Je li BiH "balkansko Pridnjestrovlje" Vladimira Putina

Piše: Giorgio Cafiero

Nedavne eksplozije u Pridnjestrovlju izazvale su zabrinutost zbog uvlačenja Moldavije u rusko-ukrajinski rat. Međutim, sukob ima i destabilizujući uticaj na zapadni Balkan, jer je vrši pritisak na zemlje u ovom regionu da "izaberu stranu" jer se prostor za neutralnost smanjuje širom Evrope.

Kremlj vidi priliku da iskoristi tenzije u regionu kao prednost u nastojanju Rusije da se suprotstavi širenju NATO-a na istok. Iako se stručnjaci razlikuju oko toga u kojoj meri bi Rusija mogla igrati destabilizirajuću ulogu, političke krize, ekonomske slabosti, veliki vladini problemi i odliv mozgova posljednjih godina na Balkanu dali su Moskvi priliku da se miješa. Navodna zavjera državnog udara u Crnoj Gori 2016. koju podržava Rusija je doprinijela ovim stavovima.

Moskva vrši veliki dio svog utjecaja u "unutrašnjem dvorištu" Evrope preko Srbije. Srpska pravoslavna crkva i mediji povezani sa Kremljom imaju ulogu u tome.

Naročito, dok se veliki dio Evrope ujedinio iza strogih sankcija protiv Rusije nakon 24. februara, Srbija se nije pridružila tom vozu. Naime, otkako su ruski vojnici ušli u Ukrajinu, broj dnevnih direktnih letova iz Beograda za Moskvu porastao je sa jednog na tri.

Krhki politički poredak u Bosni i Hercegovini (BiH) je postao sve zategnutiji od početka sukoba.

U Sarajevu postoji bojazan da će Rusija pretvoriti Republiku Srpsku (Rs) — većinski srpski entitet u BiH, koji čini 49 posto teritorije te države — u "balkansko Pridnjestrovlje". Milorad Dodik, sadašnji član Predsjedništva BiH, ima dugu historiju prijetnji odvajanjem Rs od BiH u skladu sa narativima o "srpskom svetu".

Dodik je pojačao nacionalističke zahtjeve, ozbiljno narušivši poslijeratnu ravnotežu BiH, istovremeno izazivajući Sarajevo da će od države preuzme određene ovlasti i prenijeti ih na Rs. Otišao je tako daleko da je zabranio djelovanje policije i obavještajnih agencija državnog nivoa u Rs, dok je uspostavljao paralelne institucije, pa čak i najavljivao namjere da se uspostavi Vojska Rs.

Prije sukoba u Ukrajini, zvaničnici Sarajeva su već bili zabrinuti za opstanak BiH kao suverene države, ali su se takve zabrinutosti produbile tek nakon 24. februara. Akcije Moskve u gruzijskoj Južnoj Osetiji, moldavskom Pridnjestrovlju i dijelovima istočne Ukrajine ukazuju na zabrinutost da bi Rusija također mogla preplaviti Rs novcem, oružjem i vojnim savjetnicima preko Srbije.

U Sarajevu je došlo do velikog olakšanja nakon što je ukrajinski otpor koji je podržavao Zapad doveo do krvarenja Rusa i neuspjeha da osvoji Kijev.

"Da je Kijev pao pod Rusiju, Rs bi proglasila nezavisnost i mi bismo već bili u ratu", rekao je za TRT World Harun Karčić, bosanski novinar i politički analitičar koji prati Balkan.

Od 2000-ih se govori o ulasku BiH u NATO, a SAD podržava ulazak zemlje u Zapadnu alijansu. U praksi, međutim, to je neizvodljivo.

Iako lideri Bošnjaka i Hrvata u zemlji žele vidjeti BiH u NATO-u, Dodik se tome odlučno protivi. Za važne vanjskopolitičke odluke potreban je konsenzus sva tri dijela tročlanog predsjedništva, što također objašnjava zašto BiH nikada nije uvela sankcije Rusiji nakon 24. februara.

Segmenti stanovništva koji podržavaju Putina također se snažno protive ideji ulaska BiH u NATO. Mnogi bosanski Srbi nose simbol Z, a Noćni vukovi, proruska motociklistička banda, održala je skupove u Rs kako bi izrazila solidarnost sa Putinovom vojnom kampanjom u Ukrajini.

