Kiseljak pod vlašću HDZ-a: Optužbe za institucionalni aparthejd, Bošnjaci sistematski potiskivani iz općinske administracije

Federalni premijer Nermin Nikšić sve je ovo nagradio tako što je predložio da Kiseljak dobije status grada!

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Kiseljak ima 20.722 stanovnika, od kojih su 7.838 Bošnjaci, odnosno 37,82 posto. Hrvata je 11.823 ili 57,06 posto, dok je Srba 409 ili 1,97 posto.

Međutim, prema podacima iz službenog imenika Općine Kiseljak, među 11 navedenih nosilaca funkcija i rukovodiocima općinskih službi samo je jedan Bošnjak.

Riječ je o Amelu Babiću, koji rukovodi Službom za civilnu zaštitu.

Načelnik općine je Mladen Mišurić-Ramljak, sekretar Općine Dragomir Lučić, sekretar Općinskog vijeća Dejan Štekić, a općinski pravobranilac Mario Duno.

Službom za privredu, urbanizam, zaštitu okoliša i komunalne poslove rukovodi Nikola Grubešić, dok je na čelu Službe za opću upravu, društvene djelatnosti, boračka pitanja i zajedničke poslove Branka Banduka.

Finansije, budžet i trezorske poslove vodi Ivana Mrnjavac, pomoćnica načelnika. Službom za socijalnu zaštitu rukovodi Boris Grubešić, a za imovinskopravne, geodetske poslove i katastar nekretnina zadužen je Mladen Mitrović. Inspekcijski nadzor obavlja Željko Vučić.

Prema navodima predsjedavajućeg Općinskog vijeća Elvedina Mušanovića, nakon objedinjavanja općinskih administracija u Kiseljaku i Bilalovcu Bošnjaci su rukovodili katastrom, općim poslovima i civilnom zaštitom. Nakon penzionisanja ranijih rukovodilaca, ostala im je samo civilna zaštita.

Mušanović upozorava da takva kadrovska politika nije u skladu s principima proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih, pri čemu se kao osnova za nacionalnu strukturu u javnoj upravi koristi popis iz 1991. godine.

Prema tom popisu, Bošnjaci, tada evidentirani kao Muslimani, činili su 40,46 posto stanovništva Kiseljaka.

Problem nacionalne zastupljenosti u ovoj općini nije nov. Još 2015. godine upućena je Inicijativa za ravnopravnost konstitutivnih naroda i svih građana, s posebnim naglaskom na položaj Bošnjaka u Kiseljaku.

Podaci navedeni u toj inicijativi, koje je kasnije obradila i akademska publikacija Univerziteta u Sarajevu posvećena kulturi sjećanja, pokazuju da je od ukupno 55 zaposlenih u Općini Kiseljak tada samo 15 bilo bošnjačke nacionalnosti.

U općinskoj vatrogasnoj jedinici, koja je djelovala u sastavu civilne zaštite, među sedam zaposlenih nije bilo nijednog pripadnika drugih naroda osim Hrvata.

U Domu zdravlja Kiseljak, prema tadašnjim podacima, od 92 zaposlena samo je 21 bio Bošnjak.

Još izraženija neravnoteža zabilježena je u Javnom preduzeću „Vodovod i kanalizacije“ Kiseljak, gdje su od 22 zaposlena samo dvojica bili Bošnjaci, dok je preostalih 20 bilo hrvatske nacionalnosti.

U inicijativi je navedeno i da Bošnjaci nisu bili zastupljeni na rukovodećim pozicijama u tim javnim službama i preduzećima.

Riječ je o podacima iz 2015. godine, dok najnoviji imenik općinske administracije pokazuje da je problem zastupljenosti na rukovodećim funkcijama prisutan i danas.

Demografska historija Kiseljaka dodatno pokazuje da Bošnjaci nisu malobrojna zajednica, nego narod koji decenijama predstavlja značajan dio stanovništva ove općine.

Prema popisu iz 1971. godine, Kiseljak je imao 18.335 stanovnika. Muslimana, kako su se tada nacionalno izjašnjavali današnji Bošnjaci, bilo je 6.822 ili 37,20 posto, dok je Hrvata bilo 10.389 ili 56,66 posto.

Deset godina kasnije, 1981. godine, evidentiran je 21.039 stanovnik. Muslimana je bilo 7.841 ili 37,26 posto, a Hrvata 11.218 ili 53,32 posto.

Na posljednjem prijeratnom popisu iz 1991. godine Kiseljak je imao 24.164 stanovnika, među kojima 9.778 Muslimana ili 40,46 posto, te 12.550 Hrvata ili 51,93 posto.

Popis iz 2013. godine pokazao je da se broj Bošnjaka smanjio na 7.838, a njihov udio na 37,82 posto. Broj Hrvata smanjen je na 11.823, ali je njihov procentualni udio porastao na 57,06 posto.

