Piše: Erik Valenčič
Rat u Ukrajini sam po sebi je svjetski rat, jer njegove negativne posljedice osjeća cijeli svijet. Rastuće cijene energenata, smanjenje privrednog rasta, nekontrolirana inflacija, poremećaji u snabdijevanju hranom, a time i nestašica hrane destabiliziraju mnoge zemlje i podrivaju sigurnost u svijetu. Već neko vrijeme čitav svijet prolazi kroz težak period. Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma pod naslovom Posljedice rata u Ukrajini bit će dalekosežne upozorio je već u aprilu: "Do ovog trenutka, čini se da do 30 odsto obradivog zemljišta u Ukrajini ove godine neće biti zasijano ili požnjeveno zbog ruskog napada". Svjetska banka je početkom juna snizila prognozu globalnog ekonomskog rasta u 2022. na 2,9 odsto (januarska prognoza bila je 4,1 odsto) i upozorila na mogućnost stagflacije slične onoj iz 1970-ih.
Stagflaciju karakterizira stagnacija ili nizak rast privrede, visoka nezaposlenost i smanjenje kupovne moći novca. Većim dijelom svijeta, koji se još nije oporavio od razornih mjera za obuzdavanje pandemije Covid-19, širi se zabrinutost koja se graniči sa panikom. Na primjer, Klaus Miler, predsjednik njemačke Federalne agencije potrošača, rekao je njemačkim medijima u junu da bi Nijemci uskoro mogli očekivati do tri puta veće cijene plina. Ovo je zapravo jedan od boljih scenarija. Drugi je da se Njemačka ove jeseni suoči sa katastrofalnim nedostatkom ovog energenta, sa novim i eventualno konačnim prekidom isporuke ruskog plina. Niko ne zna šta nas čeka.
Ali jedno je sigurno. Dok ćemo se mi u Evropskoj uniji i uopće na zapadu morati nositi sa znatno višim troškovima života i drugim socio-ekonomskim pritiscima, u takozvanom trećem svijetu, prije svega u Africi, očekuju se mnogo gori problemi. Od početka pandemije u proljeće 2020. broj ljudi koji pate od gladi ili hronične neuhranjenosti porastao je za 150 miliona, tako da ih je prošle godine bilo 828 miliona.
David Basley, direktor Svjetskog programa za hranu UN-a, nedavno je rekao:
"Mislili smo da ne može biti gore. Ali ovaj rat je destruktivan… Njegove posljedice bit će destabilizacija na globalnom nivou, glad i masovne migracije kakve ranije nismo vidjeli". Klimatske promjene samo dodatno pogoršavaju sigurnosnu situaciju. Čini se da je apokaliptična budućnost na koju nas godinama upozoravaju naučnici i analitičari – konačno tu.
Diplomatija dvoličnosti
Rat u Ukrajini izazvao je geopolitička previranja i odnos snaga u svijetu se mijenja na štetu zapadnih sila. Sve nestabilnija situacija ide u prilog raznim diktatorima koji ucjenjuju međunarodnu zajednicu. Sve je očiglednija nemoć́ zapada. Fotografija koja simbolizira ovaj proces prikazuje ostarjelog američkog predsjednika Joea Bidena i mladog saudijskog princa Mohameda bin Salmana kako se nestašno pozdravljaju pesnicama tokom Bidenove posjete Saudijskoj Arabiji 15. jula. Podsjetimo, Biden je tokom predizborne kampanje obećao da će izolirati bin Salmana na međunarodnoj sceni zbog brutalnog ubistva američkog novinara saudijskog porekla Džamala Hašogija, koje su počinili Salmanovi agenti u saudijskom konzulatu u Istanbulu u oktobru 2018.
Ovo uvjeravanje bilo je dio Bidenove najave da će njegova administracija dati prioritet demokratskim normama i ljudskim pravima u međunarodnim odnosima. Nakon što je preuzeo dužnost, on je skinuo oznaku tajnosti sa izvještaja američke obavještajne službe u kojem se zaključuje da je bin Salman naredio ubistvo novinara i odbio je direktne razgovore sa saudijskim princom.
Ali onda je đavo odnio šalu. U SAD je inflacija dostigla najviši nivo od novembra 1981, a u junu je premašila 9 odsto. Biden je krenuo na mini turneju po Bliskom istoku tokom koje je u Tel Avivu potvrdio američku podršku Izraelu u sukobu sa Iranom, koji ponovo obogaćuje uranijum (nakon što je bivši predsjednik Donald Tramp potkopao međunarodni sporazum o kontroli iranskog nuklearnog programa), poručio je Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali, koje iz dana u dan ubijaju izraelske snage sigurnosti i jevrejski ekstremisti, da sada nije vrijeme za mirovne pregovore i obećao im pristup 4G internetu – ali njegov glavni cilj bila je Saudijska Arabija. Ukratko, Biden je došao da zamoli bin Salmana da pumpa više nafte, jer bi to ublažilo inflaciju u Americi i ubrzalo njen ekonomski rast. Bin Salmanov odgovor bio je kratak: ne. Saudi Arabija je spremna proizvoditi više nafte samo u slučaju nestašice nafte na svjetskom tržištu.
