiroviću za člana Predsjedništva BiH, koalicijski partneri Trojke faktički izlaze na izbore kao konkurenti, javno međusobno preispituju i kritikuju rezultate vlasti čiji su dio, imaju različite stavove o pojedinim ključnim pitanjima, a što je najvažnije – svaka od tri stranke ima drugačiji interes nakon izbora.

SDP-u je važno da potvrdi svoju poziciju najveće i dominantne stranke unutar Trojke. Narodu i pravdi je važno dokazati da njihova politička snaga ne zavisi od zajedničkog „brenda“ Trojke. Našoj stranci je, barem ako je suditi prema posljednjim porukama Sabine Ćudić, važno pokazati da neće ponovo pristajati na neke koalicije samo zato što je matematika (ili Amerika) tako odredila.

Kada se prebroje mandati poslije 4. oktobra, vidjet će se ko za pregovarački stol dolazi kao najjači, ko kao najpotrebniji, a ko kao višak. Već je sada jasno da će tu biti najzanimljivija pozicija SDA, to jest odnos stranaka Trojke prema tradicionalno najjačoj bošnjačkoj stranci. Ako SDA ponovo postane nezaobilazna u formiranju vlasti, pitanje više neće biti može li se Trojka održati kao politički savez, nego može li prvenstveno SDP kao najjača stranka unutar Trojke sebi zaista priuštiti da ne razgovara sa SDA?

Do sada smo se već previše puta uvjerili da izborna matematika često preko noći promijeni političke principe koji su izgledali čvrsto u kampanji, a posebno zato što ni čelnici Trojke više nemaju potpuno iste predstave o tome šta bi se tačno trebalo desiti nakon izbora. Ako nakon izbora bude moguće formirati vlast sa SDA uz većinu koju Trojka sama nema, hoće li SDP odbiti takav aranžman samo da bi sačuvao politički brend Trojke, ili će procijeniti da je ipak važnije ostati u vlasti i napraviti novu koaliciju?

Sabina Ćudić je ranije izjavila da buduću Trojku vidi kao širu političku koaliciju, što znači da postoji ideja da se taj politički okvir nakon izbora promijeni i proširi. S druge strane, Elmedin Konaković kaže da bi pristao na postizbornu saradnju sa SDA pod jednim uvjetom – da takva saradnja znači izbacivanje SNSD-a iz vlasti na državnom nivou. Dakle, mogućnost saradnje sa SDA više nije tabu za Konakovića, a to je ogromna promjena u odnosu na 2022. godinu kada je jedna od ključnih vrijednosti zajedničkog projekta Trojke bila isključivo politička alternativa SDA.

Osim toga, promijenio se i međunarodni kontekst u kojem je nakon izbora 2022. godine, nova vlast predvođena Trojkom imala snažan politički momentum i otvorenu podršku zapadnih partnera za formiranje vlasti koja je trebala ubrzati evropske i euroatlantske integracije BiH. Danas je situacija znatno drugačija. Podrška SAD-a Bosni i Hercegovini i dalje postoji i Washington i dalje jasno podržava suverenitet, teritorijalni integritet i euroatlantski put zemlje. Ali, to više nije isto što i podrška Trojci kao konkretnom političkom projektu. Nakon četiri godine, Trojka više ne može računati na onu vrstu početnog međunarodnog kredita koji je imala kada se predstavljala kao alternativa dugogodišnjoj dominaciji SDA.

Drugim riječima, međunarodni partneri i dalje imaju svoje interese i prioritete u BiH, ali Trojka danas mora sama pokazati kapacitet za formiranje vlasti i sposobnost da napravi novu parlamentarnu većinu. Podrška međunarodne zajednice više nije nešto što se podrazumijeva. A ako SDP i SDA, ili NiP i SDA zaista sjednu za isti stol, makar samo na državnom nivou, onda će se otvoriti još jedno ključno pitanje na koje za sada niko iz Trojke nema uvjerljiv odgovor: šta u tom slučaju ostaje od političkog projekta zbog kojeg su prije četiri godine zajedno ušli u vlast?

Možda će i poslije 4. oktobra Trojka zaista ostati Trojka kako to za sada tvrde njeni lideri, uprkos duboko narušenim međusobnim odnosima, posebno između Nermina Nikšića i Elmedina Konakovića. Ali je jednako moguće da će od tog dana glavno pitanje prestati biti ko je protiv SDA, nego ko je spreman sjesti sa SDA.