Sa Slavenom ćemo imati u Predsjedništvu BiH odnos 2:1 za BiH, a bez njega, nakon oktobra, odmah u startu imamo 2:1 protiv BiH. Tek kad imaš 2:1 protiv, tek onda se vidi koliko znači kad imaš odnos 2:1 za BiH.
Razgovarao: Samir Begović
Nastaviću svoje političko djelovanje kao predsjednik Demokratske fronte jer ova politička stranka ima svoje društveno opravdanje i društvenu ulogu u političkom životu Bosne i Hercegovine, kazao je u razgovoru za Slobodnu Bosnu predsjedavajući Željko Komšić u svojoj posljednjoj godini mandata u Predsjedništvu BiH.
Sa predsjedavajućim Komšićem razgovarali smo o svim aktuelnim temama u Bosni i Hercegovini, od susreta koji je nedavno imao sa papom Lavom XIV u Vatikanu, zatim njegovom protivljenju davanju podrške rezoluciji u UN-u koja osuđuje Iran, do planova za budućnost nakon izbora u oktobru 2026. godine.
Upravo ste se vratili iz Vatikana gdje se bili u službenoj posjeti papi Lavu XIV. Kakve utiske nosite sa tog susreta, o čemu ste razgovarali i koje poruke ste prenijeli papi?
- Nosim snažan utisak da Vatikan ostaje neupitna podrška Bosni i Hercegovini, njenoj stabilnosti i napretku. To je jedna podrška koja postoji već u višedecenijskom kontinuitetu i koja je jako dragocjena za našu državu. Boravak u Vatikanu iskoristio sam i da odam počast pokojnom papi Franji koji je bio simbol mira i tolerancije. Upravo vrijednosti koje je zastupao papa Franjo su danas potrebne svijetu koji sve više klizi u sukobe.
Institucije BiH su ponovo na ispitu. Banjalučki sud odbija provesti provesti nalog Suda BiH i izbrisati Milorada Dodika iz registra kao predsjednik stranke SNSD. Sve podsjeća na raniji slučaj kad nije provedeno njegovo hapšenje. Kako očekujete da će se ovaj slučaj sada okončati?
Nikako. Kada već u odluci Suda BiH nije eksplicitno navedeno da ne može biti predsjednik stranke, sada je sve stvar tumačenja. Sud u Banja Luci koji je nadležan za provođenje ima svoje tumačenje a Sud BiH koji je propustio izričito navesti da Dodik ne može biti predsjednik stranke, svoje. Dodik će ostati predsjednik SNSD-a.
Sve velike teme o kojima smo svakodnevno slušali protekle godine a i ranije su doslovno nestale iz fokusa javnosti. Više se ne govori o evropskom putu, a ni o milijardi eura. Niko više ne spominje ni tzv. evropske zakone. Gdje smo nakon četiri godine mandata Trojke, HDZ-a i SNSD-a. Kako biste sumirali mandat ove vlasti?
- HDZ i SNSD potpuno dominiraju institucijama Bosne i Hercegovine, i to po zasluzi Trojke. Ni ranije nije bilo puno bolje, ali je bilo povuci-potegni, nije se prepuštalo HDZ i SNSD-u da dominiraju. Trojka je došla na vlast na jednoj promašenoj političkoj filozofiji popuštanja, u jednom zaista naivnom uvjerenju da ako budu mekši prema HDZ i SNSD da će to donijeti neki rezultat. U početku je to bila pogrešna procjena. Onda su negdje na pola mandata shvatili da je to bila pogrešna procjena, pa su pokušali nemoguće, da u pola mandata izbace SNSD, a HDZ ih je naravno pustio niz vodu jer je Čoviću pa i Zagrebu, Dodik preči kao saveznik od njih kao njihovih poslušnika.
Oni koji su u politici iskusniji, znali su da će stvari otići u ovom pravcu. Sada pokušavaju pronaći krivca za to. Donedavno smo im čak i mi bili krivi što ne mogu da izbace SNSD iako smo za to glasali. Sada ni to ne mogu da govore. Načinjena je ogromna šteta. Iz naivnosti, neiskustva, iz jedne nespremnosti da se sasluša savjet. Ti ljudi su pomislili da u Dodiku i Čoviću stanuju neki skriveni prijatelji ove zemlje, a u nama, i nama sličnima, neprijatelji. U to su ih uvjeravali i straci, pa su se izmakli kad su stvari krenule loše. Trojka je ostala kao riba na suhom.