SAD čekaju izbori za kongres i senat u novembru, na kojima će Bidenova Demokratska partija po svoj prilici doživjeti poraz (gubitak većine u oba predstavnička doma; ona u senatu je već́ prilično uzdrmana). Bin Salman sve to zna. Njemu odgovara slabljenje Bidenove administracije. Centar svjetske moći pomjera se sa zapada na istok, iz Vašingtona u Peking, a bin Salman je sve skloniji povezivanju sa Kinom.
Kada je Biden, kako je izvijestio Guardian, pomenuo Hašogijevo ubistvo, bin Salman ga je optužio za licemerje, jer ni on ništa nije preduzeo u vezi sa ubistvom palestinsko-američke novinarke Širin Abu Akle, koju su izraelski vojnici ubili 11. maja. I u pravu je. Biden i drugi zapadni lideri su postepeno izgubili svaki moralni kredibilitet pred licem svijeta.
Po povratku kući, Biden je tvrdio da je rekao bin Salmanu da ga smatra lično odgovornim za Hašogijevu smrt. Saudijski ministar inostranih poslova Adel al Džubeir, koji je prisustvovao sastanku, negirao je ovu izjavu, rekavši da to nije čuo. Biden je uzvratio da je al Džubeirova tvrdnja neistinita, ali ostaje al Džubeirov, odnosno zvanični stav Saudijske Arabije da bin Salman nije naredio Hašogijevo ubistvo i da je to zemlja koja poštuje ljudska prava.
Diplomatija bombi
Nakon što je Bidenova posjeta Bliskom istoku završena bez zapaženih uspjeha (jedan od njih je da izraelski putnički avioni sada mogu letjeti kroz saudijski vazdušni prostor), ruski predsjednik Vladimir Putin također je otputovao na Bliski istok 19. jula i održao sastanak u Teheranu sa iranskim ultra-konzervativnim predsjednikom Ebrahimom Raisijem i turskim autokratom Tayyipom Erdoganom. Zvanično je to bio trilateralni sastanak ravnopravnih lidera koji su se sastali da razgovaraju o situaciji u regionu i svijetu, ali se Putin posebno istakao iz razumljivih razloga. U Teheran je došao sa više ciljeva, ali prije svega je želeo pokazati Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama da ga nisu uspjeli izolirati na međunarodnoj sceni. Iranski vjerski vođa Ali Hamnei podržao je ruski napad na Ukrajinu rekavši da bi NATO ionako prije ili kasnije započeo rat zbog aneksije Krima.
Međunarodne sankcije protiv Irana i Rusije jačaju savez između ove dvije zemlje, koje traže način da izbjegnu negativne posljedice sankcija i dugoročno smanje svoju zavisnost od međunarodne razmjene u američkim dolarima. Neposredno prije dolaska Putina u Teheran, ruski naftni gigant Gazprom i Nacionalna iranska naftna kompanija potpisali su sporazum o saradnji, po kome će Gazprom pomoći Iranu da razvija gasna i naftna polja, a očekuje se da će Iran uskoro Rusiji prodati još stotinu vojnih dronova za nastavak rata u Ukrajini. U intervjuu za iranski list Šarg, ruski ambasador u Teheranu Levan Džagarijan opisao je odnose dvije zemlje rekavši da su Rusija i Iran sada "ujedinjena tvrđava".
U međuvremenu, Putin i Erdogan su u Teheranu nastavili razgovore o prekidu blokade u Crnom moru, koja spriječava Ukrajinu da izvozi žito u svijet.
"Želio bih vam se zahvaliti na pregovaračkim naporima. Napredujemo zahvaljujući vašem posredovanju. Sve još nije riješeno, ali činjenica da su se stvari pomjerile već́ je dobra", rekao je Putin Erdoganu, prešutivši da je upravo njegova vojska ta koja blokira izvoz žitarica, ne računajući zalihe koje je zaplijenila tokom osvajanja ukrajinske teritorije i koje ruska država sada pokušava prodati na svjetskom tržištu. Predstavnici Rusije, Ukrajine, Turske i Ujedinjenih nacija potpisali su ipak 22. jula u Istanbulu sporazum o uspostavljanju sigurnog morskog koridora preko kojeg bi Ukrajina mogla početi izvoziti žito.
