"Novi-stari akteri i partije, skladno post-modernom dobu, formiraju koaliciju bez bilo kakvih međusobnih sličnosti u smislu socijalne, ekonomske, trgovinske, sigurnosne ili kulturalne politike".
Pišu: Nikola Xaviereff i Minel Abaz
Poznavaoci kulturne scene u Bosni i Hercegovini sjetit će se festivala ‘Sarajevska Zima’ tradicionalnog, kulturno-umjetničkog skupa, kojeg organizuje Međunarodni centar za mir, i koji se sastoji od pozorišnih predstava, koncerata, književnih manifestacija i programa kulturnog naslijeđa. Ove godine, moto ovog festivala - Alea Iacta Est, kocka je bačena - prikladno reflektuje političku scenu u Bosni i Hercegovini, u regionu Zapadnog Balkana, ali također i kompletnu atmosferu na svjetskoj sceni međunarodnih odnosa. Stoga smo se odlučili ovako nasloviti ovaj tekst, kako bismo time prikazali kako se navodno u tom jednom godišnjem periodu, historija tog područja mijenja u allegro tempu.
Jer, da, kocka jeste bačena, tempo se (možda) mijenja, no odluka još nije donesena.
Formiranje novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine do kraja januara 2023. godine, tri i po mjeseca od održavanja Opštih izbora, kao i, u najmanju ruku optimističan, proces formiranja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, predstavljaju jedno novo poglavlje i zamah na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Međutim, čak i površna analiza prosječnog pratioca politike, zaključit će da se radi o novom-starom zbiru dobro poznatih sudionika društveno-političkog života u Bosni. Ovi novi-stari akteri i partije, skladno post-modernom dobu, formiraju koaliciju bez bilo kakvih međusobnih sličnosti u smislu socijalne, ekonomske, trgovinske, sigurnosne ili kulturalne politike. Oni formiraju neko novo političko tkivo, uz argument da će ovaj pokušaj biti bolji od prijašnjih, jer oni, ti novi-stari akteri vlasti, dolaze iz dojučerašnje opozicije. Da li su ti subjekti doista bili u opoziciji na svim nivoima je otvoreno pitanje.
No, tu paradigma revolucionarnog momenta treba da prestane, strasti i očekivanja da se smanje, te opreznost, poniznost i smirenost da ustupe mjesto.
Ipak, moto ovogodišnje Sarajevske zime kao metafore jednog prologa u period neizvjesnosti može da nam posluži kao metanarativ za ovaj interregnum, u toku ubrzane historije u kojoj se trenutno nalazimo. U stilu Slavoja Žižeka, moramo se zapitati: zar moto ‘Kocka je bačena, odluka je donešena’, ne oslikava trenutnu dinamiku sigurnosno-ekonomskih zbivanja samo djelimično? Stoga smo odlučili da izmijenimo prijevod latinske izreke, i naglasimo da odluka još nije donesena. Jer, iako je formiranje zakonodavne i izvršne vlasti na nivou Bosne i Hercegovine kompletirano, ishod i rad će se moći suditi minimum nakon 100 dana, možda tek i nakon jedne godine.
Međutim, bosanskohercegovački politički život ovaj put ne odstupa od susjeda, kontinenta, pa čak ni od svjetske politike. Svjedočimo ubrzanom tempu u vođenju pregovora, možda bolje reći u perpetuaciji zahtjeva, ultimatuma i lokalno komponovane vještačke krize, od strane Evropske Unije o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. Bilateralni odnosi Njemačke i Francuske, kao što je na obiljezavanju 60. godišnjice Elizejskog dogovora o prijateljstvu na Sorboni u Parizu prikazano, su površni, dok supstanca kooperacije još čeka. Kocka preko mira u Ukrajini je bačena, dok su odluke o naoružavanju Ukrajine u stalnom procesu. Sad kad su tenkovi isporučeni, ljestvica ukrajinskih očekivanja se ponovo pomjera, vjerovatno ka sistemu naoružanja dugog dometa te borbenih aviona. Razgovori u Davosu su bacili kocku na mapu teorija, mehanizama i okvira u kojima međunarodna neoliberalna ekonomija funkcioniše, dok su se samo rijetki šapatom usudili dotaći teme da ulazimo u period reglobalizacije. Kocka se vrti i na stolu na kojem vodeće zapadne demokratije pokušavaju da spoje ekonomski rast sa zelenim (recikliranim) kapitalom, pritom promišljajući načine da se skroji fiskalna politika koja bi stimulirala rast, a istovremeno i progresivno eliminirala profite najbogatijih.
