Ono što "Velika Srbija" nije uspjela postići grubom silom 1990-ih, sada se može pokušati hibridnim sredstvima. Čini se da je političko zauzimanje države unutar nezavisnih država, a ne vojni upad, preferirani metod Srbije za ostvarenje sna o "srpskom svetu".
"Prije nego što je svrgnut u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori 2. aprila, aktuelni predsjednik Milo Đukanović upozorio je na oživljavanje srpskih napora da uspostave "srpski svet" na Balkanu, povezanih sa ideologijom koja je pokretala invaziju Rusije na Ukrajinu.
"Projekat 'Ruski svijet' na Balkanu se zove 'srpski svet'", upozorio je Đukanović prije svrgavanja, tvrdeći da Srbija na države nasljednice Jugoslavije gleda na isti način na koji Rusija gleda na postsovjetske nezavisne države: zrele za političku kontrolu, pa čak i aneksij", piše Hamza Karčić u najnovijem izdanju prestižnog magazina Foreign Policy.
Ovaj profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i utjecajni mladi intelektualac analizirao je akcije Srbije u našem regionu i Rusije u svom okruženju, posebno Ukrajini.
On ističe da je tokom proteklih nekoliko decenija, ideja "ruskog svijeta" oblikovala način na koji Rusija vidi stanovništvo bivših sovjetskih zemalja. Ruski jezik, pravoslavno hrišćanstvo i zajedničku kulturu i historiju Moskva posmatra kao veze koje su nadživele raspad Sovjetskog Saveza. Više od tri decenije kasnije, Moskva i dalje vidi ove zemlje kao svoju sferu utjecaja iako su sve one nezavisne države.
"Vladimir Putin opravdao je rusku aneksiju Krima 2014. pozivajući se u suštini na napore da se povrati ruski svijet. Njegova invazija na Ukrajinu 2022. nastoji ponovo uspostaviti "historijsko jedinstvo Rusa i Ukrajinaca", piše dr. Karčić.
On citira i Timothyja Gartona Asha koji je stava da je "ideologija ruskog svijeta uvijek bila usko povezana s ruskim imperijalnim projektom, Ruskom pravoslavnom crkvom... i autokratijom".
"Slično, ideja "srpskog sveta" dovodi u sumnju granice država nasljednica Jugoslavije i teži njihovom ponovnom ujedinjenju. Koncept je prvi put artikulirao tadašnji ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin u septembru 2020. Vulin je tada izjavio da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić "treba uspostaviti "srpski svet". Beograd treba ujediniti sve Srbe. Predsjednik Srbije je predsjednik svih Srba".
Vulinovi stavovi nisu bili gaf.
Strategija nacionalne sigurnosti Srbije do 2021. godine navodi da je cilj zemlje "očuvanje postojanja i zaštita srpskog naroda gdje god da živi".
Drugim riječima, Srbija sebe smatra odgovornom za promoviranje i garantiranje političkih interesa Srba koji žive van njenih granica.
Najzlobnije, ova strategija je proglasila da je "očuvanje Rs jedan od spoljnopolitičkih prioriteta Republike Srbije", piše profesor Karčić za Foreign Policy.
Ističe i da u strategiji nacionalne sigurnosti nijedne druge zemlje njeno miješanje u susjednu državu nije tako zvanično postavljeno — i dobro prihvaćeno.
On podsjeća i na izjavu političkog lidera bosanskih Srba Milorada Dodika koji je tokom vikenda pozvao na ujedinjenje Rs i Srbije, dodajući da je "ovaj vijek vijek srpskog ujedinjenja".
Karčić dalje navodi i izjave bivšeg bošnjački član tročlanog predsjedništva BiH Šefika Džaferovića iz 2021. koji je upozorio da razgovor srpskih političara o "srpskom svetu podsjeća na projekat "Velike Srbije" bivšeg srpskog moćnika Slobodana Miloševića: nastojanje da se svi Srbi inkorporiraju u jednu državu koja je donijela godine rata i stradanja Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Džaferovićev kolega u Predsjedništvu, bosanski Hrvat Željko Komšić, rekao je u Evropskom parlamentu u martu 2022. da je "'srpski svet' identičan takozvanom ruskom svijetu” po obimu, ciljevima i strateškom rezoniranju.
