Kontakti između lidera bosanskih Srba Milorada Dodika i Kremlja posljednjih sedmica dodatno su intenzivirani, što u dijelu međunarodne zajednice izaziva zabrinutost zbog mogućeg produbljivanja krize u regionu. Istovremeno, promjena pristupa Vašingtona, koji sve češće zagovara „pragmatičnu politiku“, ide u prilog separatističkom bloku u Bosni i Hercegovini, kojem Dodik i dalje faktički politički predvodi, iako je u junu 2025. godine smijenjen s funkcije predsjednika Rs. piše The Insider.
Nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije njemu i njegovom najbližem krugu, Dodikov politički tabor pokrenuo je novu kampanju usmjerenu ka ukidanju međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini i jačanju zahtjeva za veću samostalnost Rs, iako Dejtonski mirovni sporazum ne predviđa mogućnost secesije.
U Moskvi je Dodik u posljednje vrijeme viđen više puta, uključujući i nakon učešća na Paradi pobjede 9. maja na Crvenom trgu. Potom je dobio poziv za učešće na Međunarodnom sigurnosnom forumu, gdje se raspravlja o sigurnosnim pitanjima, zaštiti tradicionalnih vrijednosti i otporu neokolonijalizmu i neonacizmu. Iako formalno nema državni status niti vanjskopolitička ovlaštenja, Dodik se i dalje redovno sastaje s visokim ruskim zvaničnicima, uključujući i zamjenika ministra vanjskih poslova Aleksandra Gruška.
Na tim susretima Dodik je, između ostalog, predstavio i deklaraciju koju je usvojio parlament Rs, a kojom se poziva Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija da ukine funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
U regionu se istovremeno raspravlja i o iznenadnoj ostavci aktuelnog visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je najavio odlazak nakon pet godina mandata. Iako je kao razlog naveo lične razloge, u političkim krugovima se spekuliše da je na takvu odluku mogla uticati i promjena stava američke administracije, koja je ranije bila u otvorenom sukobu s Dodikom.
Schmidtovi sporovi s Dodikom, uz pozicije Rusije i Kine koje nikada nisu priznale njegov mandat, dodatno su produbili jednu od najozbiljnijih institucionalnih kriza u Bosni i Hercegovini od završetka rata.
Dodik, Rusija i SAD nasuprot Evropi
U junu 2025. godine Dodik je smijenjen s funkcije predsjednika Rs zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Sud mu je izrekao i kaznu zatvora od jedne godine, koja je potom zamijenjena novčanom kaznom, te zabranu obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.
Ipak, uprkos formalnim sankcijama, Dodik je zadržao politički utjecaj. U novembru 2025. godine uspio je osigurati izbor svog saveznika Siniše Karana za predsjednika Rs, a istovremeno su mu ukinute američke finansijske sankcije, zajedno s članovima njegove porodice i najbližim saradnicima.
Analitičari smatraju da je upravo sukob međunarodnih aktera omogućio Dodiku da ojača svoju poziciju, koristeći razlike između Vašingtona, Brisela, Moskve i Pekinga.
Kako navodi Vuk Vuksanović, istraživač međunarodne sigurnosti sa King’s Collegea u Londonu, stavovi o instituciji visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini oduvijek su bili podijeljeni: dok je Zapad vidi kao ključni instrument stabilnosti, dio političkih aktera u Rs, ali i u Moskvi, smatra je nametnutim mehanizmom koji ograničava demokratiju.
Prema njegovim riječima, u aktuelnoj situaciji najveći politički dobitnik je upravo Dodik, koji uspijeva održavati utjecaj bez obzira na formalni status.
Zašto su ukinute sankcije Dodiku
U Vašingtonu se i dalje vode rasprave o promjeni politike prema Balkanu, posebno nakon promjena u pristupu administracije Donalda Trumpa, koja zagovara „pragmatičnije i transakcijske odnose“ sa lokalnim akterima.
Zvanično, SAD i dalje tvrde da ostaju posvećene stabilnosti Bosne i Hercegovine i Dejtonu, ali detalji dogovora koji su prethodili ukidanju sankcija Dodiku nisu javno poznati.
Sankcije su prvobitno uvedene 2017. godine, a kasnije proširivane na članove njegove porodice, saradnike i firme povezane s njegovim poslovnim mrežama. U američkim dokumentima Dodik je godinama označavan kao političar koji podriva ustavni poredak i koristi javne resurse za ličnu korist.
