Kina, Indija i Rusija, zajedno s ostalim članicama BRICS-a, otvoreno su se usprotivile evropskom Mehanizmu za prekogranično prilagođavanje ugljika, poznatom kao CBAM, ocijenivši da taj mehanizam predstavlja kaznenu i diskriminatornu mjeru.
Protivljenje je iskazano na 12. sastanku ministara BRICS-a za okoliš i klimu, održanom u Nju Delhiju pod predsjedavanjem Indije.
U zajedničkoj izjavi ministri su naveli:
„Protivimo se jednostranim, kaznenim, diskriminatornim i protekcionističkim mjerama koje nisu u skladu s međunarodnim pravom, kao što su mehanizmi za prekogranično prilagođavanje ugljika (CBAM).“
Ministri BRICS-a istakli su zabrinutost da ovakve mjere mogu ugroziti napore država, posebno zemalja u razvoju, da se suoče s negativnim posljedicama klimatskih promjena, ali i da povećaju vlastitu sposobnost prilagođavanja i otpornost.
CBAM već na snazi
CBAM je počeo da se primjenjuje 1. januara 2026. godine. Njime je uvedena obaveza plaćanja cijene ugljika za određene proizvode koje kompanije u Evropskoj uniji uvoze iz zemalja izvan EU.
Mehanizam obuhvata aluminij, cement, električnu energiju, željezo i čelik, vodik i đubriva.
Kompanije koje uvoze navedene proizvode na tržište EU moraju obračunavati emisije ugljika povezane s njihovom proizvodnjom, a za 2026. godinu rok za podnošenje CBAM certifikata je 31. maj 2027. godine.
Upravo zbog mogućeg utjecaja na trgovinu, CBAM je posljednjih godina postao jedna od spornih tema u odnosima EU-a s velikim trgovinskim partnerima.
Indija među najizloženijim državama
Posebno je osjetljiva situacija za Indiju, čiji izvoz u EU u velikoj mjeri obuhvata proizvode iz sektora na koje se CBAM odnosi.
Prema podacima koje navodi indijski list The Hindu, željezo i čelik čine oko 90 posto indijskog izvoza obuhvaćenog CBAM-om prema tržištu EU.










