Trump: SAD bi vrlo brzo mogle napasti...
Početna/Politika/Intervju
Intervju

Sirovica: Više od hiljadu malih biznisa za deset godina: ZDK mijenja model podrške boračkoj populaciji

Redakcija Mostar

Novi fokus nije samo samozapošljavanje nego opstanak firmi, širenje poslovanja i zapošljavanje novih radnika.

Programi samozapošljavanja pripadnika branilačke populacije u Zeničko-dobojskom kantonu odavno više nisu samo socijalna mjera. Za dio korisnika postali su početni kapital za ulazak u poduzetništvo, a Ministarstvo za boračka pitanja ZDK sada pokušava napraviti naredni korak – pomoći onima koji su opstali na tržištu da razvijaju poslovanje i zapošljavaju nove radnike.

Brojke pokazuju razmjere programa. Od 2016. godine podržano je pokretanje 1.152 mala biznisa pripadnika branilačke populacije, dok su samo u 2026. godini sredstva odobrena za 191 korisnika, u ukupnom iznosu većem od 1,32 miliona KM. Kroz program „Prvi biznis“ moguće je dobiti 12.000 KM, dok „Biznis plus“ donosi dodatnu podršku onima koji su održali poslovanje, izmiruju poreske obaveze, ulažu i zapošljavaju.

Koliko ovih biznisa zaista preživi prve, najteže godine, koliko novih radnih mjesta stvaraju, jesu li sadašnji podsticaji dovoljni u vrijeme znatno viših troškova poslovanja i može li se od programa samozapošljavanja napraviti ozbiljniji razvojni instrument?

O rezultatima dosadašnjih programa, njihovim slabostima, planovima za 2027. godinu i mogućnostima povećanja podrške za nabavku opreme, širenje poslovanja i nova zapošljavanja za Politicki.ba govorio je Adnan Sirovica, ministar za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona.

Dugorični cilj

Ministarstvo za boračka pitanja ZDK provodi program podrške samozapošljavanju i pokretanju vlastitih biznisa pripadnika branilačke populacije. Koliko je korisnika u 2026. godini dobilo ovu vrstu podrške i koliko je ukupno novca izdvojeno za tu namjenu?

SIROVICA: Program podrške samozapošljavanju i pokretanju vlastitog biznisa i ove godine pokazuje da među pripadnicima branilačke populacije postoji značajan interes za pokretanje vlastitih poslovnih aktivnosti. U 2026. godini odobrena su sredstva za ukupno 191 korisnika, u ukupnom iznosu od 1.328.519,24 KM.

Naš cilj nije samo jednokratna finansijska pomoć, nego stvaranje uslova da pripadnici branilačke populacije pokrenu vlastitu djelatnost, ostvare ekonomsku samostalnost i, gdje god za to postoje mogućnosti, vremenom razviju poslovanje i otvore nova radna mjesta.

Koliki iznos podrške može dobiti jedan korisnik programa samozapošljavanja i šta se tim sredstvima može finansirati? Da li su sadašnji iznosi, s obzirom na rast cijena opreme, materijala i drugih troškova poslovanja, dovoljni za ozbiljan početak vlastitog biznisa?

SIROVICA: Za program „Prvi biznis“ predviđen je iznos od 12.000,00 KM po korisniku. Program „Biznis plus“ predviđa različite nivoe podrške, zavisno od ostvarene osnove za dodjelu sredstava: za Varijantu A od 3.000,00 do 10.000,00 KM, za Varijantu B od 1.000,00 do 7.000,00 KM, dok je za Varijantu C predviđeno 1.000,00 KM.

Sredstva su namijenjena podršci poslovnoj aktivnosti korisnika, a korisnik kroz plan poslovnih aktivnosti obrazlaže ulaganja, očekivane prihode i rashode, poslovni rezultat i investiranje. Upravo zato smatramo važnim da se sredstva usmjere na ono što je konkretnoj poslovnoj aktivnosti potrebno za njen početak i razvoj.

Svjesni smo činjenice da su troškovi poslovanja danas viši i da početak poslovanja nije jednostavan. Ipak, ovakvu podršku treba posmatrati kao podsticaj i početni kapital, a ne kao potpuno finansiranje svih troškova poslovanja. Istovremeno, iskustva iz dosadašnje realizacije programa predstavljaju osnov da se u narednom periodu razmatraju mogućnosti njegovog daljeg unapređenja.


