ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Politika/Analiza
Analiza

Historijska politička bitka za budućnost Izraela: Hoće li oktobarski izbori okončati Netanyahuovu eru?

Redakcija Mostar

Po prvi put u gotovo četiri decenije, Izraelci na birališta izlaze u redovnom zakonskom roku, ali u atmosferi duboke ekonomske iscrpljenosti, haredi krize i traženja odgovornosti za sigurnosni fijasko.


Politička scena u Izraelu suočava se s historijskim trenutkom. Izbori za 26. saziv Knesseta zvanično su zakazani za 27. oktobar 2026. godine, što predstavlja presedan na tamošnjoj političkoj sceni. Ovo su, naime, prvi izbori još od 1988. godine koji se održavaju u tačno predviđenom zakonskom roku, bez prijevremenog raspuštanja parlamenta. Vlada Benjamina Netanyahua time je postala prva u posljednjih nekoliko decenija koja je uspjela izgurati puni četverogodišnji mandat.

Međutim, stabilnost mandata ne odražava i stvarno raspoloženje birača. Predstojeći izbori u suštini su veliki referendum o Netanyahuovoj eri, obilježenoj posljedicama napada od 7. oktobra 2023. godine, dugotrajnim ratovima u Gazi i Libanu, te dubokim unutrašnjim društvenim podjelama.

Ko ima kakve šanse za pobjedu?

Izraelski proporcionalni izborni sistem, sa izbornim pragom od 3,25%, tradicionalno donosi fragmentiran parlament od 120 mjesta. Trenutne ankete izdvajaju tri glavne političke snage:

* Benjamin Netanyahu i Likud: Uprkos svim krizama, Likud ostaje pojedinačno najjača stranka u anketama, s projekcijom od 23 do 25 mandata (što je pad u odnosu na 32 mandata iz 2022. godine). Netanyahu i dalje čvrsto drži svoje desno biračko tijelo, ali njegov cjelokupni koalicioni blok slabi.

* Koalicija "Beyachad" (Zajedno): Najveće političko iznenađenje ovog izbornog ciklusa predvode bivši premijeri Naftali Bennett i Yair Lapid. Oni su spojili snage pod Bennettovim vodstvom, a ankete im prognoziraju oko 19 mandata, čime se Bennett pozicionira kao glavni desno-centristički izazivač.

* Gadi Eisenkot i stranka "Yashar": Bivši šef generalštaba IDF-a uživa ugled pragmatičnog vojnog lidera i tehnokrate te bilježi snažan rast. Njegova stranka je izjednačena s koalicijom "Beyachad" na oko 19 mandata i privlači glasače centra koji žele stabilnost bez političkog prtljaga.

* Ujedinjena ljevica ("Demokrate"): Spajanje laburista i stranke Meretz pod vodstvom Yaira Golana osiguralo je ljevici stabilnih 8 do 11 mandata.

Formiranje vlade: Matematički ćorsokak

Pobjeda na izborima u Izraelu ne znači ništa ako se ne sakupi magični broj od 61 zastupnika za sastavljanje vlade. Trenutne projekcije predviđaju ozbiljnu političku blokadu i matematički ćorsokak:

Aktuelna vladajuća koalicija (Likud, ultraortodoksne i radikalno desne stranke) trenutno se kreće između 53 i 55 mandata, što je nedovoljno za većinu.

Opozicioni blok (Beyachad, Yashar, Demokrate, Yisrael Beiteinu) projektovan je na 56 do 58 mandata (bez arapskih stranaka). Samostalno nemaju 61 mandat, a zavisili bi od podrške arapskih partija, što je desnijim članovima opozicije neprihvatljivo.

Arapske stranke (Zajednička lista i Ra'am) drže stabilnih 10 do 11 mandata i ostaju tradicionalni jezičak na vagi.

Netanyahu je već najavio da teži formiranju „široke nacionalne vlade” koja ne bi zavisila od arapskih partija, ali ni isključivo od ekstremne desnice predvođene Itamarom Ben-Gvirom. S druge strane, opozicija će pokušati napraviti koaliciju širokog centra kako bi Netanyahua konačno poslala u opoziciju i ubrzala njegove sudske procese.

Ko su najveći gubitnici?

Kao najveći gubitnik izbornih pretumbacija izdvaja se Benny Gantz (Plavo-bijeli), nekada viđen kao prirodni nasljednik na premijerskoj poziciji. Gantz bilježi strmoglav pad, a njegova stranka se bori za prelazak cenzusa jer su se glasači okrenuli Eisenkotu i Bennettu.

Ozbiljan pad bilježi i Bezalel Smotrich (Religijski cionizam), koji balansira na samom izbornom pragu od oko 4 mandata, jer su umjereniji religiozni desničari nezadovoljni njegovim upravljanjem finansijama.

Četiri ključna problema izraelskih birača

Ovi izbori se održavaju u atmosferi duboke egzistencijalne krize i preispitivanja društvenog ugovora, a ključne teme koje diktiraju ponašanje birača su:

Regrutacija ultraortodoksnih Jevreja (Haredi kriza): Ovo je trenutno najeksplozivnije domaće pitanje. Nakon dugotrajnog ratovanja, sekularni i tradicionalni Izraelci koji služe vojni rok više ne žele tolerisati zakonsko izuzeće Haredi zajednice od vojske. Vrhovni sud je ukinuo ova izuzeća, što je izazvalo bijes ultraortodoksnih partija koje ucjenjuju Netanyahua rušenjem vlasti.

Sigurnosni fijasko i završnica rata: Pitanje odgovornosti za propuste koji su doveli do napada Hamasa 7. oktobra i dalje visi nad aktuelnim premijerom. Javnost je oštro podijeljena između želje za „totalnom pobjedom” i frustracije zbog sudbine talaca.

Ekonomska iscrpljenost: Vođenje rata na više frontova stvorilo je ogroman budžetski deficit. Troškovi života postali su nepodnošljivi za srednju klasu, dok se rezervisti suočavaju s propadanjem privatnih biznisa.

Pravosudna reforma i suđenje Netanyahuu: Sporna reforma pravosuđa koja je podijelila zemlju prije rata ponovo se vraća u fokus, dok Netanyahuovo dugogodišnje suđenje za korupciju i dalje diktira sve njegove političke poteze i saveze.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.