6. april 1992. godine smatra se početkom rata u Bosni i Hercegovini koji je trajao do 1995. godine i u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi. Najgori pojedinačni zločin dogodio se u Srebrenici na istoku BiH, gdje su tokom nekoliko dana u julu 1995. vojnici bosanskih Srba ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
30 godina kasnije, Bosna i Hercegovina je danas u dubokoj političkoj krizi, rastrgnuta korumpiranim političkim elitama, poricateljima genocida i prokremljanskim političarima. Oni su spremni da gurnu zemlju na ivicu kolapsa zbog svojih separatističkih planova i ličnih interesa. Kao socijalisti i demokrate, već duže vrijeme pozivamo Evropsku uniju da bude aktivnija u okončanju ove krize, uključujući pritisak i sankcije protiv onih koji bojkotiraju državne institucije.
EU ima obavezu da zaštiti teritorijalni integritet, jedinstvo i mir Bosne i Hercegovine i spriječi svaki povratak nasilju iz 1990-ih.
Ali da bi imala jaču političku ulogu u Bosni i Hercegovini, Evropa mora hitno povratiti svoj kredibilitet u cijelom regionu zapadnog Balkana.
Zapanjujuće je koliko su ljudi u regionu razočarani EU. Povjerenje u EU opada.
Na primjer, percepcija EU kao najvećeg saveznika Sjeverne Makedonije naglo je pala sa 43,2% u 2019. na 13,1% u 2021, prema Institutu za demokratiju – Societas Civilis.
Jedan od razloga za to je neaktivnost Evrope. Ili još gore: prekršena obećanja. Kada su se Atina i Skoplje prije četiri godine dogovorili oko historijskog Prespanskog sporazuma kako bi riješili 27 godina dug spor koji se samo površno ticao imena Sjeverne Makedonije, otvorila se uzbudljiva prilika: da počnemo dovoditi zapadni Balkan u okrilje Unije - i na taj način posijati sjeme mira i prosperiteta za milione ljudi.
Ali nismo održali svoju riječ.
EU još uvijek nije otvorila pristupne pregovore ni sa Sjevernom Makedonijom ni sa Albanijom, iako je iznova ponavljala da su obje zemlje učinile sve što smo od njih tražili za početak pregovora.
Putinov rat protiv Ukrajine i evropskih vrijednosti mora biti poziv na buđenje EU da se hitno ponovo posveti zapadnom Balkanu. Dalje odlaganje procesa proširenja EU učinit će region ranjivijim. Nekoliko regionalnih i globalnih sila ima sve veći politički i finansijski interes da osujeti evropske ambicije svih šest republika zapadnog Balkana. Rusko strano uplitanje i kampanje dezinformacija već su ostavile trag, posebno u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, gdje smo vidjeli demonstracije podrške Ruskoj Federaciji nakon Putinovog napada na Ukrajinu.
Zavisnost Srbije od Moskve ide toliko daleko da je vlada čak odbila da se uskladi sa sankcijama EU protiv Rusije. Ako srbijanske vlasti ne promijene kurs nakon izbora prošle nedjelje, to bi trebalo imati posljedice po EU perspektivu zemlje.
Ali u svakom slučaju, Evropa ne treba odustati od regiona.