Koliko je bilo zainteresovanih za ovogodišnji program? Koliko je Ministarstvo zaprimilo prijava, koliko kandidata je ispunilo propisane uslove, a koliko ih je ostalo bez podrške zbog ograničenog iznosa raspoloživih sredstava?

SIROVICA: U 2026. godini odobrena su 191 zahtjeva, dok je 63 zahtjeva odbijeno. Važno je naglasiti da odbijeni zahtjevi nisu odbijeni zbog nedostatka budžetskih sredstava, nego zbog neispunjavanja propisanih uslova Programa i Javnog poziva.

To je važna razlika, jer pokazuje da je Ministarstvo postupalo prema unaprijed utvrđenim kriterijima i da je osnov za odlučivanje bilo ispunjavanje propisanih uslova, a ne proizvoljna selekcija korisnika.

Opstanak biznisa

Jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti ovakvog programa jeste koliko pokrenutih biznisa uspije opstati. Da li Ministarstvo prati korisnike nakon dodjele sredstava i koliko je biznisa pokrenutih kroz ovaj program i danas aktivno?

SIROVICA: Održivost pokrenutih djelatnosti jeste jedan od ključnih pokazatelja stvarnog efekta programa i Ministarstvo tom pitanju pristupa sa posebnom pažnjom. Ono što je značajno jeste da je Program „Biznis plus“ upravo koncipiran tako da dodatno podrži korisnike koji su već pokazali kontinuitet poslovanja. Za Varijante A, B i C traže se konkretni dokazi o poslovanju, registraciji i ispunjavanju poreskih obaveza, odnosno o zadržavanju registracije i ispunjavanju drugih propisanih uslova. Na taj način program prepoznaje i nagrađuje kontinuitet i razvoj poslovanja.

Imate li podatke koliko biznisa pokrenutih uz pomoć Ministarstva opstane nakon dvije, tri ili pet godina? Šta vam ti podaci govore o stvarnim efektima programa samozapošljavanja?

SIROVICA: Kroz praćenje realizacije programa i saznanja koja imamo sa terena, možemo reći da su mnogi biznisi pokrenuti uz podršku Ministarstva uspjeli opstati i da i danas uspješno posluju. Ministarstvo ove programe realizuje od 2016. godine, a proteklih 10 godina podržano je pokretanje čak 1.152 mala biznisa pripadnika branilačke populacije. 

Posebno ohrabruje činjenica da određeni broj korisnika nije ostao samo na početnoj fazi samozapošljavanja, nego je nastavio razvijati svoju djelatnost, održao registraciju, uredno izmiruje poreske obaveze, a neki su napravili i dodatni iskorak kroz zapošljavanje novih radnika.


Upravo takve primjere želimo dodatno podržati.

U tom smislu, uvođenje programa „Biznis plus“ predstavlja važan korak naprijed, jer se podrška više ne usmjerava samo na pokretanje biznisa, nego i na korisnike koji su pokazali da njihova poslovna ideja ima kontinuitet i potencijal za dalji razvoj. Činjenica da je kroz Varijantu C u 2026. godini podržan 62 korisnika koji su zadržali registraciju i ispunili propisane obaveze dodatno potvrđuje takav pristup.

Koje djelatnosti korisnici najčešće pokreću? Da li su to uglavnom obrti i uslužne djelatnosti ili među korisnicima imate proizvodne, tehnološke i druge biznise koji imaju potencijal za rast i zapošljavanje novih radnika?

SIROVICA: Prema iskustvu u realizaciji programa, među korisnicima su najzastupljenije obrtničke i uslužne djelatnosti, što je i očekivano s obzirom na prirodu programa samozapošljavanja i relativno dostupniji ulazak u takve poslovne aktivnosti. Istovremeno, program nije ograničen isključivo na te djelatnosti i među korisnicima postoje i druge vrste poslovnih aktivnosti.

Posebno je važno da Program kroz plan poslovnih aktivnosti traži od kandidata da pokažu da poznaju djelatnost koju pokreću, tržište, plan prihoda i rashoda, poslovni rezultat i plan investiranja. Time se nastoji podržati poslovna ideja koja ima realnu osnovu za održivost, bez obzira na to da li je riječ o obrtu, usluzi, proizvodnoj ili drugoj djelatnosti koja ispunjava propisane uslove.

Dodatna radna mjesta

Koliko su korisnici programa, osim što su zaposlili sami sebe, kasnije otvorili dodatnih radnih mjesta? Imate li podatak koliko danas ljudi radi u firmama i obrtima koji su nastali zahvaljujući ovom programu?

