Ustavni sud je odluku o Schmidtovim amandmanima donio omjerom 4:3, jer je predsjednica Valerija Galić iskoristila pravo duplog glasa.
Ono što je 2015. godine bilo diskriminatorno, 2023. godine ne diskriminira. U oba slučaja odlučivao je isti sud. U oba slučaja radi se o istim odredbama Ustava Federacije BiH.
"Pri izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda može kandidirati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH", pisalo je u Ustavu Federacije BiH do 2. oktobra prošle godine.
Ovu odredbu Ustavni sud BiH je odlukom od 25. marta 2015. godine proglasio – diskriminatornom, jer ne dopušta pravo ostalima, odnosno građanima koji nisu konstitutivni da budu birani za predsjednika ili potpredsjednika Federacije, piše Istraga.ba.
"Ustavni sud naglašava da isključenje mogućnosti da se za predsjednike i dopredsjednike entiteta kandidiraju i pripadnici "ostalih", koji su, kao i konstitutivni narodi, državljani BiH kojima je zakonom garantirano pravo da budu birani bez diskriminacije i ograničenja, više ne predstavlja zahtjev za postizanje legitimnog cilja, a zbog čega ne može imati razumno opravdanje. Naime, u ostvarivanju zakonom zagarantiranog prava navedenim odredbama ustava entiteta i Izbornog zakona uspostavljen je različit tretman ostalih koji se temelji na etničkoj pripadnosti i za rezultat ima diskriminaciju oprečno članku II/4 Ustava BiH i članku 1 Protokola broj 12", naveo je Ustavni sud BiH u obrazloženju odluke broj U14/12 kojom je odredba Ustava Federacije BiH koja se odnosila na izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH proglašena – diskriminatornom.
Na dan Općih izbora 2022. godine visoki predstavnik Christian Schmidt je promijenio odredbu Ustava FBiH koja se odnosi na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije.
"Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije", navedeno je u Schmidtovom amandmanu na Ustav Federacije BiH.
Dakle, "ostalima" je ponovo uskraćeno pravo da se kandiduju za (pot)predsjednika FBiH. U svojstvu članova Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović su od Ustavnog suda Bosne i Hercegovine zatražili osporavanje i ove odredbe, navodeći da je diskriminatorna jer uskraćuje pravo ostalima da se kandiduju za (pot)predsjednika Federacije.
Visoki predstavnik je, naime, samo izmijenio broj delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili potpredsjednike Federacije BiH, ističući da se mogu kandidirati samo kandidati iz reda konstitutivnih naroda. Građane Bosne i Hercegovine iz grupacije „ostali" zbog kojih je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio kršenje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, Visoki predstavnik ponovno ne pominje niti im daje mogućnost da kandidiraju svog kandidata bilo za predsjednika ili potpredsjednika FBiH niti imaju bilo kakvu ulogu u predlaganju kandidata, što se obavlja isključivo u okviru klubova konstituentnih naroda. No, za razliku od 2015. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, uz dupli glas predsjednice Valerije Galić, inače bliske HDZ-u BiH, donosi odluku kojom potvrđuje da odredba Ustava FBiH koja ne daje pravo ostalima da se kandiduju za (pot)predsjednika Federacije nije diskriminatorna.
"Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i Šefika Džaferovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH" br. 79/22 i 80/22) i Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH" broj 67/22), utvrdio da su amandmani i izmjene Izbornog zakona u skladu sa čl. I/2, II/2, II/4. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, čl. 5. i 7. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima", navedeno je u saopćenju Ustavnog suda BiH.
Dakle, 2015. godine oduzimanje prava ostalima je bilo diskriminatorno. Tačno osam godina kasnije, oduzimanje prava ostalima nije diskriminatorno.