Ova lista primjera, predstavlja jedan širi pogled na niz tema koje se redovno opisuju kao krize koje oslikavaju naš trenutni politički okvir. Međutim, zar nije vrijeme da shvatimo da ne treba da razmišljamo o ovim temama kao o problemima koji su ujedno i šanse, na koje staložene glave, moramo da tražimo mirna, razabrana, rješenja i mogućnosti? Zar ne bismo trebali da razmislimo i o tome da li tu kocku uopće bacamo na ploču, možda na staru ploču, ili preko margina ploče? Smatramo da je došlo vrijeme za reflektirano promišljanje, argumentiranu razmjenu misli i ideja te operacionalizaciju korak po korak.
Na kraju, autori smatraju za primjereno da navedu par preporuka u sferama vanjske i unutrašnje politike, bazirajući se na političke teme u kojima su bili aktivni, ili na kojima trenutno rade:
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da predloži nacionalnog člana za sudjelovanje u ekspertnom komitetu u Savjetu/Vijeću Evrope, u sklopu Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina.
Ministarstvo vanjskih poslova da zaduži predstojećeg Ambasadora BiH u Njemačkoj da se posluži svim materijalima, znanjima i ljudima u Njemačkoj, te da ostvari kontakte sa političkim institutima i fondacijama u Berlinu. Posebno bitno je da se ostvari regularna komunikacija sa Manuelom Sarazzinom, specijalnim predstavnikom Njemačke za Zapadni Balkan.
Ministarstvo vanjskih poslova zajedno sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da intenzivira kooperaciju sa OECD-om u Francuskoj, i iskoristi znanje, preporuke i studije izvedene i sačinjene u Odjelu za jugoistočnu Evropu, naročito da se koristi publikacijom “SME Policy Index, Western Balkans and Turkey 2022”.
Ministarstvo vanjskih poslova da osigura da Misija BiH pri OSCE i UN-u Beču, dosljedno prati i sudjeluje u debatama, projektima i konferencijama u međunarodnom okviru institucija u Beču, te popravi svoj ugled i status, tako što će obavještavati partnere o svojim intencijama i učestvovanjima u okviru multilateralne diplomatije.
Ministarstvo vanjskih poslova i Direkcija za EU integracije da kreira ekspertni tim koji bi se bavio nadolazećim pitanjima usklađivanja politika državnog i entitetskog nivoa sa EU pravnom stečevinom, a posebno imajući u vidu da se ove mjere komuniciraju prema javnošću jednom mjesečno. Tu naglašavamo potrebu, da se javnosti u regularnim intervalima pobliže objasni šta znači pridruživanje EU slobodnom tržištu, a posebno imajući u vidu mala i srednja preduzeća.
Ministarstvo vanjskih poslova da kreira novu strategiju koja promovira multilateralnu diplomatiju i politiku u multipolarnom svijetu kao jedini mogući pristup u međunarodnom sistemu prikladnom za male države koje se nalaze u sigurnosnom vakuumu.
Sistemska promjena u obrazovanju kroz razvoj koherentnog cikličnog sistema, orijentisanog na oblikovanje jasne vizije mlade osobe po završetku njenog_njegovog obrazovanja. Ovo podrazumijeva put od tradicionalnih nastavnih programa ka savremenim kurikulumima zasnovanim na ishodima učenja.