Trojka, a naročito ministar Konaković, se sa podsmijehom odnosi prema lobističkim aktivnostima Milorada Dodika. Je li to rezultat njihove nemoći da mu su suprotstave ili njihovog neznanja odnosno nerazumijevanja djelovanja na polju diplomatije?
- Ide se iz krajnosti u krajnost. Sa jedne strane širi se panika u vezi tih lobističkih aktivnosti. Odmah da kažem, niko ne može izlobirati nestanak BiH, i ona neće nestati sve dok smo mi spremi da se borimo. Sa druge strane, ne treba nam nikakav podsmjeh. To su aktivnosti koje ozbiljno mogu naštetiti državi, i neozbiljno se smijati tome.
Gasovodi, aerodromi, pa čak i gradnja dionica autoputa... Za sve to trenutno su zainteresovani američki investitori. Iznenađuje li vas ovakav nagli interes za BiH? Kako svemu tome trebamo pristupiti, imamo li razloga za oprez ili moramo sve učiniti da ovu priliku ne propustimo?
- Nagli američki interes za velike, za naše pojmove, projekte u BiH govori o tome da se radi o mnogo većem američkom interesu koji prevazilazi ne samo granice BiH nego i cijele regije. BiH je suviše malo tržište za američke kompanije i oni očigledno ciljaju na neke veće i dugoročnije projekte na cijelom Istoku i Jugoistoku Evrope. Projekti u BiH su samo “ulaz” u taj prostor. Energetski projekti su u prvom planu, mada ne isključivo.
Ja mislim da je ovo dobra prilika, mada ni oprez nije na odmet. Ovo govorim iz razloga što se može očekivati jedna vrsta pritiska od strane Amerikanaca da se riješi pitanje državne imovine, upravo zbog realizacije ovih projekata. Za nas je pitanje državne imovine dominantno političko pitanje, za Amerikance ono je praktično pitanje. U toj praktičnosti i potrebi za brzim rješenjima ne bih se iznenadio da oni preferiraju model državne imovine koji zagovara Rs pa čak i Čović.
Prije nekoliko dana naša javnost je bila šokirana izvještavanjem televizije Herceg Bosne sa koje se poručuje da je Sarajevo, kojeg povezuju sa Teheranom, "islamistička guja u srcu Evrope”. Za takav rad će Vlada FBiH televiziju Herceg-Bosne, prema izvještaju medija, nagraditi sa pet miliona KM. Zvuči nevjerovatno!? Šta bi ste im poručili ako namjeravaju to uraditi?
- Pozivam Vladu FBiH i premijera Nikšića da to ne rade. Televizija tzv. Herceg Bosne nije javni servis. Neka ta sredstva preusmjere BHRT-u. To je javni novac i logično je da se može dati javnom državnom servisu a ne nekoj stranačkoj televiziji koja širi mržnju. Na kraju krajeva, to je pokušaj da se od ljudi koji su završili u logorima paratvorevine Herceg Bosne otme iz džepa kako bi se finansirala televizija koja promiče vrijednosti te paratvorevine, a to je prilično degutantno. I neka pročitaju Zakon o državnoj pomoći.
Predsjedništvo BiH je na inicijativu vašeg kolege Denisa Bećirovića donijelo zaključke o ugroženosti BHRT-a. Danas je BHRT u još goroj situaciji nego tada. Pa, šta je onda bio cilj gospodina Bećirovića kada je inicirao donošenje zaključaka?
- Ne znam šta je bio njegov cilj. Šta god da je bio, nije postignut. Pogotovo BHRT-u i njihovim radnicima nije niti malo lakše od tih zaključaka. Zaključci kao zaključci su OK ali ne pomažu čak ni kao placebo efekat.
Mnogo pažnje u proteklih mjesec dana u javnosti dobilo je pitanje Komisije za nacionalne spomenike BiH? Da li se strani članovi se vraćaju i da li je ukinuto pravo veta kao što možemo pročitati u pojedinim medijima?
- UNESCO nije delegirao do sada nove članove a ne vjerujem ni da će delegirati. Na to sam upozoravao prije mjesec-dva, i bio napadan zbog toga. Pravo veta jeste formalno ukinuto ali će Komisija i dalje ostati blokirana upravo korištenjem “ukinutog prava veta”.
Svjedočili smo protestima mladih nakon stravične nesreće u Sarajevu? Već se malo taj entuzijazam smirio nakon što je pala Vlada KS. Kako ste vidjeli te proteste i odnos vlasti prema njima?
