U ekonomskoj oblasti bilježimo sve veći interes za BiH kada je riječ o njemačkim kompanijama, koje s obzirom na probleme u globalnoj trgovini traže bliže proizvodne mogućnosti i izvore snabdijevanja – „near-shoring“ je ovdje ključna riječ. U tome se mogu pronaći velike mogućnosti za BiH i cijeli region zapadnog Balkana, ali one također zahtijevaju reforme i uklanjanje birokratskih prepreka. Istovremeno to podrazumijeva da zastoj u reformama ili čak –ovo se odnosi na RS - nazadovanje u reformama i secesionistička retorika predstavljaju otrov za ulaganja. Stoga bi ključni prioriteti trebali biti jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije.
Također energetska kriza i zajednička borba protiv klimatskih promjena zahtijevaju velika ulaganja. BiH ima veliki potencijal kada su u pitanju obnovljivi izvori energije. Okretanje od fosilnih energenata nije samo u smislu klimatske politike potrebno, već i u smislu ekonomske politike. Jer EU planira uvesti mehanizam koji će poskupiti proizvode proizvedene fosilnom energijom prilikom uvoza u EU. Njemačka podržava BiH u neophodnom napuštanju fosilnih energenata kroz bilateralnu razvojnu saradnju, ali i kroz regionalno klimatsko partnerstvo sa zapadnim Balkanom. Ovo regionalno klimatsko partnerstvo najavljeno je u okviru posljednjeg samita Berlinskog procesa 2022., a treba da se implementira u ovoj godini. Kao „kick-off“ događaj, Njemačka planira zajedno s Albanijom organizovati regionalni dijalog u Tirani početkom juna ove godine.
Također na posljednjem samitu Berlinskog procesa 2022. godine, šefovi država i vlada pet od šest zemalja zapadnog Balkana usvojili su Zajedničku deklaraciju o energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji. Obaveze sadržane u njoj bile su snažno potkrijepljene izjavama podrške, posebno od strane EU-Komisije. Nadamo se da će i Bosna i Hercegovina uskoro potpisati ovu značajnu deklaraciju.
I investitori iz Njemačke iz privatnog sektora vide odlične prirodne uslove u BiH za proizvodnju vjetroenergije. U Livnu na primjer treba da se izgradi sistem vjetroparkova koje bi gradila jedna njemačka firma. Osim čiste energije, projekat će regionu donijeti i nova radna mjesta i javne prihode putem lizinga. Međutim, da bi se iskoristio ovaj ogroman potencijal, potrebno je pojednostaviti komplikovane i često politički nabijene procedure odobravanja. Energetska tranzicija ne smije propasti zbog političkog raspoloženja.
Predsjednik entiteta Rs Milorad Dodik često je i brutalno prozivao Njemačku. Posebno mu je (bilo) omiljeno podsjećanje na period iz historije i vremena kada su nacisti vladali Njemačkom. S druge strane, Njemačka je prednjačila i prednjači u sankcioniranju njegovog režima. Molim Vas da navedete šta su do sada primjenjene sankcije (sa ili bez navodnika, obzirom i na to da "prave" sankcije, nameće samo EU, a njih nema jer nema konsenzusa) Njemačke prema vlastima entiteta Rs. Koji su to blokirani ili obustavljeni projekti privatnog njemačkog i javnog njemačkog sektora u manjem dijelu BiH? I kada bi se te sankcije mogle okončati? Obzirom da ne vidimo naznake promjene Dodikove politike nabolje (nagore vidimo svakodnevno), hoće li se i u kojim smjerovima njemačke sankcije prema Dodikovoj vlasti širiti?
- Prvo bih želio da istaknem da je Njemačka i dalje uključena u humanitarne projekte u RS. U to ubrajamo, na primjer, projekte humanitarnog deminiranja koje mi finansiramo. Samo u regiji Majevice to je trenutno 9 miliona eura. A i projekat stambenog zbrinjavanja izbjegličkih porodica u RS-u koji je prije nekoliko sedmica svečano otvoren (od strane Dodika) također je velikim dijelom finansiran njemačkim i EU sredstvima.
Ne mogu ni procijeniti koliko privatnih investicija Republika Srpska propušta jer njemačke kompanije smatraju da je politička klima u RS previše nesigurna za dugoročne poslovne angažmane. A naravno da to za svakog poduzetnika igra ulogu– uzgred rečeno i za domaće firme u RS.
