Evropski parlament podržao je izmjene evropskog Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljika – CBAM koje bi mogle značajno utjecati na izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja Zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji.
Parlament je 15. septembra usvojio svoju poziciju o izmjenama CBAM-a, nakon rasprave održane dan ranije. Predmet je potom vraćen nadležnom odboru radi međuinstitucionalnih pregovora, što znači da parlamentarna pozicija još nije konačni tekst propisa.
Prema analizi Energy News South East Europe objavljenoj danas, 18. septembra, parlamentarna pozicija dobila je podršku 464 zastupnika, 50 ih je bilo protiv, dok je 159 bilo suzdržano. Nakon odluke Evropskog parlamenta slijede pregovori s državama članicama EU o konačnom tekstu.
Iako se veliki dio izmjena CBAM-a odnosi na čelik, aluminij i proizvode koji ih sadrže, poseban dio prijedloga odnosi se na električnu energiju. Evropska komisija predložila je izmjenu i pojednostavljivanje metodologije za obračun ugrađenih emisija električne energije, upravo kako bi se podstakla dekarbonizacija uvoza struje.
To je posebno važno za Bosnu i Hercegovinu jer sadašnja CBAM metodologija može proizvesti izrazito visok obračunski trošak prilikom izvoza električne energije u Evropsku uniju.
Prema analizi SEE Energy Newsa od 13. septembra, sadašnja zadana vrijednost emisija za električnu energiju iz BiH iznosi 1,148 tona CO₂ po megavatsatu. Ako se na tu vrijednost primijeni prosječna cijena CBAM certifikata iz drugog kvartala ove godine od 75,28 eura po toni CO₂, proizlazi potencijalni CBAM trošak od čak oko 86,42 eura po megavatsatu za električnu energiju iz BiH kada se koriste zadane vrijednosti.
Problem je u tome što se zadana vrijednost ne određuje jednostavno prema tome je li konkretna elektrana koja je proizvela izvezenu struju hidroelektrana, solarna elektrana ili termoelektrana.
Zbog toga se proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora suočavaju s problemom dokazivanja stvarnih, znatno nižih emisija konkretno proizvedene i izvezene električne energije.
Nova analiza objavljena danas upozorava da postojeća pravila zahtijevaju dokazni lanac kojim se određena proizvodnja mora povezati s električnom energijom koja ulazi u EU. To je komplikovano na međusobno povezanim evropskim elektroenergetskim tržištima, gdje se struja iz različitih izvora fizički miješa u mreži i trguje između različitih zona.
Predložene izmjene trebale bi promijeniti upravo način dokazivanja ugrađenih emisija za električnu energiju iz vjetroelektrana, solarnih elektrana i hidroelektrana Zapadnog Balkana.
Za BiH je to potencijalno veoma važno zbog velikog udjela hidroenergije u domaćoj proizvodnji. Ako proizvođači i trgovci budu mogli jednostavnije dokazati stvarne emisije električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, takva struja ne bi morala biti opterećena troškom izvedenim iz visoke nacionalne zadane vrijednosti.
Evropska komisija je već u svom prijedlogu predvidjela izmjene tehničkih pravila za pripisivanje emisija uvezenoj električnoj energiji, a Evropska parlamentarna istraživačka služba navodi da je jedan od ciljeva upravo podsticanje dekarbonizacije uvoza električne energije.
Promjene dolaze u trenutku kada postoje prvi pokazatelji da je CBAM već počeo mijenjati tokove trgovine električnom energijom između Zapadnog Balkana i Evropske unije.
Prema podacima koje je ove sedmice objavio SEE Energy News, ukupna prekogranična trgovina električnom energijom između Zapadnog Balkana i EU u prvih šest mjeseci 2026. bila je približno 19 posto manja nego u istom periodu prošle godine. Pad je u prvom kvartalu iznosio oko 23 posto, a u drugom približno 15 posto.
Današnja analiza pokazuje i promjenu pravaca kojima se električna energija kreće prema tržištu Evropske unije. Planirani izvoz iz Srbije prema Mađarskoj u drugom kvartalu porastao je 111 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok su komercijalni tokovi iz Rumunije prema Mađarskoj povećani 156 posto. Autori promjene povezuju s novim ekonomskim uslovima koje stvara CBAM.
Za razliku od 2025, kada je trgovina bila ravnomjernije raspoređena preko interkonekcija prema Hrvatskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Mađarskoj i Italiji, tokom 2026. dolazi do koncentriranja trgovine na pravcima na kojima je moguće lakše apsorbirati dodatne troškove povezane s ugljikom.
CBAM je od 1. januara ove godine ušao u definitivnu fazu primjene. Mehanizam trenutno obuhvata cement, željezo i čelik, aluminij, đubriva, električnu energiju i vodik. Njegov osnovni cilj je da roba uvezena u EU snosi trošak emisija ugljika uporediv s troškom koji imaju proizvođači unutar Unije.
Evropska komisija je u međuvremenu objavila i korigirane zadane vrijednosti koje se koriste u definitivnoj fazi CBAM-a, dok su pravno obavezujuće vrijednosti utvrđene provedbenim uredbama EU.
Za elektroenergetski sektor BiH pitanje CBAM-a zato više nije samo dio evropske klimatske politike. Visoka zadana vrijednost emisija može direktno utjecati na ekonomsku isplativost izvoza električne energije, dok mogućnost dokazivanja stvarnih emisija može biti posebno važna za hidroelektrane, solarne i vjetroelektrane.
Odluka Evropskog parlamenta od 15. septembra ipak nije završetak zakonodavnog postupka. Usvojena pozicija predstavlja osnovu za pregovore o konačnom tekstu propisa, pa će upravo rezultat tih pregovora odrediti kakva će pravila na kraju važiti za električnu energiju koju BiH izvozi na tržište Evropske unije.
