Početna/Politika/Energetika

Kina, Indija i Rusija udarile na evropski klimatski namet: „Kaznena i diskriminatorna mjera“

Redakcija Mostar

Zemlje BRICS-a odbacile su evropski Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljika (CBAM), tvrdeći da je riječ o jednostranoj, kaznenoj i protekcionističkoj mjeri koja nije u skladu s međunarodnim pravom.

Kina, Indija i Rusija, zajedno s ostalim članicama BRICS-a, otvoreno su se usprotivile evropskom Mehanizmu za prekogranično prilagođavanje ugljika, poznatom kao CBAM, ocijenivši da taj mehanizam predstavlja kaznenu i diskriminatornu mjeru.

Protivljenje je iskazano na 12. sastanku ministara BRICS-a za okoliš i klimu, održanom u Nju Delhiju pod predsjedavanjem Indije.

U zajedničkoj izjavi ministri su naveli:

„Protivimo se jednostranim, kaznenim, diskriminatornim i protekcionističkim mjerama koje nisu u skladu s međunarodnim pravom, kao što su mehanizmi za prekogranično prilagođavanje ugljika (CBAM).“

Ministri BRICS-a istakli su zabrinutost da ovakve mjere mogu ugroziti napore država, posebno zemalja u razvoju, da se suoče s negativnim posljedicama klimatskih promjena, ali i da povećaju vlastitu sposobnost prilagođavanja i otpornost.

CBAM već na snazi

CBAM je počeo da se primjenjuje 1. januara 2026. godine. Njime je uvedena obaveza plaćanja cijene ugljika za određene proizvode koje kompanije u Evropskoj uniji uvoze iz zemalja izvan EU.

Mehanizam obuhvata aluminij, cement, električnu energiju, željezo i čelik, vodik i đubriva.

Kompanije koje uvoze navedene proizvode na tržište EU moraju obračunavati emisije ugljika povezane s njihovom proizvodnjom, a za 2026. godinu rok za podnošenje CBAM certifikata je 31. maj 2027. godine.

Upravo zbog mogućeg utjecaja na trgovinu, CBAM je posljednjih godina postao jedna od spornih tema u odnosima EU-a s velikim trgovinskim partnerima.

Indija među najizloženijim državama

Posebno je osjetljiva situacija za Indiju, čiji izvoz u EU u velikoj mjeri obuhvata proizvode iz sektora na koje se CBAM odnosi.

Prema podacima koje navodi indijski list The Hindu, željezo i čelik čine oko 90 posto indijskog izvoza obuhvaćenog CBAM-om prema tržištu EU.

Utjecaj mehanizma bio je vidljiv i tokom prethodne faze, kada su kompanije morale prijavljivati podatke o emisijama, ali još nisu bile obavezne plaćati odgovarajuću cijenu ugljika.

Analiza objavljena u časopisu Nature Climate Change u junu 2026. godine pokazala je da su proizvođači čelika s visokim emisijama smanjili izvoz prema EU tokom izvještajne faze. Istovremeno su kompanije koje proizvode čelik s manjim emisijama zadržale nivo izvoza.

Izvještajna faza CBAM-a trajala je od oktobra 2023. do decembra 2025. godine.

BRICS okuplja 11 država

BRICS danas čine Brazil, Kina, Egipat, Etiopija, Indija, Indonezija, Iran, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Saudijska Arabija, međutim, nije prisustvovala ovom sastanku ministara.

Zajednički stav protiv CBAM-a tako okuplja veliki broj država čije su ekonomije značajno povezane s izvozom proizvoda koji mogu biti obuhvaćeni evropskim mehanizmom.

CBAM pritiska i zemlje zapadnog Balkana

Posljedice evropskog mehanizma već osjećaju i zemlje zapadnog Balkana.

Među državama Energetske zajednice koje su posebno izložene CBAM-u nalaze se Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Za njihove kompanije dodatni trošak povezan s emisijama ugljika može predstavljati ozbiljan problem na evropskom tržištu, posebno u sektorima poput proizvodnje električne energije, željeza i čelika.

Istovremeno, evropski mehanizam predstavlja dio šire politike EU-a kojom se nastoji spriječiti da kompanije proizvodnju sele izvan Evropske unije kako bi izbjegle strože klimatske standarde.

S druge strane, članice BRICS-a sada otvoreno upozoravaju da takve mjere mogu imati obilježja trgovinskog protekcionizma i dodatno otežati položaj zemalja u razvoju.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.