Haaretz: Netanyahu izgubio većinu, ali Izraelu prijeti novi rat s Iranom

Koalicija izraelskog premijera Benjamina Netanyahua izgubila je parlamentarnu većinu na izborima održanim u utorak, ali opozicija još nema dovoljno podrške da preuzme vlast. Istovremeno, Sjedinjene Američke Države i Izrael razmatraju novu vojnu operaciju protiv Irana, koja bi mogla uslijediti nakon američkih kongresnih izbora 3. novembra, piše Amos Harel u analizi za izraelski Haaretz.

Harel ocjenjuje da izborni rezultat nije donio odlučujući politički preokret kojem se nadao dio izraelskog društva. Netanyahuov blok osvojio je 11 poslaničkih mjesta manje nego na izborima 2022. godine, ali opozicione stranke i dalje imaju problem s formiranjem parlamentarne većine.

Prema njegovoj analizi, politički procesi koji su doveli do sadašnje krize počeli su još 2015. godine, kada su Netanyahu i Likud ostvarili neočekivanu izbornu pobjedu. Uslijedile su krivične istrage protiv premijera, optužnice podignute 2019. godine, sukobi s pravosuđem, ponovljeni parlamentarni izbori i sve čvršća saradnja s krajnje desničarskim strankama.

Autor posebno kritikuje Netanyahuovo odbijanje da preuzme odgovornost za sigurnosne propuste koji su omogućili napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine.

Velika očekivanja dijela opozicionih birača bila su usmjerena prema stranci Jašar, koju predvodi bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Eisenkot. Međutim, njen izborni rezultat nije bio dovoljan da osigura promjenu vlasti.

Harel smatra da je Netanyahu ponovo uspio mobilizovati dio birača koristeći vjerski i nacionalni identitet te strah od arapskog stanovništva. Prema njegovoj ocjeni, izraelsko društvo već godinama se pomjera udesno, a taj proces dodatno je ubrzan nakon napada 7. oktobra i višegodišnjih vojnih operacija na različitim frontovima.

Ratovi u Pojasu Gaze, Libanu i sukobi s Iranom i jemenskim Hutima povećali su osjećaj nesigurnosti među izraelskim stanovništvom. Dio vojnika koji su učestvovali u dugotrajnim borbenama, navodi autor, iz vojske izlazi s izraženijim desničarskim političkim stavovima.

Takvim promjenama doprinose i demografski trendovi, uključujući veći natalitet među ultraortodoksnim Jevrejima i religioznim cionistima. Harel ističe i utjecaj provladinih medija, posebno televizijskog Kanala 14, koji su nastojali osloboditi Netanyahua odgovornosti za propuste prije Hamasovog napada.

U analizi se upozorava i na ekonomske posljedice nastavka izraelskih vojnih operacija. Prema navodima Haaretza, ratni izdaci premašuju 100 milijardi šekela godišnje, odnosno približno 33 milijarde dolara.

Dodatni pritisak mogao bi nastati 2028. godine, kada se očekuje prestanak američke sigurnosne pomoći Izraelu u sadašnjem obliku. Istovremeno raste mogućnost uvođenja međunarodnih sankcija zbog izraelske politike naseljavanja okupirane Zapadne obale i nasilja jevrejskih doseljenika nad Palestincima.

Iako se u Likudu oslanjaju na uspjehe visokotehnološke industrije i rast izvoza vojne opreme, Harel upozorava da bi obični građani mogli osjetiti rast troškova javnih usluga, pogoršanje njihovog kvaliteta i pad životnog standarda. Takva kretanja mogla bi biti dodatno pogoršana odlaskom obrazovanih i stručnih kadrova iz zemlje.

Američki predsjednik Donald Trump podržao je formiranje izraelske vlade nacionalnog jedinstva. Takva koalicija vjerovatno bi isključila krajnje desničarskog ministra Itamara Ben-Gvira, a moguće i Bezalela Smotricha.

Međutim, Harel smatra da ni takva vlada ne bi mogla brzo popraviti odnose Izraela s međunarodnom zajednicom, narušene vojnim operacijama u Gazi i politikom prema palestinskim teritorijama.

Posebno ukazuje na širenje jevrejskih naselja i poljoprivrednih ispostava na Zapadnoj obali, čiji je cilj, prema njegovoj ocjeni, stvaranje trajnog stanja koje bi onemogućilo buduće političko rješenje palestinskog pitanja.

Drugi dio analize posvećen je mogućnosti novog američko-izraelskog napada na Iran.

Harel navodi da je Netanyahu u sedmicama prije izraelskih izbora pokušavao dobiti Trumpovu saglasnost za zajedničku vojnu operaciju. Pojedini izraelski vojni zvaničnici strahovali su da bi premijer mogao iskoristiti rat kao razlog za odgađanje izbora.

Načelnik Generalštaba izraelske vojske Ejal Zamir protivio se takvoj operaciji, dok Trump nije bio spreman odmah odobriti napad.

Operacija je odgođena, ali bi se, prema Haaretzu, pitanje napada na Iran ponovo moglo naći na dnevnom redu nakon američkih izbora 3. novembra.

Američke snage u međuvremenu dopremaju dodatne borbene avione, letjelice za dopunu goriva u zraku i sisteme protivzračne odbrane u baze širom Bliskog istoka, kao i u izraelske vojne baze.

Tokom prethodne operacije, započete u februaru, američke baze u Perzijskom zaljevu pretrpjele su znatnu štetu u iranskim napadima dronovima i projektilima. Dio tih informacija, navodi Harel, nije bio predstavljen američkoj javnosti, dok su pojedine baze evakuisane zbog razaranja.

Sada se razmatra njihova obnova, ali postoje nedoumice zbog visokih troškova i protivljenja pojedinih država domaćina.

Netanyahu je u razgovorima s Trumpom tražio da eventualni novi napadi obuhvate i iransku energetsku infrastrukturu, što američki predsjednik ranije nije odobravao.

Izraelski premijer kao jedan od ciljeva nastavka rata navodi i rušenje iranskog režima. Trump, međutim, nije jasno definisao američke namjere.

Prema informacijama koje iznosi Haaretz, američka strana razmatra vojnu operaciju u trajanju od tri do četiri dana, nakon čega bi se pokušalo vratiti pregovorima.

U Izraelu postoji bojazan da takav vremenski okvir ne bi bio dovoljan za ostvarivanje značajnijih vojnih ciljeva. Dodatnu neizvjesnost predstavlja mogućnost da Iran odgovori produžavanjem sukoba.

Harel se osvrće i na Trumpove izjave tokom predizborne kampanje u SAD-u. Američki predsjednik je na skupu u Teksasu tvrdio da su američke snage uništile 288 iranskih borbenih aviona, što je za 29 više od broja koji je naveo samo tri dana ranije.

Autor dovodi u pitanje vjerodostojnost tih tvrdnji, podsjećajući da je Iran već prije američko-izraelskih napada u junu 2025. godine raspolagao ograničenim brojem operativnih borbenih aviona.

Ipak, odluka o novom napadu još nije donesena.

Dopisnik izraelskog Kanala 12 iz Vašingtona Barak Ravid izvijestio je da je Katar pokrenuo diplomatsku inicijativu s ciljem postizanja sporazuma između SAD-a i Irana kojim bi se spriječio novi rat.

Prema Haaretzu, diplomatski kontakti nastavljaju se uporedo s američkim vojnim pripremama i izraelskim zahtjevima za proširenje mogućih ciljeva napada.