U martu je ruski ambasador u Sarajevu Igor Kalabuhov zaprijetio BiH 'tretmanom Ukrajine' kada je govorio o izgledima za ulazak zemlje u NATO.

"Ako [BiH] odluči da bude član bilo čega, to je njena interna stvar. Ali postoji još jedna stvar, naša reakcija", rekao je Kalabukhov. "Pokazali smo šta očekujemo na primjeru Ukrajine. Ako bude prijetnji, mi ćemo reagirati".

Moskva bi mogla priznati “nezavisnost” Rs ako Putinova administracija postane ozbiljno zabrinuta zbog ulaska BiH u NATO. U takvim okolnostima, BiH bi se vjerovatno vratila u oružani sukob. Tada bi se ruski "mirovnjaci" mogli pojaviti u Banjoj Luci ili drugim dijelovima Rs preko Srbije kako bi pomogli u "stabilizaciji" situacije.

Kao što je djelovanje Rusije u Gruziji, Ukrajini i Moldaviji stvorilo uslove u tim zemljama zbog kojih članstvo u NATO-u čini nerealnim, rusko prisustvo u dijelovima Rs imalo bi isti efekat.

Da bi Rs postala de facto proruska otcijepljena republika na zapadnom Balkanu stavila bi tu "nezavisnu" državu na granice dvije članice NATO-a: Hrvatske i Crne Gore. Iz perspektive Moskve, to bi Rusiji omogućilo da igra opasnu igru sa NATO-om dok se SAD i druge zapadne sile zalažu za uvođenje više zemalja na ruskim granicama u Alijansu.

Ulazak BiH u NATO lišio bi Moskvu sredstava za ostvarivanje uticaja na zapadnom Balkanu preko Rs. Takav utjecaj omogućava Kremlju da iskoristi prednosti etničkih/vjerskih tenzija u BiH, što pomaže Moskvi da odvrati Zapad od ruskog rata u Ukrajini.

"Rusija je zabrinuta zbog članstva BiH u NATO-u jer vjeruje da je opkoljena", objasnio je John Feffer, direktor Foreign Policy in Focus, u intervjuu za TRT World. "Putin ima garnizonski mentalitet i ne želi vidjeti kako Bosna postane dio armija u okruženju. To je barem za Putina civilizacijski sukob".

U igri su i drugi faktori ideje.

"Nijedna od ovih zemalja zapadnog Balkana ne može toliko značajno doprinijeti NATO-u u kontekstu [njihove] vojne snage, već preko pripadnosti pomaže u odbijanju ruskog utjecaja u Evropi", Sasha Toperich, bivši bosanski diplomata koji trenutno služi kao viši izvršni potpredsjednik iz Transatlantske mreže lidera, rekao je za TRT World.

"Neutralnost više nije tako privlačna opcija kao što je bila prije [ruskog napada na Ukrajinu], barem za one koji su se nadali da bi BiH mogla predstavljati nešto poput srednjeg terena između zapadnog Balkana i Srbije", kaže Feffer. "I, naravno, s obzirom na strukturu upravljanja u [BiH], neutralnost nije bila toliko princip koliko praktičnost".

Ipak, posljedica rusko-ukrajinskog sukoba je sve veća podrška u Sarajevu i drugim dijelovima BiH za ulazak u NATO, koliko god nerealna. Ipak, BiH ostaje partner NATO-a i Alijansa bi mogla povećati svoje prisustvo u zemlji što bi bilo legitimno prema mirovnom sporazumu iz 1995. godine.

Mnogi Bosanci koji se protive Dodikovoj politici žele da Snage Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR) intenziviraju svoje aktivnosti u njihovoj zemlji, gledajući na mirovne snage EU kao privremenu mjeru za očuvanje mira.

Kako BiH prolazi kroz svoju najtežu poslijeratnu krizu, takve akcije bi poslale poruku Kremlju i pro-putinovskim elementima u Srbiji i Rs o opredjeljenosti zapadnih institucija da se suprotstave ruskom uticaju i zastupnicima Moskve u toj balkanskoj zemlji. Stoga, Zapad može mnogo učiniti da pomogne Sarajevu da održi stabilnost BiH i odbrani njen nacionalni suverenitet.

(Giorgio Cafiero je izvršni direktor Gulf State Analytics, konsultantske kuće za geopolitičke rizike sa sjedištem u Washingtonu, DC. Tekst je izvorno objavljen na TRT World)