Kako se zaštititi od poplava?

Posljednjih godina, kao posljedica klimatskih ekstrema, bujične poplave su sve češća pojava pa i na područjima gdje se do sada nisu pojavljivale.

Piše: Doc.dr.sc. Omer Kovčić, dipl.ing.građ.

Stanovnici Tuzlanskog kantona se ovih dana suočavaju sa bujičnim poplavama zabilježenima u Teočaku, Sniježnici, Sapni, Kalesiji, Tuzli, Gračanici, Orahovici, Banovići Selu i drugim mjestima u TK.

Bujične poplave nastaju kao posljedica kratkotrajnih padavina velikog intenziteta. Karakteriše ih iznenadna lokalna poplava velike zapremine i kratkog trajanja koja nastaje u razdoblju od nekoliko, obično manje od svega nekoliko sati od jake kiše.

Posljednjih godina, kao posljedica klimatskih ekstrema, bujične poplave su sve češća pojava pa i na područjima gdje se do sada nisu pojavljivale. Kroz upravljanje rizicima od poplava potrebno je dodatnu pažnju usmjeriti upravo na ovaj tip poplava jer su izuzetno opasne te mogu izazvati velike štete na imovinu i ljude. Kroz aktivnosti na lokalnom nivou bitno je educirati stanovništvo i osvijestiti na moguću opasnost od bujičnih poplava. Također potrebno poduzeti potrebne mjere kako bi se smanjili rizici od bujičnih poplava.

Postoje različiti faktori koji doprinose riziku od bujičnih poplava, pojedini uzrokovani ljudskom aktivnošću i drugi neovisni o ljudskom djelovanju (prirodni fenomeni). Osim intenziteta i trajanja padavina, faktori koji utiču na pojavu bujičnih poplava su topografija, prethodna vlažnost tla i vegetacijski pokrov. Nepovoljni topografski uslovi koji ubrzavaju otjecanje i povećavaju vjerojatnost pojave bujičnih poplava su: veliki nagibi terena, planinski reljef te uske doline ili kanjoni.

Urbanizacija i nepropusni teren (asfalt, beton), prethodna zasićenost tla vodom povećavaju vjerovatnoću pojave bujičnih poplava. Kiše velikih intenziteta često su povezane s konvekcijskim oblacima, kratkog su trajanja (nekoliko minuta do nekoliko sati) i velikog su intenziteta (100 mm i više).

Drugi uzrok nastajanja bujičnih poplava, posebno u planinskim područjima, može biti topljenje snijega u sinergiji s kišom. Deforestacija u brdima i planinama stvara bujice i voda umjesto danima putuje prema nizinama svega satima.

Ključne značajke bujičnih poplava koje treba uzeti u obzir kod razvoja strategije upravljanja su: nepredvidivost lokacije, lokalni razmjeri događaja, razorne moći pojave, kao i vrlo kratko vrijeme pojave poplave te velika prijetnja ljudskim životima. Rješenja koja su razvijena za upravljanje nizinskim (riječnim) poplavama ne pokazuju se učinkovitima u suočavanju s iznenadnim poplavama koja zahtijevaju drugačije mjere upravljanja.

Mjere zaštite od poplava mogu se podijeliti na građevinske (izgradnja akumulacija/retencija, nasipa i dr. regulacijskih građevina, uređenje sliva i sl.) i negrađevinske (prognoziranje, sistemi obavještavanja, dojave i upozorenja, osiguranje imovine, prostorno planiranje, informisanje i educiranje stanovništva o opasnosti od poplava, sl.).

Negrađevinske mjere su ključne i zaslužuju posebnu pozornost za učinkovito ograničavanje štete uzrokovane bujicama.

To ne znači da građevinske mjere nisu od pomoći, već klasične građevine, popust akumulacija i nasipa, se ne mogu uvijek usvojiti u područjima osjetljivim na bujične poplave.

Smanjenje rizika od bujičnih poplava treba biti sastavni dio upravljanja rizicima od poplava. Kod donošenja mjera za smanjenje rizika od bujičnih poplava bitno je sagledati cijelo slivno područje koje je ugroženo. Ne postoji univerzalno rješenje za sprječavanje poplava već niz mjera, svaka prilagođena lokalnim uslovima. Jedna od prvim mjera jeste izrada i mapa erozija za predmetna područja.

U martu ove godine završen je Projekat "Izrada mapa erozije i projektovanje infrastrukture za zaštitu od poplava u Bosni i Hercegovini", urađen od strane NFB Mühendislik ve Müşavirlik A.Ş., SUİŞ PROJE Mühendislik ve Müşavirlik Ltd. Şti., HİDRO DİZAYN Mühendislik Müşavirlik İnşaat ve Ticaret A.Ş i Higracon doo Sarajevo.

U sklopu Projekta u Zadatku 1., urađen je Razvoj Programa upravljanja erozijom za FBiH i BD BiH kao početna faza praćenja i potencijalne kontrole erozije u poplavnim područjima. Prikupljene informacije o lokacijama koje su podložne eroziji će pomoći u razvoju planova za korištenja zemljišta, smanjiće se rizik od poplava i gubitaka materijalnih i ljudskih dobara.

Vlada TK, Civilna zaštita te lokalne službe skupa sa građanima TK poduzimaju sve što je u njihovoj moći kako bi se posljedice ovih poplava minimizirale i što prije sanirale te se svi skupa nadamo prestanku padavina i nastanku novih šteta uzrokovanih bujičnim tokovima.

(Autor je v.d. Direktor JP SPREČA dd Tuzla i član Upravnog odbora Centra za geopolitička istraživanja – Geopol. Tekst je izvorno objavljen na portalu Intelektualno.com)