Gasovod „Južna interkonekcija“, ključni energetski projekat kojim bi Bosna i Hercegovina smanjila zavisnost od ruskog gasa, otvorio je ozbiljan spor sa Evropskom unijom zbog načina na koji je definisan njegov investitor.
Kako navodi Deutsche Welle, problem za Brisel nije sam projekat, već zakonsko rješenje kojim je praktično unaprijed određena američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, iako je riječ o firmi osnovanoj tek krajem 2025. godine, bez iskustva u izgradnji gasovoda.
Ambasador EU u BiH Luigi Soreca upozorio je domaće vlasti da su dužne poštovati evropska pravila. „Vlasti moraju pažljivo razmotriti obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici“, poručio je, uz naglasak da je „ključno da zakonodavstvo bude usklađeno s preporukama Evropske komisije“ kako bi se očuvao napredak ka članstvu.
Sporni model dodjele projekta izazvao je reakcije i u domaćoj javnosti. Ivana Korajlić iz Transparensi internešenela u BiH upozorava da bi zaobilaženje konkurencije imalo dugoročne posljedice. „Izbjegavanje bilo kakvih transparentnih procedura i konkurencije predstavljalo bi veoma opasan presedan“, kazala je, dodajući da se na ovaj način kreiraju „zakoni krojeni po mjeri“ koji pogoduju privatnim interesima.
Posebno je otvoreno pitanje finansijske i operativne sposobnosti izabrane kompanije. Prema dostupnim podacima, nije jasno porijeklo planiranih 1,5 milijardi dolara investicija, niti kako bi firma bez referenci realizirala projekat ovakvog obima. Korajlić upozorava da dodatnu sumnju izazivaju i političke veze: „Takve okolnosti, uz navodno lobiranje, ukazuju da je politički uticaj možda imao ulogu u izboru kompanije“.
