Nastaviću svoje političko djelovanje kao predsjednik Demokratske fronte jer ova politička stranka ima svoje društveno opravdanje i društvenu ulogu u političkom životu Bosne i Hercegovine, kazao je u razgovoru za Slobodnu Bosnu predsjedavajući Željko Komšić u svojoj posljednjoj godini mandata u Predsjedništvu BiH.
Sa predsjedavajućim Komšićem razgovarali smo o svim aktuelnim temama u Bosni i Hercegovini, od susreta koji je nedavno imao sa papom Lavom XIV u Vatikanu, zatim njegovom protivljenju davanju podrške rezoluciji u UN-u koja osuđuje Iran, do planova za budućnost nakon izbora u oktobru 2026. godine.
Upravo ste se vratili iz Vatikana gdje se bili u službenoj posjeti papi Lavu XIV. Kakve utiske nosite sa tog susreta, o čemu ste razgovarali i koje poruke ste prenijeli papi?
- Nosim snažan utisak da Vatikan ostaje neupitna podrška Bosni i Hercegovini, njenoj stabilnosti i napretku. To je jedna podrška koja postoji već u višedecenijskom kontinuitetu i koja je jako dragocjena za našu državu. Boravak u Vatikanu iskoristio sam i da odam počast pokojnom papi Franji koji je bio simbol mira i tolerancije. Upravo vrijednosti koje je zastupao papa Franjo su danas potrebne svijetu koji sve više klizi u sukobe.
Institucije BiH su ponovo na ispitu. Banjalučki sud odbija provesti provesti nalog Suda BiH i izbrisati Milorada Dodika iz registra kao predsjednik stranke SNSD. Sve podsjeća na raniji slučaj kad nije provedeno njegovo hapšenje. Kako očekujete da će se ovaj slučaj sada okončati?
Nikako. Kada već u odluci Suda BiH nije eksplicitno navedeno da ne može biti predsjednik stranke, sada je sve stvar tumačenja. Sud u Banja Luci koji je nadležan za provođenje ima svoje tumačenje a Sud BiH koji je propustio izričito navesti da Dodik ne može biti predsjednik stranke, svoje. Dodik će ostati predsjednik SNSD-a.
Sve velike teme o kojima smo svakodnevno slušali protekle godine a i ranije su doslovno nestale iz fokusa javnosti. Više se ne govori o evropskom putu, a ni o milijardi eura. Niko više ne spominje ni tzv. evropske zakone. Gdje smo nakon četiri godine mandata Trojke, HDZ-a i SNSD-a. Kako biste sumirali mandat ove vlasti?
- HDZ i SNSD potpuno dominiraju institucijama Bosne i Hercegovine, i to po zasluzi Trojke. Ni ranije nije bilo puno bolje, ali je bilo povuci-potegni, nije se prepuštalo HDZ i SNSD-u da dominiraju. Trojka je došla na vlast na jednoj promašenoj političkoj filozofiji popuštanja, u jednom zaista naivnom uvjerenju da ako budu mekši prema HDZ i SNSD da će to donijeti neki rezultat. U početku je to bila pogrešna procjena. Onda su negdje na pola mandata shvatili da je to bila pogrešna procjena, pa su pokušali nemoguće, da u pola mandata izbace SNSD, a HDZ ih je naravno pustio niz vodu jer je Čoviću pa i Zagrebu, Dodik preči kao saveznik od njih kao njihovih poslušnika.
Oni koji su u politici iskusniji, znali su da će stvari otići u ovom pravcu. Sada pokušavaju pronaći krivca za to. Donedavno smo im čak i mi bili krivi što ne mogu da izbace SNSD iako smo za to glasali. Sada ni to ne mogu da govore. Načinjena je ogromna šteta. Iz naivnosti, neiskustva, iz jedne nespremnosti da se sasluša savjet. Ti ljudi su pomislili da u Dodiku i Čoviću stanuju neki skriveni prijatelji ove zemlje, a u nama, i nama sličnima, neprijatelji. U to su ih uvjeravali i straci, pa su se izmakli kad su stvari krenule loše. Trojka je ostala kao riba na suhom.
Trojka, a naročito ministar Konaković, se sa podsmijehom odnosi prema lobističkim aktivnostima Milorada Dodika. Je li to rezultat njihove nemoći da mu su suprotstave ili njihovog neznanja odnosno nerazumijevanja djelovanja na polju diplomatije?
- Ide se iz krajnosti u krajnost. Sa jedne strane širi se panika u vezi tih lobističkih aktivnosti. Odmah da kažem, niko ne može izlobirati nestanak BiH, i ona neće nestati sve dok smo mi spremi da se borimo. Sa druge strane, ne treba nam nikakav podsmjeh. To su aktivnosti koje ozbiljno mogu naštetiti državi, i neozbiljno se smijati tome.
Gasovodi, aerodromi, pa čak i gradnja dionica autoputa... Za sve to trenutno su zainteresovani američki investitori. Iznenađuje li vas ovakav nagli interes za BiH? Kako svemu tome trebamo pristupiti, imamo li razloga za oprez ili moramo sve učiniti da ovu priliku ne propustimo?
- Nagli američki interes za velike, za naše pojmove, projekte u BiH govori o tome da se radi o mnogo većem američkom interesu koji prevazilazi ne samo granice BiH nego i cijele regije. BiH je suviše malo tržište za američke kompanije i oni očigledno ciljaju na neke veće i dugoročnije projekte na cijelom Istoku i Jugoistoku Evrope. Projekti u BiH su samo “ulaz” u taj prostor. Energetski projekti su u prvom planu, mada ne isključivo.
Ja mislim da je ovo dobra prilika, mada ni oprez nije na odmet. Ovo govorim iz razloga što se može očekivati jedna vrsta pritiska od strane Amerikanaca da se riješi pitanje državne imovine, upravo zbog realizacije ovih projekata. Za nas je pitanje državne imovine dominantno političko pitanje, za Amerikance ono je praktično pitanje. U toj praktičnosti i potrebi za brzim rješenjima ne bih se iznenadio da oni preferiraju model državne imovine koji zagovara Rs pa čak i Čović.
Prije nekoliko dana naša javnost je bila šokirana izvještavanjem televizije Herceg Bosne sa koje se poručuje da je Sarajevo, kojeg povezuju sa Teheranom, "islamistička guja u srcu Evrope”. Za takav rad će Vlada FBiH televiziju Herceg-Bosne, prema izvještaju medija, nagraditi sa pet miliona KM. Zvuči nevjerovatno!? Šta bi ste im poručili ako namjeravaju to uraditi?