Piše: Majda Ruge
Eskalacija rata u Ukrajini bila bi katastrofa. Ta bi katastrofa uglavnom zadesila ukrajinski narod, ali bi se posljedice rata proširile daleko izvan Ukrajine i mogle bi promijeniti pravila evropske sigurnosti. To bi zauzvrat oslabilo globalne sigurnosne institucije – koje su ionako krhke. Uprkos svojoj zabrinjavajućoj tendenciji da napadne svoje susjede, Rusija je i dalje centralna u sistemu UN-a, a posebno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC). Sveobuhvatni rat u Evropi ostavio bi UN u velikoj mjeri paraliziranim – kao što je to bilo tokom većeg dijela hladnog rata.
Ali takva paraliza nije kraj mirotvorstva. Kriza će neizbježno stvoriti imperativ zapadnim državama da rade oko Rusije na pitanjima gdje je koristila svoje članstvo u VSUN da osujeti napore za izgradnju mira i stabilizaciju.
Situacija u Bosni i Hercegovini je dobar primjer za to.
Vijeće sigurnosti UN planira razmotriti situaciju u zemlji u novembru ove godine. Članovi ove institucije glasat će o godišnjem produženju EUFOR-a Althea, vojne misije EU zadužene za održavanje mira i sigurnosti u Bosni. Rusija ima veto na raspoređivanje 600 vojnika EUFOR-a stacioniranih u Bosni – male misije koja nikome ne prijeti i koju uglavnom čine mađarske, austrijske i turske trupe, a kojoj nedostaje osoblje i oprema za zaštitu granica Bosne i Hercegovine.
Kako je Rusija svjesna slabosti EUFOR-a, nije zainteresirana za okončanje misije. Umjesto toga, koristi je svoj veto na mandat EUFOR-a da dobije ustupke koji slabe američke i evropske političke inicijative u BiH. Ove inicijative su osmišljene da podrže ustavne reforme u zemlji i daju joj snagu koja joj je potrebna za napredak ka članstvu u NATO-u i EU.
Kako Rusija namjerava iskoristiti Vijeće sigurnosti UN-a za postizanje svojih ciljeva može se zaključiti iz komentara ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova na konferenciji za novinare u Moskvi s njemačkom kolegicom 18. januara 2022. Iako je diskusija bila fokusirana na Ukrajinu, Lavrov je eksplicitno spomenuo BiH. Naglasio je da je u interesu Rusije da međunarodni akteri postignu konsenzus u svim svojim odlukama o budućnosti Bosne. On je implicitno mislio na izbor Berlina da zaobiđe odobrenje VSUN i ignorira rusko protivljenje nedavnom imenovanju njemačkog političara Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika za BiH, institucionalnog čuvara Dejtonskog mirovnog sporazuma. Moskva je željna potpunog zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR) i gorljivo se protivila ovom imenovanju. Strahuje da će ojačana verzija ove institucije vratiti svoju ulogu u zaštiti suvereniteta Bosne i Hercegovine i podržavanju ustavnih reformi koje su joj potrebne i za pristupanje EU i NATO-u.
Iz tog razloga je Rusija zaprijetila da će staviti veto na obnovu EUFOR-a Althea na sastanku VSUN u novembru prošle godine. Moskva je uspjela eliminirati sve reference na OHR i spriječiti da se Schmidt lično pojavi kako bi predstavio svoj izvještaj. U izvještaju se upozorava na najtežu egzistencijalnu prijetnju s kojom se BiH suočila od završetka rata u 1995. godine.
Ponašanje Rusije prema BiH govori o njenim ambicijama i taktikama, kao i o njenoj želji da smanji utjecaj Zapada i potkopa zapadne političke projekte izvan bivšeg sovjetskog prostora. Rusija radi na postizanju ovih ciljeva na više frontova. A njena ambicija da izradi novu međunarodnu sigurnosnu arhitekturu – onu koja marginalizira Sjedinjene Države i NATO – proteže se na regije u kojima SAD i njeni evropski saveznici tradicionalno preuzimaju vodeću ulogu u sigurnosti.
U svim ovim regionima, zapadne države su uložile mnogo vremena, novca i političkog kapitala u izgradnju mira i demokratske reforme.
