Piše: Ismet Fatih Čančar
“Bosna i Hercegovina mora iskoristiti ovu historijsku priliku”, rekla je Angelina Eichhorst, direktorica Službe za vanjske poslove Evropske unije, u izjavi novinarima u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (BiH). Zaista, u pozadini ruske invazije na Ukrajinu, SAD i EU su do sada bezuspješno pokušavale okupiti lokalne aktere kako bi se dogovorili o reformi izbornog zakona BiH.
Izborni zakon – prema presudi Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) – mora osigurati jednak tretman svih građana BiH, a ne samo pripadnika tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, kako bi imali pravo kandidirati se za funkcije u ovoj državi, uključujući i Predsjedništvo BiH.
Međutim, verzija reforme izbornog zakona koju su predložili EU i SAD je antidemokratska jer nudi rješenja zasnovana na etničkim prefiksima, a ne na građanskom konceptu. Ovo rješenje nije u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava (ECHR), a svojim sadržajem samo bi udaljilo BiH iz kruga modernih evropskih demokratija. Takav razvoj događaja također je protiv evroatlantskih interesa na Balkanu i dodatno bi ojačao saveznike ruskog predsjednika Vladimira Putina u regionu forsirajući improvizirana rješenja za reformu Izbornog zakona.
Nakon tri neuspjele runde pregovora u BiH, plan je da se oni prebace u Brisel radi posljednjeg pokušaja. Međutim, premještanje pozornice u Brisel uz podršku EU i SAD će dovesti do podijele BiH, zatvoriti njen put ka euroatlantskim integracijama, i ugroziti ionako krhki mir i sigurnost na Balkanu.
Dvije ose odbrane
Bosanskohercegovački akteri su uključeni u napornoj političkoj borbi u posljednjih nekoliko godina. Osim što se bore protiv pokušaja lidera bosanskih Srba Milorada Dodika da otcijepi Republiku Srpsku (Rs) — autonomni entitet sa većinskim srpskim stanovništvom — BiH je takođe na udaru bosanskih Hrvata. Ovu ofanzivu predvodi Dragan Čović, bivši hrvatski član tročlanog predsjedništva zemlje i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Čović i Dodik u službi saveznika Kremlja uživaju podršku Rusije.
Dok se međunarodna zajednica pokušavala izboriti s napadom RS na državne institucije, Čović je iskoristio ovu priliku da uspostavi reformu izbornog zakona koja bi dala veću vrijednost glasovima Hrvata iz područja na kojima isključivo upravlja HDZ BiH. Predloženi asimetrični, izborni model daje nesrazmjernu vrijednost Hrvatima u odnosu na različita mjesta prebivališta, nagrađuje nacionalističke ideje i proizvodi diskriminaciju uspostavljanjem etnički čistih političkih jedinica.
Čovićevo rješenje ima za cilj da se obezbjedi monopol vlasti stranci (HDZ BiH) koja nije uspjela osvojiti više od jednog od pet glasova Hrvata u BiH. To je također ideja koju bi ruska pozicija u BiH iskoristila za dalje destabilizacije u zemlji.
Ruska podrška odjelu za izborno pravo
Uloga Rusije u BiH je dobro poznata. Ona nastoji zadržati Bosnu dalje od NATO-a i EU. U tom procesu koristi partnere, poput Dodika, da kontinuirano narušavaju volju za izgradnjom prave nezavisne državnosti, i u tome se pokazala prilično uspješnom.
Međutim, u protekloj deceniji Rusija je proizvela dodatnog saveznika u BiH: Čovića, čija sve veća sprega s Kremljom ne iznenađuje da Rusija podržava stav HDZ-a BiH o reformi izbornog zakonu. Zauzvrat, Čović je aktivni branilac ruskih interesa; sastao se sa Sergejem Lavrovom i Valentinom Matvijenko, uspostavio je zajedničku podršku reformi izbornog zakona, naglasio – kako je jednom rekao – “potrebu za većim ruskim uticajem u BiH”, a nedavno je glasao protiv uvođenja sankcija ruskoj vladi zbog invazije na Ukrajinu zajedno sa Dodikom.
Za Rusiju je razlog ovakvog stava jasan. Budući da su predložene reforme izbornog zakona zasnovane na uspostavljanju dalje etničke fragmentacije, prijedlog HDZ-a BiH — ako bude usvojen — stvorio bi institucionalni okvir segregacije. To bi takođe monopoliziralo donošenje odluka u rukama dva saveznika Kremlja, što bi kontinuirano paraliziralo svaki napredak, onemogućavajući BiH da ispuni kriterije neophodne za njenu euroatlantsku integraciju. Ono što već Rusija ima u RS, sada bi bilo uspostavljeno i u ostatku zemlje. Takav scenario nudi Rusiji alat koji se može iskoristiti za eksternalizaciju bilo koje vrste proxy prijetnje stabilnosti Balkana i šireg kontinenta.
