Poslije izbora i pobjede Studentske liste - Srbija u vakuumu vlasti

Redakcija Mostar

U središtu zahtjeva građana nalazi se druga tačka programa Studentske liste – zakon o utvrđivanju porijekla i oduzimanju nezakonito stečene imovine te lustracija javnih dužnosnika.

Izborna pobjeda Studentske liste u Srbiji otvorila je pitanje odgovornosti bivše vlasti, a građani sve glasnije zahtijevaju procesuiranje korupcije i oduzimanje nezakonito stečene imovine. Međutim, dok javnost očekuje brze poteze, institucije i dio dužnosnika dosadašnje vlasti još se ponašaju kao da do političkih promjena nije ni došlo.

U središtu zahtjeva građana nalazi se druga tačka programa Studentske liste – zakon o utvrđivanju porijekla i oduzimanju nezakonito stečene imovine te lustracija javnih dužnosnika.

Pobjedu studenata pratile su i glasne poruke o potrebi hapšenja i krivične odgovornosti ljudi iz bivše vlasti i njihovih saradnika. U pojedinim slučajevima nezadovoljstvo se pretvorilo u pozive na svojevrsnu „revolucionarnu pravdu“, uz obrazloženje da institucije ne obavljaju svoj posao.

Dejan Bursać, viši naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, za Deutsche Welle upozorava da je takvo nestrpljenje razumljivo nakon dugogodišnje podređenosti institucija političkoj vlasti. Ipak, za promjene su potrebni konkretni institucionalni koraci.

„Postoji institucionalni način da se to provede, ali prije toga su neophodni određeni koraci, a to su preuzimanje skupštine, vlade i ostalog kako biste to mogli provoditi. U tom vakuumu građani zaista jesu nestrpljivi i zahtijevaju razne stvari, ali se tim očekivanjima mora i upravljati“, rekao je Bursać.

Lustracija nije zamjena za krivičnu odgovornost

Srđan Milivojević, predsjednik Demokratske stranke koja je podržala Studentsku listu, upozorava da se lustracija ne smije poistovjećivati s krivičnom odgovornošću.

„Lustracija kao jedna blaga mjera ne smije se miješati s postizanjem pravde i ne smije biti zamjena za krivičnu odgovornost. Lustracija dolazi kasnije, nakon toga“, poručio je za DW.

Smatra da bi najprije trebalo procesuirati slučajeve korupcije i kriminala za koje su krivične prijave godinama ostajale neprocesuirane. Važnim smatra i što brže konstituiranje novog parlamenta. Pozvao je Republičku izbornu komisiju da objavi konačne rezultate izbora, čime bi se otvorio put za formiranje nove vlade.

Vučić i naprednjaci još se ne mire s porazom

Dok se čeka formiranje novih institucija, dio dužnosnika Srpske napredne stranke (SNS) ponaša se kao da se izborni rezultat nije ni dogodio. Takav odnos, smatra Bursać, dodatno produbljuje napetosti u društvu.

Posebno se ističe ponašanje Aleksandra Vučića, koji je 27. oktobra, na stranačkoj slavi, upozorio da će se SNS „samoorganizirati“ ako državna tijela ne reaguju na upad nezadovoljnih građana u televiziju Informer. Poručio je i da sa SNS-om neće biti razgovora ukoliko se toj televiziji oduzme dozvola za rad.

U međuvremenu su novinarska udruženja zatražila od Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) da televiziji Informer oduzme dozvolu za rad.

Bursać smatra da se ljudi iz SNS-a ponašaju kao da je njihov izborni poraz privremen i da će se političke okolnosti ponovo promijeniti. Upozorava da odgovornost za korupciju i kriminal treba biti utvrđena u skladu sa zakonom, a ne prepuštena političkim obračunima.

Pritisak na javni servis i medije

Promjene se očekuju i u medijima. Televizije bliske dosadašnjoj vlasti, prema navodima DW-a, nakon izbora smanjile su količinu političkog sadržaja. Istovremeno, javni servis RTS još nije ugostio predstavnike Studentske liste nakon njihove pobjede 25. oktobra.

Bursać upozorava da bi se i postojeći zakoni mogli primijeniti na medije koji ne poštuju uslove pod kojima su dobili dozvole za rad. Smatra da za to sada postoji politička volja. Slično razmišlja i Milivojević, koji ističe da se političko mišljenje ne može koristiti kao opravdanje za kriminal i korupciju.

„Stranačka glasila podliježu sankcijama i prema sadašnjim zakonima“, rekao je, dodajući da se krivična djela moraju procesuirati nezavisno od toga ko ih je počinio.

Zakon o lustraciji nikada nije zaživio

Srbija je još 2003. godine donijela Zakon o lustraciji, koji je trebao važiti deset godina, ali zbog političkih opstrukcija nikada nije zaživio u praksi. Bursać smatra da bi ovaj put moglo biti drugačije jer Studentska lista nije opterećena političkim dogovorima i vezama kakve su postojale u ranijim vlastima.

Poređenja se povlače i s Mađarskom, u kojoj je Peter Magyar nakon izborne pobjede pozivao dužnosnike dotadašnjeg režima da napuste svoje položaje. Studentska lista zasad nema istaknutu osobu koja bi preuzela takvu ulogu.

Bursać, međutim, smatra da to nije neophodno jer se promjene mogu provesti i putem antikorupcijskih institucija i tužilaštva. Ipak, upozorava da takvi procesi zahtijevaju vrijeme.

„Pojavit će se i ovdje konkretna imena, ali SL je najlegitimnija politička snaga i njihova riječ se sluša“, zaključio je za DW.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

Poslije izbora i pobjede Studentske liste - Srbija u vakuumu vlasti