Podijeljeni probosanski politički blok morat će preispitati svoj pristup suprotstavljanju Dodikovom antiustavnom ponašanju. Do sada su učinili malo da opstruiraju njegove planove da uništi zemlju.
Piše: Samir Beharić
Manje od tri decenije nakon što su snage bosanskih Srba ubile više od 8.000 civila Bošnjaka Muslimana u najgorem zločinu na evropskom tlu od Holokausta, čini se da je poricanje genocida u Srebrenici snažnije nego ikada prije.
Danas se poricanje genocida može naći u udžbenicima historije, prikazano u muralima i popularnoj kulturi i naširoko promovirano od strane najviših političkih zvaničnika u Bosni i Hercegovini i susjednoj Srbiji. Iznad svega, to je duboko usađeno u svesti mladih Srba, koji se često pokažu da su više nacionalisti od svojih roditelja.
Svake godine desetine hiljada ljudi iz Bosne i inostranstva hrle u Srebrenicu da odaju počast za više od 8.000 bošnjačkih civila, uglavnom muškaraca i dječaka, koji su ubijeni u julu 1995. Tokom nekoliko dana tog mjeseca, vojska bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska upala je u "zaštićenu zonu" Srebrenicu koju su UN odredile, i izvršili genocid, tokom kojeg su hiljade žena sistematski mučili i silovali vojnici. Snage je predvodio komandant bosanskih Srba Ratko Mladić, koji je postao poznat kao "srebrenički kasapin".
Dana 11. jula ove godine, tokom godišnje komemoracije genocida održane u Memorijalnom centru Srebrenica, pohranjeni su posmrtni ostaci 30 novoidentificiranih žrtava, među kojima četiri maloljetnika. Čim su žrtve genocida pokopane i posljednji međunarodni reporter napustio Srebrenicu, počela je zlokobna zabava.
Nekoliko sati nakon komemoracije, ispred Srpske pravoslavne crkve u srcu Srebrenice priređen je koncert, sa razglasom uz nacionalističke pjesme, na ranoj proslavi Petrovdana, koji se obilježava 12. jula. Proslava je nastavljena do kasno u noć, sa zgroženim mještanima Bošnjaka Muslimanima koji su izražavali nevjericu zbog nedostatka empatije kod susjeda i bezosjećajnog zanemarivanja njihove tuge.
Sljedećeg dana, Bošnjaka koji se nakon rata vratio u Srebrenicu uhapsila je policija Rs zbog objave na Facebooku u kojoj je protestirao zbog organiziranja koncerta na Dan sjećanja na Srebrenicu.
Na izlasku iz Srebrenice, mnogi učesnici komemoracije primijetili su bilborde na kojima se veliča Specijalna jedinica policije Rs, koja je odgovorna za ubistvo više od 1.300 Bošnjaka Muslimana koji su pokušavali pobjeći iz opkoljene Srebrenice u julu 1995. godine. Nekoliko pripadnika Specijalne policije Jedinica prikazana na bilbordu proglašena je krivom za ubijanje nedužnih civila.
Ovo nije neobično; Govor mržnje protiv Bošnjaka raste svakog 11. jula, posebno na internetu. Ljudi koji obožavaju osuđene ratne zločince zatvorene za genocid u Srebrenici, poput Mladića, rijetko zaziru od izražavanja svog mišljenja na internetu. Ali ove godine, onlajn otrov se pretvorio u stvarno nagrađivanje mržnje.
Ovog jula dvije studentice kriminalistike objavila su na internetu poruke u kojima se veliča Mladić. Dok su mnoge njihove kolege pozivale da ih Univerzitet u Sarajevu kazni, predsjednik Rs, ultranacionalista bosanskih Srba Milorad Dodik, pozvao ih je da se prebace iz Sarajeva i nastave studije na jednom od univerziteta u Rs.
Međutim, ubrzo su dobili unosniju ponudu iz Srbije. Na preporuku šefa srpske obavještajne službe Aleksandra Vulina, koji je nedavno stavljen pod američke sankcije, dvije studenice dobile su ponudu stipendija Akademije za nacionalnu bezbijednost u Beogradu. Osim toga, Republika Srbija će im dati besplatan smještaj u domovima, a gasna kompanija iz Rs će pokriti preostale troškove života za njih dvije.
