Praksa Ministarstva unutrašnjih poslova entiteta Rs (MUP Rs) da od građana oduzima istorijske zastave s ljiljanima i izdaje im prekršajne naloge ponovo je aktuelizovala pitanje pravnog osnova za ovakve postupke, ali i zakonske odgovornosti samih policijskih službenika. Dok vlasti u Banjoj Luci ove simbole tretiraju kao prekršaj, pravna struka naglašava da se radi o selektivnoj primjeni zakona koja direktno krši osnovna ljudska prava garantovana Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Šta je zakonski osnov na koji se poziva policija u Rs?
Policijski službenici u Rs prilikom izricanja prekršajnih naloga najčešće se pozivaju na Zakon o javnom redu i miru Rs. Unutar ovog zakonskog rješenja, fokus se stavlja na članove koji sankcionišu "izazivanje nemira", "vrijeđanje osjećanja građana" ili "isticanje simbola neprimjerenog sadržaja".
Međutim, pravni stručnjaci ukazuju na ključni problem: zastava s ljiljanima bila je zvanična i međunarodno priznata zastava Republike Bosne i Hercegovine, pod kojom je država primljena u Ujedinjene nacije 22. maja 1992. godine. S obzirom na to da ne postoji nijedna sudska odluka niti državni zakon koji ovu zastavu proglašava nelegalnom, fašističkom ili uvredljivom, njeno tretiranje kao "neprimjerenog simbola" predstavlja isključivo političku, a ne pravnu interpretaciju MUP-a Rs.
Sloboda izražavanja i manifestovanja sopstvenog identiteta zaštićena je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je nadređen svim entitetskim zakonima. Svaki entitetski propis koji se koristi za suzbijanje ustavnih sloboda pada na testu zakonitosti pred višim sudskim instancama.
Da li se policajci mogu tužiti za zloupotrebu položaja?
Pravni eksperti upozoravaju da entitetski propisi o javnom redu i miru ne mogu biti iznad ustavnog prava na slobodu izražavanja, dok Krivični zakonik Rs predviđa zatvorske kazne za službena lica koja krše ljudska prava.
Građani kojima su uručeni prekršajni nalozi ili oduzete zastave imaju zakonsko pravo da podnesu krivične prijave protiv postupajućih policajaca. Kada policijski službenik svjesno primjenjuje zakon na diskriminatoran način ili prekoračuje svoja ovlaštenja kako bi nanio štetu pojedincu, stiču se elementi krivičnog djela.
Glavni zakonski osnov za pokretanje krivičnog postupka nalazi se u Krivičnom zakoniku Rs.
U ovom kontekstu primjenjiv je član 315. Krivičnog zakonika Rs, koji definiše krivično djelo "Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja". Prema ovom članu, službeno lice koje iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja, prekoračenjem granica svog službenog ovlaštenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom korist, ili drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog, čini krivično djelo za koje su zaprijećene sljedeće kazne:
Za osnovni oblik djela, gdje je nanesena šteta ili teže povrijeđeno pravo građanina, zaprijećena je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.
Ako je djelom unesena veća materijalna šteta ili je došlo do teže povrede prava, kazne mogu biti i znatno rigoroznije.
Pored zloupotrebe položaja, pravni zastupnici u ovakvim slučajevima redovno posežu i za članom 150. Krivičnog zakonika Rs, koji sankcioniše "Povredu ravnopravnosti građana". Ovaj član eksplicitno navodi da će se kazniti svako ko na osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti uskrati ili ograniči slobodu ili prava građana utvrđena Ustavom, zakonom ili međunarodnim ugovorom. Za ovo djelo zaprijećena je kazna zatvora do 3 godine.
Pravni savjet za građane: Tražiti sudsko odlučivanje
Pravnici savjetuju građanima da u situacijama kada im policija u Rs izda prekršajni nalog zbog zastave s ljiljanima nikada ne prihvataju odgovornost potpisivanjem naloga, već da obavezno štikliraju polje za traženje sudskog odlučivanja.
U sudskom postupku pred osnovnim sudovima, teret dokazivanja je na policiji koja mora pravno utemeljiti na koji način zvanična i istorijska zastava jedne države narušava javni red i mir. Dosadašnja sudska praksa pokazuje da ovakvi nalozi na sudovima često bivaju odbačeni, što otvara direktan put za podnošenje privatnih tužbi i krivičnih prijava protiv odgovornih policijskih službenika.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