Tačno je, međutim, da je njemačka vlada odlučila da Republici Srpskoj uskrati kredite za četiri infrastrukturna projekta u iznosu od 105 miliona eura, a u ovom trenutku ne odobrava ni nove projekte. Razlog je taj što ne možemo usmjeriti novac njemačkih poreznih obveznika u entitet čije vodstvo koristi secesionističku retoriku i pokušava oslabiti državu u cjelini. Jer naša podrška treba da služi tome da uvede BiH u EU.
Ovo je velika šteta i nadam se da to prepoznaju i ljudi Republike Srpske – jer se ovdje radi o projektima koji bi dugoročno donijeli RS ekonomsku korist. Dakle, Njemačka ne samo da bi bila voljna finansirati takve projekte, već bi tada donijela i potrebni know-how (znanje) i prenijela ga u zemlju.
Savezna vlada je u više navrata jasno stavila do znanja da je preduslov za „business as usual“ (uobičajeno poslovanje) da RS prestane sa secesionističkim nastojanjima, vrati se u institucije (i tamo odbaci zauzeti stav blokada) i distancira se od nacionalističkog govora mržnje.
Nažalost, u ovom trenutku vidimo upravo suprotno.
Njemačka je najpopularnija destinacija i za migracije sa zapadnog Balkana. Šta kažu najnovije brojke - koliko je građana BiH prošle godine otišlo put Njemačke s kartom u jednom pravcu? Koliko je u zadnjih 10 godina? (Ako Vam nije zahmetli, imate li pri ruci i brojke za druge države iz našeg regiona - od Hrvatske i Srbije preko Albanije i Kosova, do Makedonije i Bugarske?)
- Mogu se složiti s Vama da postoji veliko interesovanje i potražnja za zapošljavanjem u Njemačkoj i korištenjem mogućnosti i programa koji su povezani s tim. Svake godine mnogi ljudi odlaze iz ove zemlje, što bi trebalo alarmirati domaće političare. Jer ne radi se samo o većoj zaradi koju možete dobiti u Njemačkoj, Švicarskoj ili Austriji. Mnogi odlaze uglavnom zato što im politička stagnacija, nedostatak jednakih prilika i nesigurnost oduzimaju mogućnosti u vlastitoj zemlji. A ustvari bi ova zemlja mogla imati veliki potencijal: mnoge njemačke firme bi željele ovdje uspostaviti ili kupiti proizvodne pogone, znači stvoriti kvalifikovana i dobro plaćena radna mjesta ovdje u zemlji. Tada bi i ljudi ostali. Međutim, prema istraživanjima Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA), skoro polovina svih mladih između 18 i 24 godine trenutno razmišlja o odlasku iz Bosne i Hercegovine. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD-a), stopa migracije u Bosni i Hercegovini iznosi 20%. Ljudi odlaze jer ovdje ne vide budućnost za sebe i svoje porodice i to su loše vijesti.
Dobra vijest je da politika kroz reforme to može promijeniti i tako zadržati ljude u svojoj zemlji.
Dodik, opet on!, blokirao je usvajanje tri sporazuma iz Berlina. Da li i šta radite na tom polju i kada očekujete da će se Mobility Agreements početi primjenjivati? Konkretno, molim.
- Njemačka se već u pripremnoj fazi čvrsto zalagala za sporazume o mobilnosti. Tako je na primjer, specijalni izaslanik njemačke vlade Manuel Sarrazin prije samita u okviru Berlinskog procesa bio u Sarajevu i Banjoj Luci kako bi promovirao za pristupanje Bosne i Hercegovine sporazumima i otvorio regiju zapadnog Balkana za veću ekonomsku integraciju.
Tri od šest zemalja zapadnog Balkana već su ratificirale tri sporazuma o mobilnosti: Kosovo, Albanija i Crna Gora. Dakle, sporazumi su već stupili na snagu. Sjeverna Makedinija i Srbija su najavile skoru ratifikaciju.
Stoga se nadamo da će i BiH uskoro ratificirati sporazume o mobilnosti, jer će oni donijeti vrlo konkretne i direktne koristi ljudima u cijeloj BiH, dakle i ljudima u RS.
Zajedno sa našim partnerima nastavljamo ohrabrivati vlast i Parlament BiH da ratificiraju i implementiraju sporazume o mobilnosti. Naravno da se nadamo da odgovorni političari žele da iskoriste šanse koje donose sporazumi. To bi bilo od koristi ljudima u zemlji.