S obzirom na neviđene političke i institucionalne napore da se negira genocid, ekspanzija trijumfalizma ratnih zločina ne predstavlja iznenađenje. Vjerovatno najglasniji i najutjecajniji poricatelj genocida na Balkanu je predsjednik Rs Dodik, koji ima iskustvo u vrijeđanju žrtava genocida, ponižavanju Bošnjaka muslimana, pa čak i davanju naziva studentskim domovima po osuđenim ratnim zločincima poput Radovana Karadžića, koji je bio predsjednik Rs tokom genocida.
Nekada smatran umjerenim političarem bosanskih Srba, a Madeleine Albright opisala ga je kao "dašak svježeg zraka", Dodik je brzo postao istaknut kao poster za srpski nacionalizam i zagovornik otcjepljenja od Bosne i pridruživanja Srbiji.
Manje od dvije sedmice prije ovogodišnje komemoracije genocida u Srebrenici, Dodik je ilustrirao svoje nepoštovanje prema žrtvama genocida. Prema riječima prisutnih, na političkom sastanku na visokom nivou, on je psovao ne obazirući se na genocid. To je dovelo do verbalnog spora, koji je gotovo prerastao u fizički obračun sa ministrom odbrane BiH Zukanom Helezom, koji je također prisustvovao sastanku i oštro protestirao zbog Dodikove profane uvrede.
Dodikovi necivilizirani postupci godinama su ostali nekažnjeni, uprkos zakonu iz 2021. godine koji zabranjuje poricanje genocida koji je nametnuo austrijski diplomata Valentin Inzko, koji je služio kao visoki predstavnik zadužen za održavanje poslijeratnog mirovnog sporazuma.
Inzka je od tada zamijenio bivši njemački poslanik Christian Schmidt, koji do sada nije uspio pravilno riješiti praznine u postojećim zakonima zakonodavstvom koje bi spriječilo i kaznilo negiranje genocida u Bosni i Hercegovini. Osim što je otvoreno kritizirao Dodika i obećao da će proširiti zakon o negiranju genocida njegovog prethodnika, Schmidt je učinio malo na ovom planu.
Stoga ne iznenađuje da su Bošnjaci posljednjih godina sve više razočarani zbog Schmidtovog neuspjeha da spriječi Dodikov govor mržnje, veličanje ratnih zločina i ratno huškanje.
Međunarodne mirovne snage u zemlji moraju djelovati prije nego što bude prekasno; Dodik je već prijetio otcjepljenjem, rizikujući tako novi sukob. Umjesto toga, ohrabren neuspjelom balkanskom politikom Evropske unije, preduzeo je konkretne korake za uspostavljanje paralelnih državnih institucija. Istovremeno, podijeljeni probosanski politički blok morat će preispitati svoj pristup suprotstavljanju Dodikovom antiustavnom ponašanju. Do sada su učinili malo da opstruiraju njegove planove da uništi zemlju. Dodik je nedavno suspendirao nadležnost Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u entitetu Rs, koji čini 49 posto teritorije zemlje, gurnuvši Bosnu i Hercegovinu u novu krizu.
Dodikova politika je prijetnja ratom, a u kombinaciji sa hiper-nacionalizmom i bezobzirnim poricanjem genocida učinit će mnogo više od puke izolacije entiteta Rs. Ovakve akcije imaju potencijal da ugroze mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini i destabiliziraju zapadni Balkan. Ovo će zauzvrat dodatno radikalizirati različite etničke grupe, inhibirati strane investicije i motivirati više mladih ljudi da napuste već depopulariziranu regiju.
Trenutno, stotine hiljada Bosanaca, uključujući brojne preživjele genocida i njihovu djecu koja su napustila zemlju tokom poslijeratnih godina, sa zebnjom prate šta se dešava u njihovoj domovini i razmišljaju o "evakuaciji" svojih roditelja i rođaka dok još mogu.
Dodikova dehumanizacija Bošnjaka i zalaganje za srpski ultranacionalizam je opasan koktel koji je već izazvao jedan rat previše.