SIROVICA: Otvaranje dodatnih radnih mjesta predstavlja posebno vrijedan efekat programa, jer tada podrška jednom korisniku prerasta u širi doprinos zapošljavanju. 

Istovremeno, činjenica da je u okviru „Biznisa plus“, Varijante A, posebno predviđena podrška korisnicima koji su zaposlili jednog ili više radnika pokazuje da Ministarstvo upravo želi podsticati taj naredni korak – da samozapošljavanje preraste u poslovanje koje stvara nova radna mjesta. Pri tome su propisani i jasni uslovi, uključujući da se zaposleno lice prethodno vodilo na evidenciji nezaposlenih najmanje dva mjeseca i da za isto lice ranije nije korišteno isto pravo.


Ministarstvo kroz program „Biznis plus“ pomaže i pripadnicima branilačke populacije koji su već pokrenuli vlastiti posao. Koliko je korisnika obuhvaćeno tim programom i kakve rezultate postižu firme i obrti koji dobiju dodatnu podršku za razvoj poslovanja?

SIROVICA: Posebno želim izdvojiti „Biznis plus“ kao važan iskorak u odnosu na klasični model jednokratnog podsticaja za pokretanje djelatnosti. U 2026. godini dodatna podrška kroz Varijantu A odobrena je za 13 korisnika, za Varijantu B za 19 korisnika i za Varijantu C za 62 korisnika.

Ovaj model je namijenjen korisnicima Programa iz 2025. godine po programu „Prvi biznis“ koji su zadržali poresku registraciju i izmirili poreske obaveze za 2025. godinu. Pored toga, Program kroz Varijante A i B prepoznaje korisnike koji su napravili naredni razvojni korak – zaposlili nove radnike ili ostvarili uspješno poslovanje uz izmirene poreske obaveze i ostvarenu uplatu poreza.

Na taj način „Biznis plus“ nije samo dodatna finansijska pomoć, nego i mehanizam kojim Ministarstvo nastoji podržati kontinuitet, odgovorno poslovanje i razvoj postojećih biznisa.

Priče o uspjesima

Možete li izdvojiti nekoliko najuspješnijih poslovnih priča nastalih kroz programe Ministarstva – korisnike koji su počeli s malim biznisom, uspjeli opstati na tržištu, proširiti poslovanje i eventualno zaposliti druge ljude?

SIROVICA: Svakako postoje korisnici koji su nakon početne podrške nastavili poslovati, razvijati svoju djelatnost i u pojedinim slučajevima napravili korak prema zapošljavanju drugih lica. 

Ono što možemo istaći jeste da je upravo razvoj takvih poslovnih priča jedan od ciljeva „Biznisa plus“ – da korisnik početne podrške ne ostane na nivou samozapošljavanja, nego da, kada tržišni uslovi i poslovni rezultati to omogućavaju, razvija poslovanje, zapošljava druge i postaje dugoročno održiv privredni subjekt.


Kakvi su planovi za 2027. godinu? Hoće li biti povećana sredstva za samozapošljavanje i razvoj postojećih biznisa pripadnika branilačke populacije i planirate li nove programe kojima bi se uspješnim korisnicima omogućilo da prošire poslovanje, nabave novu opremu i zaposle dodatne radnike?

SIROVICA: Ministarstvo će i u narednom periodu nastojati da programe podrške prilagođava stvarnim potrebama branilačke populacije i iskustvima iz njihove dosadašnje realizacije. Kada je riječ o 2027. godini, u ovom trenutku ne bih prejudicirao konačne iznose, jer će oni zavisiti od procesa planiranja i usvajanja budžeta.

Ono što mogu reći jeste da je pravac djelovanja jasan: podrška treba da bude usmjerena ne samo na pokretanje novih biznisa, nego i na očuvanje i razvoj postojećih. Upravo je u tom smislu značajno uvođenje „Biznisa plus“, koji već sada prepoznaje zapošljavanje novih radnika, uspješno poslovanje, izmirivanje poreskih obaveza i zadržavanje registracije.

Ukoliko budžetske mogućnosti i rezultati analize ovogodišnje realizacije to budu omogućili, prirodno je razmatrati dalje unapređenje programa, uključujući snažniju podršku razvoju opreme, širenju poslovanja i stvaranju novih radnih mjesta. Naš cilj je da javna sredstva imaju što veći i što trajniji efekat za korisnike i njihove porodice, ali i za širu lokalnu ekonomiju.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.