- Koliko vidim da Vlada KS nije pala, i dalje tu. Oni su samo formalno podnijeli ostavke. I ne pomišljaju da unutar vladajuće većine izaberu nove kadrove, novog premijera, ministre, pa čak ni novog direktora GRAS-a. Sve je ostalo isto kao da se ništa nije desilo. Štaviše nastavljaju sa neukusnom samohvalom i političkim marketingom. No o svemu tome građani će na izborima dati svoj sud. Što se protesta mladih tiče, oni su donekle i dirljivi. Ti mladi ljudi imaju čiste namjere. Rekao sam to povodom Dana nezavisnosti pa ću ponoviti opet; u licima tih mladih ljudi vidim ista ona lica koja su odbranila ovu državu, i ja im vjerujem. Oni će se siguran sam, na kraju izboriti za bolje društvo i državu.
Bjesni rat Izraela i SAD protiv Irana, a njime je ugrožen na razne načine i cijeli svijet. Jasno je da ne možemo učiniti ništa naročito u vezi tog rata ali možemo da što manje u BiH osjetimo njegove refleksije. Šta bi trebali biti prioritetu vlasti u BiH u predstojećem razdoblju?
- Možemo samo očekivati i priželjkivati prestanak sukoba na Bliskom Istoku a što bi bilo dobro za sve pa i za nas u Bosni i Hercegovini. Što se tiče prioriteta, u svakom slučaju u narednom periodu vlasti bi morale povesti računa kako se suočiti sa posljedicama nadolazeće inflacije na svjetskom nivou što će se odraziti i na nas, jer smo ionako imali težak period rasta cijena. Dodatni rast bi mogao izazvati ogromne probleme. Mislim da je to ključni prioritet.
Velika se prašina podigla oko podrške rezoluciji osude Irana. Cvijanović je inicirala davanje podrške, a u konačnici su to proveli Konaković i Lagumdžija. Obojica su kazali da bi izostanak podrške rezoluciji svrstao BiH na stranu Rusije. Jedini koji je potpuno prešutio ovu temu je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović. Kako komentarišete Konakovićevu i Lagumdžijinu reakciju na vaše saopštenje, ali i dosljednu šutnju Bećirovića?
- Bojim se da smo kao država, pridruživanjem kosponzorstvu pomenutoj Rezoluciji, kako to kaže naš ambasador bježeći od "ruske liste", dotrčali pravo na "listu Benjamina Netanyahua". Ja sam mislio, a i dalje mislim, da je to vrlo nečasno. Ali, glupo je da se nastavimo raspravljati oko ovoga! Svakako je to već završena stvar, to je "voda ispod mosta". Svako od nas je radio u skladu sa svojim uvjerenjima. Po meni, šteta je pričinjena i valja nam nastaviti živjeti sa tim.
Ovo vam je zadnja godina mandata i naredne izbore nemate pravo da se kandidujete. Da li ćete biti kandidat na izborima za neku drugu poziciju i kako namjeravate politički djelovati u narednim godinama kroz stranku i eventualnu funkciju?
- Nastaviti ću svoje političko djelovanje kao predsjednik Demokratske fronte jer ova politička stranka ima svoje društveno opravdanje i društvenu ulogu u političkom životu Bosne i Hercegovine. Trinaest godina od osnivanja DF-a, dojma sam da se DF ideološki i politički stabilno pozicionirao. Imamo svoj autentičan ugao gledanja na odnose u Bosni i Hercegovini.
DF nije recidiv ideologija iz prošlosti, nego uvjeren sam, stranka koja predstavlja dio našeg društva koje se zalaže za građanske i patriotske vrijednosti.
Prijedlog vaše stranke za novog člana Predsjendištva BiH je vaš dugogodišnji saradnik Slaven Kovačević. Stoga ga sigurno dobro poznajete. Zašto bi građani trebali za Kovačevića?
- To što Slaven govori i radi ima glavu i rep. On odlično poznaje rad Predsjedništva BiH. Nije izdajnik nego patriota, borio se za ovu državu i u ratu i u miru, ideološki je na liniji građanske države, što je meni nekako važno. Sa Slavenom ćemo imati u Predsjedništvu BiH odnos 2:1 za BiH, a bez njega, nakon oktobra, odmah u startu imamo 2:1 protiv BiH. Tek kad imaš 2:1 protiv, tek onda se vidi koliko znači kad imaš odnos 2:1 za BiH.
Vidjeti ćemo šta će građani odlučiti. Kao državu čekaju nas veliki izazovi, stoga je u instituciji Predsjedništva BiH važno imati većinu. Uvijek je bilo važno a pogotovo će biti važno nakon sljedećih izbora.
