"Južna interkonekcija prolazila bi iz Hrvatske kroz teritorij Federacije BiH te ima političku potporu Bošnjaka i Hrvata. Istočnu interkonekciju pokrenule su Republika Srpska i Srbija, a kroz nju bi išao ruski plin".
Piše: Jozo Pavković
Prirodni plin je energent bez boje, mirisa i okusa. Svugdje, osim u Bosni i Hercegovini. Kao i sve drugo, plin u BiH nacionalno je i politički obojen, pa ne čudi što se upravo pitanje izgradnje plinovoda prometnulo u "biti ili ne biti" za novu vladajuću koaliciju na državnoj razini.
Već godinama traju rasprave i prepucavanja u kojem smjeru razvijati opskrbu plinom u BiH. Trenutačno BiH ima tek skromni, zastarjeli plinovod koji ruski plin od granice sa Srbijom kod Zvornika provodi do Sarajeva i dalje do Zenice. To su ujedno i jedina područja u BiH u kojima se danas koristi plin kao energent u kućanstvima i gospodarstvu. Ostatak zemlje čeka političke odluke o izgradnji novih plinovoda - s istoka i juga, odnosno Zapada u političkom smislu.
Tako se i zovu - Istočna interkonekcija i Južna interkonekcija. Ovaj prvi projekt pokrenuli su entitet Republika Srpska i Srbija te bi, prema planovima, taj plinovod preko Srbije u BiH ulazio kod Bijeljine i nastavljao do Banje Luke, račvajući se prema drugim gradovima na sjeveru RS-a. Planirana je i izgradnja najmanje dviju plinskih elektrana, što bi imalo velikog utjecaja i na razvoj gospodarstva u tom entitetu. Srbija i RS su sve dogovorili, pripremili i projekt, osnovali zajedničko poduzeće koje bi vodilo izgradnju i upravljalo novim plinovodom. Njime bi se dopremao primarno plin iz Rusije, pa su i poduzeća iz te zemlje također involvirana u cijeli projekt. Energetika je u BiH u nadležnosti entiteta, ali, kako je ipak riječ o međudržavnom projektu, potrebna je i suglasnost državnih institucija BiH. I tu nastaje problem.
Iz Sarajeva osporavaju Istočnu interkonekciju uz brojne "argumente". Smeta im što ih RS nije od početka uključio u projekt, što će ovim plinovodom teći ruski plin te što gradovi u Federaciji nisu uključeni u njegovu plinovodnu mrežu. Uvjetovanja Istočne interkonekcije kreću se u rasponu od potpunog odbijanja do uvjetovanja prethodnim usvajanjem državnog zakona o plinu. Srbi sve to tumače kao još jedan dokaz da se Sarajevo maćehinski odnosi prema njima i da Bošnjaci žele kontrolirati sve u BiH te opstruirati projekte koji su u interesu RS-a.
Priča o političkom plinu u BiH tu ne završava jer postoji i drugi strateški projekt - Južna interkonekcija. Riječ je o izgradnji plinovodne mreže kroz Hercegovinu i središnju Bosnu koja bi se vezivala na hrvatski plinovod u Zagvozdu kod Imotskog. Ovaj projekt ima snažnu potporu SAD-a i EU-a jer znači istinsku diversifikaciju opskrbe BiH plinom i prekida ovisnost ove zemlje o ruskom plinu. Tim plinovodom bi se u BiH transportirao azerbajdžanski ili plin s LNG terminala na Krku. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milijun eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 tisuća dolara za izradu projektne dokumentacije. Južna interkonekcija prolazi kroz teritorij entiteta Federacije BiH te ima političku potporu i bošnjačke i hrvatske strane.
No, postoji tu i međunacionalni spor jer se hrvatski i bošnjački politički predstavnici ne mogu dogovoriti tko će upravljati plinovodom kad jednog dana bude izgrađen. Bošnjaci žele da to bude postojeća entitetska tvrtka BH-Gas, u kojoj oni imaju dominantan utjecaj, dok bi Hrvati uspostavili novu tvrtku kojom bi upravljale županije kroz koje plinovod i prolazi. Zbog ovih različitih stavova zakon o Južnoj interkonekciji zapeo je u entitetskom Parlamentu.
Osim što će biti test održivosti novouspostavljene vlasti u Federaciji BiH, projekt "Južna interkonekcija" bit će svojevrsna protuteža "srpskoj" Istočnoj konekciji na državnoj razini. Naime, oba projekta moraju dobiti suglasnost institucija države, a tu se pitaju i Bošnjaci i Srbi i Hrvati. Prvi značajan korak već je napravljen jer je Vijeće ministara BiH jednoglasno usvojilo nacrt osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda "Južna interkonekcija BiH i RH" na pravcu Zagvozd (Hrvatska) - Posušje (BiH) - Novi Travnik s odvojkom za Mostar. S time je odobreno zaključivanje sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji plinovoda "Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije" na pravcu granica Srbija - BiH - Bijeljina - Banja Luka - Prijedor - Bosanski Novi.
Realizacije projekata iziskivat će dodatne političke kompromise. Činjenica je da BiH trebaju plinovodi i da bi u svakoj normalnoj zemlji provedba ovakvih strateških projekata, od kojih će interesa imati svi, imala jedinstvenu potporu. BiH je ipak nešto drugo i tu je i ono što je u interesu svih predmet političkih ucjena, trgovine i opstrukcija. Uspije li nova vlast svladati sve te probleme i izgraditi nove plinovode prema Zapadu i Istoku, bit će to golemi iskorak za BiH. Ne samo ekonomski. Kada Južnom i Istočnom interkonekcijom poteče plin ili gas, kako ga zovu Srbi, znat ćemo da je u bh. cijevima manje međunacionalne mržnje i nepovjerenja.
(Autor je novinar i direktor Večernjeg lista za Bosnu i Hercegovinu. Tekst je izvorno objavljen u tom mediju)
