ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Politika/Energetika
Energetika

Zima stiže, a cijene ogrjeva divljaju: Tona peleta ide i do 895 KM!

Redakcija Mostar

Dok proizvođači pelet nude za 550 do 650 KM po toni, službene prijave trgovaca u FBiH pokazuju da cijena A1 peleta doseže čak 895 KM, dok su skuplji i gas, električna energija i troškovi dostave ogrjeva.

Građani Bosne i Hercegovine već ulaze u period godine kada se tradicionalno nabavlja ogrjev, ali pripreme za sezonu grijanja 2026/27. ove godine prati velika razlika u cijenama energenata.

Najviše pažnje trenutno privlači tržište peleta. Dok proizvođači govore o cijenama od približno 550 do 650 KM po toni, službeni podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da pojedini trgovci pelet A1 klase prijavljuju i po 895 KM za tonu.

Istovremeno, prirodni gas u Federaciji BiH od jula ima višu veleprodajnu cijenu, električna energija se obračunava kroz tarifne modele koji posebno utiču na domaćinstva s velikom potrošnjom, dok se ogrjevno drvo u aktuelnim ponudama kreće oko 120 do 130 KM, uz dodatne troškove cijepanja, prevoza i dostave.

Pelet od 550 do gotovo 900 KM

Najveći raskorak između cijena koje navode proizvođači i onih koje se pojavljuju u maloprodaji trenutno je upravo kod peleta.

Predsjednik Asocijacije certifikovanih proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović, prema podacima koje je objavio Klix, naveo je da se tona peleta kod proizvođača u Federaciji BiH trenutno kreće između 580 i 650 KM, dok je u Rs cijena između 550 i 600 KM.

Međutim, službeni pregled cijena Federalnog ministarstva trgovine pokazuje znatno širi raspon.

U prijavama trgovaca od početka augusta tona peleta A1 klase evidentirana je i po 895 KM, dok je A2 klasa kod istog trgovca prijavljena na 840 KM.

Istovremeno, u istom registru mogu se pronaći i znatno niže cijene, poput 619 i 620 KM po toni.

Upravo taj raspon pokazuje koliko je tržište trenutno neujednačeno.

Muhamed Helać iz firme „Drvosječa“ smatra da na kretanje cijena utiču i šira geopolitička dešavanja, ali upozorava i na sezonski obrazac koji se ponavlja godinama.

„Inače je u proljetnim i ljetnim mjesecima ogrjev najjeftiniji i teško da se može očekivati da u mjesecima koji slijede bude jeftiniji. Tako je, naprimjer, teško za očekivati da cijene u septembru budu niže od onih koje su aktuelne danas, a i da cijene u oktobru budu niže od onih koje su u septembru. To sezonalno kretanje cijena prati ovo tržište posljednjih 20 godina i ne predstavlja ništa novo“, kazao je Helać.

Za građane to znači da razlika između cijene kod proizvođača i cijene u maloprodaji može biti veoma velika.

Nedostatak sirovine dodatno pritišće tržište

Iza poskupljenja nije samo pitanje trgovačkih marži.

Ivanović je ranije upozorio da proizvođači imaju problem s nedostatkom drvne sirovine, dok su istovremeno povećani i troškovi proizvodnje.

Kada nema dovoljno sirovine, proizvodnja se ne može jednostavno povećavati u skladu s rastom potražnje. Dio proizvođača pritom nema velike zalihe, pa se ono što proizvedu brzo prodaje.

Takva situacija dodatno povećava pritisak na cijene kako se približava sezona grijanja.

Ko je kupio u proljeće, prošao je jeftinije

Dio građana ove godine reagovao je ranije.

Prema Ivanovićevim riječima, oko 70 posto potrošača odazvalo se aprilskom pozivu proizvođača da pelet nabavi prije početka glavne sezone. Tada se tona prodavala za približno 500 do 550 KM.

Razlika je danas posebno vidljiva na većim količinama.

Domaćinstvo koje je u aprilu kupilo četiri tone po 525 KM platilo je oko 2.100 KM. Ako bi iste četiri tone sada kupovalo po 760 KM, račun bi iznosio 3.040 KM.

Kod cijene od 895 KM po toni, četiri tone bi koštale čak 3.580 KM.

Naravno, ne plaća svaki kupac najvišu evidentiranu cijenu. Upravo zbog velikih razlika na tržištu, prije kupovine važno je provjeriti više prodavaca, ali i uračunati trošak prevoza.

Federalno ministarstvo trgovine vodi javni pregled prijavljenih cijena peleta upravo zbog posebne pažnje koja se posvećuje ovom tržištu.

Drva su jeftinija, ali cijena nije konačna

Ogrjevno drvo i dalje predstavlja važnu alternativu peletu, naročito za domaćinstva koja koriste klasične peći i kotlove.

