Danas je godišnjica smrti prof. dr. Fikreta Karčića

Dana 16. marta 2023. se navršava godina dana od smrti prof. dr. Fikreta Karčića, profesora na Pravnom fakultetu i Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu. O njegovom tragu u vremenu najbolje svjedoči činjenica da se istovremeno čini kako je ovaj svijet već davno napustio, a i kao da je još jučer bio tu, neumorno i besprijekorno podučavajući o prošlosti i sadašnjosti.

Iako se kao početak njegovog stvaralaštva uobičajeno uzima 1980. godina, naučni rad profesora Karčića je počeo još za vrijeme studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a na stranicama ovog lista pisao je još kao učenik Gazi Husrev-begove medrese. Tako je u časopisu Lica objavio tekst "O seljačkim bunama u Bosni u XVII i XVIII vijeku", kada je bio student druge godine Pravnog fakulteta u Sarajevu. Tekst "O uticaju šeriata na predratno jugoslavensko pravo" objavio je u Glasniku Vrhovnog islamskog starješinstva u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji 1978, kao student četvrte godine. Njegovu opsežnu, iako selektivnu, bibliografiju precizno je predstavila mr. Mirela Rožajac-Zulčić u knjizi Islamska pravna kultura u tranziciji, objavljenoj tokom 2020. u izdanju Centra za napredne studije, povodom četrdeset godina naučno-istraživačkog i nastavničkog rada prof. dr. Fikreta Karčića.

Profesor Karčić je magistrirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Njegov magistarski rad "Šerijatski sudovi u Jugoslaviji 1918– 1941" koji je odbranio 1985. godine, preveden je i objavljen na engleskom jeziku 2019, što najbolje pokazuje relevantnost njegovih istraživanja, kao i naučnu objektivnost i utemeljenost njegovih stavova. Prema riječima dr. Ahmeta Alibašića ni tri desetljeća nakon njegovog magistarskog rada "nije urađeno ništa što bi značajnije pomjerilo granice našega znanja o tom pitanju i što bi prevazišlo ovo djelo". Doktorski studij je, također, završio na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, odbranivši doktorsku disertaciju: "Pokret za reformu šerijatskog prava i njegov odjek u Jugoslaviji u prvoj polovini 20 vijeka", 30. juna 1989. godine.

Nakon predavanja na Islamskom teološkom fakultetu (1978–1992), Teološkom fakultetu Marmara univerziteta u Istanbulu (1994), Međunarodnom islamskom univerzitetu u Maleziji (1994–2002) i opet Fakultetu islamskih nauka (2002–2004), profesor Karčić vratio se na Pravni fakultet u Sarajevu 2004, gdje je radio do smrti.

U spomenutoj knjizi eseja Islamska pravna kultura u tranziciji, koja donosi biografiju i bibliografiju profesora Karčića, eseje kolega i saradnika iz oblasti kojima se profesor bavio, ali i lične osvrte o susretu i radu s profesorom Karčićem, najjasnije se može vidjeti trag koji je profesor ostavio u vremenu, ne samo u nauci već i u životima ljudi s kojima se susreo.

U pismu dvoje profesora s Univerziteta u Oslu, Kari Vogt i Tore Lindholma navodi se da je mnogo toga na čemu su zahvalni profesoru Karčiću: nesebičnom dijeljenju znanja i dubokih uvida u islamsko pravo, njegovom poimanju islama u Bosni i Hercegovini i iskustvu muslimana, kontinuiranoj gradnji mostova te akademskoj razmjeni i interakciji.

Kao najznačajniji doprinos profesora Karčića profesori Kari Vogt i Tore Lindholm navode njegovu poruku da je "islam evropska religija, u potpunosti integrirana u evropsku državu, sa svojom vlastitom tradicijom učenja i kulture", što je pomoglo da cijene "širi evropski značaj stoljeća postojanja i procvata muslimana u Bosni i Hercegovini pod promjenom političkih režima i okolnosti" (Kari Vogt and Tore Lindholm, "A Greeting of Friendship from Oslo", str. 383). Ova poruka najvidljivije ukazuje na obrise neiscrpnog naslijeđa profesora Karčića u predstavljanju iskustva bosanskih muslimana i njihovog doprinosa evropskoj kulturi i tradiciji, koje je zahvaljujući njegovom kontinuiranom radu postalo nezaobilazno u značajnim djelima u svijetu o islamu u susretu s modernizmom, kolonijalizmom i u njegovom iskazu u sekularnim državama.

Međutim, profesor Karčić nije bio zaokupljen samo istraživanjem i historijskim iskustvom muslimana, već je, koristeći znanje koje je kontinuirano nadograđivao, nastojao pružiti odgovor savremenim izazovima. Na Pravnom fakultetu u Oslu je podučavao islamsko pravo 2002. godine, nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, što je nastavio narednih nekoliko godina. Bio je prvi musliman, stručnjak za islamsko pravo, koji je predavao na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta u Oslu, gdje je na Institutu za kulturne studije i orijentalne jezike držao intenzivni kurs o islamskom pravu 2004. godine.

Nakon prvog boravka u Oslu, 2002, pomogao je osmišljavanje i pokretanje projekta "Novi horizonti u islamskoj misli i praksi", Oslo koalicije za slobodu vjere ili uvjerenja, pri Norveškom centru za ljudska prava na Pravnom fakultetu u Oslu. Kada sam u oktobru 2022. godine učestvovala na radionici projekta koji traje već dvadeset godina, govorilo se doprinosu profesora Karčića u osmišljavanju i vođenju projekta, zamišljenog kao odgovor na nove izazove redukcionističkog tumačenja islama, i islamofobije koja je uslijedila nakon terorističkih napada 11. septembra u Sjedinjenim Američkim Državama, ukazujući na dugu tradiciju islamske reformističke misli.

To na najbolji način ukazuje na kontinuitet mirnog, trezvenog i potpuno naučnog pristupa savremenim izazovima, kako je profesor Mustafa Imamović ocijenio profesorovu objavljenju doktorsku disertaciju

Društveno-pravni aspekti islamskog reformizma (Sarajevo: Islamski teološki fakultet, 1990.), koja "bez direktne i prizemne polemike", "tendencioznoj literaturi o islamu i muslimanima pruža naučnu istinu o problemima muslimanskog svijeta, njegovim težnjama i traganjima za modernim vlastitim identitetom, te dramatici tih zbivanja." (Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u SFRJ, 1990, br. 5 str. 153).

Odvažnost, promišljenost i oštroumnost u sagledavanju stvarnosti, insistiranje na poznavanju prošlosti kao neophodnog uslova za razumijevanje sadašnjosti, te nepokolebljivost i beskompromisnost u borbi za ispravno, odražavali su profesorov pristup i rad u više od četiri decenije. Koristeći misao američkog pisca Williama Faulknera da "prošlost nikada nije mrtva, to ustvari nije ni prošlost", koju je često navodio, možemo reći da iako više nije među živima, djela i naslijeđe profesora Karčića ostat će da žive vječno, ukazujući nam put. Insistiranje na individualnoj odgovornosti u borbi za istinu, pravdu i druge vrijednosti koje su proizlazile iz njegove duboke pobožnosti te profesorova orijentiranost i pristup pisanju i radu tako da bi "kada neko za dvije stotine godina bude istraživao, vidio da je postojao neko ko je mislio drugačije" (crtica iz ličnih razgovora), nikada nisu izgledali potrebniji nego sada.