Bosna i Hercegovina, na osnovu preporuka Svjetske banke, treba ojačati zakonski okvir fokusirajući se na konkretne instrumente za smanjenje zagađenja iz mobilnih izvora, velikih stacionarnih izvora i centralnog grijanja, kao i harmonizirati propise o sadržaju sumpora u tečnim gorivima na nivou države i u skladu s Direktivom EU o sadržaju sumpora u tečnim gorivima. Treba i harmonizirati vremenske rokove za dostizanje standarda kvaliteta ambijentalnog zraka za konkretne zagađivače; Također, BiH treba potpuno preuzeti zakonodavstvo EU koje se odnosi na Direktivu o nacionalnim limitima emisije, kontrolu isparljivih organskih spojeva kod skladištenja i distribucije naftnih derivata, skupljanje benzinskih para prilikom prisustva cisterni na benzinskim pumpama i ograničavanje vrijednosti industrijskih emisija za nova postrojenja. BiH također treb, kako bi se spremnije suočila sa izazovima
zagađenja zraka, usvojiti i provoditi zakonodavstvo o okolišnoj inspekciji izvora zagađenja zraka, te ojačati zakonski okvir usvajanjem i provedbom niza instrumenata za upravljanje zagađenjem zraka, uključujući ekonomske i tržišne instrumente. I na kraju, mora uvesti strožije standarde kvaliteta čvrstih goriva koja se koriste u domaćinstvima i ubrzati usvajanje i implementaciju lokalnih AQP.
Ugalj je i dalje najznačajniji energent u BiH, a država, nažalost, nema strategiju razvoja obnovljivih izvora energije, strategiju zaštite okoliša, ali ni zakone vezane za energetsku efikasnost. BiH je preuzela niz međunarodnih obaveza u pogledu „zelenih tehnologija“ i zaštite čovjekove sredine, a implementacija ide jako sporo. Stoga je potrebno, iako je entitetskim zakonima propisan prioritet priključka na distributivnu mrežu postrojenjima koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije (OIE), na nivou Bosne i Hercegovine propisati prioritet priključenja na prijenosnu mrežu, u skladu sa zahtjevima iz Direktive 2009/28/EC. Kod promišljanja i iskorištavanja OIE, potrebno je da u kreiranju tehničkih rješenja sudjeluju i eksperti za projektiranje i zaštitu okoliša, kako bi se pronašla rješenja prihvatljiva s društvenog i energetskog stajališta. Također, BiH treba preuzeti aktivniju ulogu u korištenju fondova Evropske Unije koji se tiču projekata Inteligentne energije u Evropi kao i niza projekata vezanih za zaštitu okoliša.
Energetska efikasnost, najbolje je pokazala agresija Rusije na Ukrajinu, dobija na sve većem značaju, stoga je potrebno donijeti set odluka i mjera kojima bi se transponirale obavezujuće direktive EU prema Ugovoru o energetskoj zajednici te u punoj mjeri omogućila njihova implementacija. Energetska efikasnost podrazumijeva široki opseg djelatnosti koje vode ka povećanju efikasnosti potrošnje energije (grijanje/hlađenje, struja i voda) u zgradi ili objektu. Uvođenjem mjera energetske efikasnosti u zgrade i objekte, ljudi smanjuju nepotrebno rasipanje i prekomjernu potrošnju energije. Bosna i Hercegovina već ima Okvirnu energetsku strategiju do 2035. u kojoj su ključni elementi predloženi po uzoru na dugoročnu viziju zemalja EU, i to tako da, prije svega, odgovore stvarnim potencijalnim interesima Bosne i Hercegovine te da zahtjevi Direktive 2012/27/EU budu zadovoljeni.
(Nikola Xaviereff, Fellow pri German Marshall Fund (GMF), trenutno zaposlen u Vijeću Evrope. Od marta stipendista Njemačke vlade u Bundestagu. Stekao obrazovanje u međunarodnim odnosima i studijama mira i konflikta u Belgiji, a između ostalog radio pri OECD-u, OSCE-u te u Delegaciji EU u BiH.
Minel Abaz, politolog, publicist i istraživač je Senior Fellow fondacije Humanity in Action, alumnista Škole političkih studija Vijeća Evrope, učesnik internacionalne škole komparativnih konfliktnih studija i alumnista Varšavske euroatlantske ljetne akademije (WEASA). Od radnog iskustva izdvaja rad u Mreži za izgradnju mira, organizaciji Save the Children NWB i Uredu specijalnog predstavnika EU u BiH (EUSR)).