Kao da želi pokaže svoju posvećenost širenju Srbije, Vulin je — kao ministar unutrašnjih poslova — u junu 2022. izjavio da je "formiranje "srpskog sveta" proces koji se ne može zaustaviti". Sljedećeg mjeseca je bio još direktniji:
"Sanjam o ujedinjenju Srba, kao što su to sanjali svi moji preci", dodajući: "Znam da će to jednog dana biti završeno, mirno, bez nasilja i sukoba".
Vulin je čak pozvao na ujedinjenje svih Srba na Balkanu "u jednoj državi", ali kako tačno planira prekrajati granice i inkorporirati Srbe koji žive u drugim nezavisnim državama bez nasilja, ostaje nejasno. Ističući da su granice nejasne i fluidne, on ponavlja zagovornike ruskog svijeta, kao što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji također misli da su postsovjetske granice nejasne i shodno tome preuzimaju na sebe da ih prekrajaju. U julu 2022., Lavrov je rekao da će se vojni ciljevi Rusije u Ukrajini proširiti izvan istočnih regiona zemlje, dodajući da je nakon petomjesečne invazije "geografija drugačija".
Uzeti zajedno, strategija nacionalne sigurnosti Srbije iz 2021. i Vulinove izjave iz 2022. su razlog za zabrinutost, stoji dalje u tekstu
On se potom osvrće na Crnu Goru. Đukanovića je pobijedio 36-godišnji ekonomista Jakov Milatović, koji je osvojio je 60 odsto glasova u odnosu na Đukanovićevih 40 odsto.
Površinski gledano, izborni ishod bi mogao izgledati kao 'ništa neuobičajeno'.
"Ali Đukanovićev poraz je velika pobjeda za one koji vjeruju u "srpski svet" i podržavaju njegove ciljeve, jer uklanja barijere utjecaju Beograda u Crnoj Gori. Đukanović je bio kritičan prema rastućoj retorici srpske ideje "srpskog sveta" i opasnosti koju ona predstavlja za ostatak Balkana, žaleći zbog neuspjeha Zapada da odgovori na Vulinovu agresivnu retoriku.
Karčić navodi i da je Milatović odbacio ideju "srpskog sveta", ali posmatrači u Crnoj Gori smatraju da njegova pobjeda to omogućava.
On citira i Šekija Radončića, novinara iz Crne Gore, koji novog predsjednika vidi kao "marionetu" Beograda, navodeći da Milatović predstavlja Veliku Srbiju u Crnoj Gori.
Navodi i riječi Senada Pećanina, advokata i novinara iz Sarajeva, koji je nedavno primijetio da će Srbija ukinuti identitet Crne Gore i "možda promijeniti karakter svoje državnosti".
"I Avdo Avdić, sarajevski istraživački novinar, objavio je da "srpski svet sada ima izlaz na more". On je rekao da je Srbija, svojom kontrolom nad Crnom Gorom, dobila pristup Jadranskom moru, koji je izgubila kada se Crna Gora opredijelila za nezavisnost 2006. godine", piše dalje u tekstu.
Sa Milatovićem na vlasti, Crna Gora će zadržati svoj teritorijalni integritet, ali će izgubiti političku nezavisnost koju joj je Đukanović pomogao, procjenjuje Karčić.
Upozorava i da sa odlaskom Đukanovića, strahovi od uspona "srpskog sveta" šire se i van Crne Gore. Srpski zvaničnici u Bosni efektivno blokiraju ulazak zemlje u NATO. U "srpskom svetu" ključne političke i vojne odluke o državama u kojima etnički Srbi žive van Srbije bi se donosile u Beogradu, negirajući nezavisnost postjugoslovenskih država nasljednica i stavljajući Srbiju kao centar političke gravitacije na Balkanu. Srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović dala je mandat da Oružane snage BiH moraju održati vježbe sa Srbijom prije nego što to mogu učiniti s Njemačkom i Sjedinjenim Državama.
Ono što "Velika Srbija" nije uspjela postići grubom silom 1990-ih, sada se može pokušati hibridnim sredstvima. Čini se da je političko zauzimanje države unutar nezavisnih država, a ne vojni upad, preferirani metod Srbije za ostvarenje sna o "srpskom svetu".
Za sada", zaključuje prof. dr. Harun Karčić u svom autorskom tekstu za Foreign Policy.