U odnosu na 1991. godinu, Kiseljak je izgubio 1.940 stanovnika bošnjačke nacionalnosti i 727 stanovnika hrvatske nacionalnosti.

Najnoviji sukob u lokalnoj vlasti dogodio se na sjednici Općinskog vijeća na kojoj su razmatrani kriteriji za postavljanje zastava.

Predsjedavajući Elvedin Mušanović optužio je načelnika Mladena Mišurića-Ramljaka da je tokom rasprave galamio, prekidao vijećnike i vrijeđao ga nazivajući ga „blesanom“.

Mušanović tvrdi da mu je načelnik, nakon što ga je upozorio na potrebu poštovanja reda na sjednici, odgovorio da je samo formalnopravno predsjedavajući Općinskog vijeća.

Posebno ozbiljne optužbe odnose se na načelnikov odnos prema jednom od vijećnika.

„Vijećniku Nijazu rekao je da i s njim neće razgovarati, obrazlažući to tvrdnjom da svojim objavama na društvenim mrežama poziva na prelazak na islam. Takvo obrazloženje odbijanja komunikacije smatram porukom vjerske isključivosti“, naveo je Mušanović.

Spor je izbio i zbog nadležnosti policije prilikom davanja mišljenja o postavljanju zastava.

Prema Mušanovićevim navodima, predloženi kriteriji predviđali su da stručno mišljenje o javnoj sigurnosti daje Policijska stanica Kiseljak, čiji je komandir Bošnjak. Međutim, načelnik je insistirao da tu nadležnost ima Policijska uprava, na čijem je čelu Hrvat.

Mušanović je također naveo da je Mišurić-Ramljak, govoreći o zastavama postavljenim na jednoj napuštenoj kući, više puta izjavio da ih neće ukloniti te da to učini komandir policije „ako smije“.

Predsjedavajući Općinskog vijeća ukazao je i na različit odnos prema javnim proslavama sportskih uspjeha.

Podsjetio je na proslave rezultata reprezentacije Hrvatske na svjetskim prvenstvima u Kiseljaku, postavljajući pitanje zbog čega se slavlje mladih povodom pobjeda reprezentacije Bosne i Hercegovine predstavlja kao provokacija.

Izrazio je bojazan da bi nova pravila o isticanju zastava mogla biti korištena za ograničavanje takvih okupljanja.

Međunacionalne odnose u Kiseljaku dodatno je opteretio incident koji se 13. novembra 2025. godine dogodio u naselju Borina.

Prema tadašnjim medijskim izvještajima, dvije osobe britanskog državljanstva, pakistansko-indijskog porijekla, bile su izložene verbalnom napadu nakon dolaska u privatnu vikendicu.

U izvještajima je navedeno da su lokalni stanovnici gostima postavljali pitanja o njihovoj nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, uz uvrede povezane s pretpostavkom da su muslimani i da izgledom podsjećaju na Arape.

Nakon objavljivanja snimka incidenta reagovao je načelnik Mladen Mišurić-Ramljak, koji je 12. decembra 2025. godine saopćio da su prijetnje neprihvatljive.

Istovremeno je prenio objašnjenje učesnika incidenta Vedrana Puljića, prema kojem događaj nije imao nacionalnu, vjersku ni političku pozadinu, nego je nastao zbog sumnje da neko pokušava nasilno ući u susjednu vikendicu.

Mišurić-Ramljak je naveo i da je Marinko Puljić došao u zgradu Općine kako bi se izvinio zbog događaja i posljedica koje je izazvao.

„Niti jedan gost u Kiseljaku ne treba i ne može se osjećati ugroženo i ne treba brinuti za svoju sigurnost“, poručio je tada načelnik.

U istom saopćenju spomenuo je dva slučaja paljenja automobila zaposlenicima Općine, Ruži Mrnjavac i Nikoli Grubešiću, kao primjere ugrožavanja sigurnosti stanovnika Kiseljaka.

Pitanje institucionalne ravnopravnosti u Kiseljaku ima i pravnu dimenziju. Ustav Federacije BiH i Zakon o državnoj službi u FBiH predviđaju proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih u organima uprave, uz korištenje popisa stanovništva iz 1991. godine kao relevantne osnove.

Prema tom popisu, Bošnjaci su činili 40,46 posto stanovništva Kiseljaka, dok je njihov udio među navedenih 11 nosilaca rukovodećih funkcija danas približno devet posto.

Predsjedavajući Općinskog vijeća Elvedin Mušanović zatražio je javno objavljivanje podataka o nacionalnoj strukturi zaposlenih, postupcima imenovanja i primjeni principa proporcionalne zastupljenosti.

„Kiseljak je zajednička kuća svih nas. U toj kući svako mora imati svoj glas, svoje dostojanstvo i ravnopravno mjesto“, poručio je Mušanović.