Aktuelne ponude kreću se uglavnom oko 120 do 130 KM, dok se u jednom pregledu tržišta navodi da metar iscijepanog ogrjevnog drveta, zajedno s troškovima, može doseći oko 134 KM.

Međutim, navedena cijena ne znači nužno i konačan trošak za kupca.

Veliku ulogu imaju vrsta drveta, način mjerenja, da li je drvo već iscijepano i složeno, udaljenost prodavca i trošak dostave.

Zbog toga nije isto kupiti metar neobrađenog drveta i metar već pripremljenog ogrjeva dovezenog do kuće.

Gas od jula skuplji 14,42 posto

Domaćinstva koja koriste prirodni gas ove zime također ulaze u sezonu s višom ulaznom cijenom.

U Federaciji BiH od 1. jula 2026. godine primjenjuje se nova veleprodajna cijena prirodnog gasa od 990,19 KM za 1.000 Sm³, bez PDV-a.

Prethodna cijena iznosila je 865,40 KM, što znači da je nova veleprodajna cijena povećana za 14,42 posto.

To, međutim, ne znači da će svakom domaćinstvu račun automatski biti veći upravo za 14,42 posto. Konačna cijena zavisi od strukture maloprodajne cijene i potrošnje.

Ipak, ulazni trošak gasa je povećan, što za domaćinstva koja se njime griju predstavlja dodatni pritisak pred novu sezonu.

Grijanje na struju može povećati račun

Električna energija je posebna kategorija jer konačan trošak grijanja zavisi prvenstveno od potrošnje.

U Rs od 1. februara 2026. godine primjenjuje se novi način obračuna za domaćinstva, a RERS je objavio kalkulator koji omogućava obračun ukupnog računa kroz mrežnu naknadu, energiju, uslugu snabdijevanja i naknadu za obnovljive izvore.

To je posebno važno za domaćinstva koja planiraju da se tokom zime dodatno griju električnim uređajima.

Kod električnog grijanja nije dovoljno gledati samo cijenu jednog kilovata. Ukoliko potrošnja tokom hladnih mjeseci značajno poraste, domaćinstvo ulazi u više potrošačke kategorije, pa se mijenja i ukupna cijena.

U Federaciji BiH Elektroprivreda BiH također primjenjuje blok-tarife za domaćinstva, zbog čega velika potrošnja može značajno povećati mjesečni račun.

I gorivo ulazi u cijenu ogrjeva

Iako gorivo nije energent kojim se većina domaćinstava direktno grije, njegova cijena utiče i na konačnu cijenu ogrjeva.

Pelet i drva potrebno je proizvesti, utovariti i prevesti do kupca, pa rast troškova goriva može utjecati na cijenu dostave.

Prema podacima dostupnim 20. augusta 2026. godine, cijene goriva značajno se razlikuju od grada do grada.

U Sarajevu se dizel mogao pronaći već od 3,29 KM po litru, benzin 95 od 2,92 KM, a LPG od 1,25 KM.

Na nivou BiH prosječna cijena dizela bila je oko 3,32 KM po litru, dok se Super 98 kretao oko 3,15 KM.

Na pojedinim lokacijama dizel je već bio skuplji od 3,40 KM, a zabilježene su i cijene od 3,55 KM po litru.

Za kupca to znači da udaljenost prodavca može imati značajan utjecaj na konačni račun, posebno kada se drva ili pelet dopremaju iz drugog grada ili udaljenog područja.

Šta je trenutno najpovoljnije?

Jedinstven odgovor ne postoji, jer ukupni trošak grijanja ne zavisi samo od cijene energenta.

Pelet je praktičan i zahtijeva manje ručnog rada, ali su razlike u njegovoj cijeni trenutno ogromne – od približno 550 do 650 KM kod dijela proizvođača do gotovo 900 KM u pojedinim maloprodajnim prijavama.

Drvo je po početnoj cijeni povoljnije, ali zahtijeva više prostora, rada i održavanja. Konačan trošak zavisi i od kvaliteta drveta te cijene dostave.

Gas omogućava komforno grijanje, ali je njegova veleprodajna cijena u Federaciji BiH od jula povećana.

Električno grijanje je dostupno gotovo svuda, ali velika potrošnja tokom zime može značajno povećati račun.

Zbog toga će konačna računica za svako domaćinstvo zavisiti od više faktora – površine stambenog prostora, izolacije, vrste peći ili kotla, temperature koja se održava i dužine grijne sezone.

Pred početak sezone grijanja tako se ne postavlja samo pitanje koliko košta tona peleta ili metar drva. Jednako važno je koliko košta dostava, kakva je dostupnost i postoji li razlika između cijene kod proizvođača i one koju kupac na kraju plaća u maloprodaji.

Upravo je tržište peleta trenutno najbolji primjer: ista tona može se na različitim mjestima platiti nekoliko stotina maraka više ili manje, pa će trenutak kupovine i izbor prodavca ove zime imati značajan utjecaj na kućni budžet.

(6yka.com)

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.