Christian Schmit: Portret odlučivanja

politicki.ba

Schmidt je po vokaciji pravnik. Naravno, Nijemac je. Protestant.

Jesen 2017. godine za Evropsku uniju bila je i u znaku žustre debate o tome da li produžiti na još pet godina korištenje hemikalija protiv korova. U srcu verbalne bitke je bio Glyphosate, za koji su neki tvrdili da je kancerogen, dok su drugi osporavali te navode. Farmeri su, suočeni sa rastućom potražnjom hrane, zagovarali petogodišnje produženje. 

Njemačka je bila odlučujuća. 

Njen glas "za" usrećio bi poljoprivrednike. Ali bi razbjesnio socjaldemokrate koji su u to vrijeme vagali da li ući u koaliciju s Angelom Merkel i njenim demokršćanskim CDU-CSU blokom. 

Ministar poljoprivrede bio je Christian Schmidt. 

Nasuprot njemu stajala je Barbara Hendrics, ministrica za zaštitu okoliša. 

Schmidt je samo, tokom sjednice nadležnog tijela EU trebao biti suzdržan, nije morao biti protiv. 

Glasao je "ZA"!

Politico.eu iz tog vremena javio je da je to razbjesnilo Hendrics.

Ovaj ugledni medij, specijaliziran za odnose unutar EU, objavio je njenu tvrdnju da ju je Schmid obmanuo. Ona je tvrdila da joj je u SMS poruci rekao da neće biti "ZA". A onda učinio suprotno. 

Angela Merkel je morala reagirati. 

Schmidt je javno naružen i sklonjen iz postavke ministara. Prebacio se u sebi draže polje političkog djelovanja i bio jedan od najjačih članova Komiteta za vanjske odnose Bundestaga. 

Ova epizoda ostavila je iza njega dvostruke tragove - spekuliralo se da je u EU postupio u (prešutnom) dogovoru s Merkel, a njemački su ga mediji prozivali za ne baš jasne relacije s poljoprivredmim lobijima. 

Još jedan detalj - Schmidt se nije oglašavao "dok je sve gorjelo" nakon njegovog glasanja o uništivačima korova. 

Nepunih pet godina kasnije, nekadašnji visoki funkcioner Kršćansko-socijalne unije (CSU) visoki je predstavnik u Bosni i Hercegovini. 

Tvrdi se da je na ovu poziciju došao spletom okolnosti. 

Valentin Inzko je još 2019. godine počeo intenzivno zahtijevati svoje razrješenje. U pojedinim momentima navodio je i svoje pogoršano zdravlje. Godinu kasnije, tadašnji visoki predstavnik došao je pred Merkel s diplomatskim ultimatumom: "Nađite mi zamjenu, neću da umrem na mjestu visokog predstavnika. Nisam dobro!", kolokvijalna je interpretacija tog čina. 

U tom trenutku, Merkel je pred sobom imala puno veće brige. 

Unutar CSU-a buktao je sukob između Schmidta i predsjednika stranke Markusa Soedera. On je netom preuzeo partiju od snažnog Horsta Seehofera. Schmidt je želio biti na čelu premoćne CSU fondacije. Soeder je na to mjesto htio nekog drugog. 

Inzkovo jadanje za Merkel je bio Božiji dar. Soeder može postaviti koga hoće, Inzko neće umrijeti na mjestu visokog predstavnika, a Schmidt bi mogao dobiti poziciju s koje bi se na velika vrata vratio u njemačku politiku. Svi su bili više nego zadovoljni. 

Kakve veze ovaj predugi uvod ima s situacijom danas u Bosni i Hercegovini?

Itekavke!

Schmidt je po vokaciji pravnik. Naravno, Nijemac je. Protestant. 

Takva kombinacija upućuje da se radi o osobi koja relativno teško donosi odluke, vaga rizike i dobiti, ispituje rezervne varijante, ima ili nastoji imati nekoliko asova u rukavima...

Kada prelomi, to je to. 

Uradi ono što smatra da je najispravnije, ne mareći previše za posljedice. Jer - i pad je let, ne griješi samo onaj ko ništa ne radi i - što bi Paddy Ashdown znao reći - 'nisam ovdje da bih bio popularan, već da bih uradio posao'. 

Kada je 19. jula posjetio SDP i NS u Sarajevu i predao im papir, znao je šta će uslijediti. 

Zato je stranačkim liderima s kojima je testno pričao poručio - vidjet ćemo se opet, naredne sedmice. 

"Sve je ovo očekivano. Nije se desilo ništa, a da to nismo predvidjeli", reći će za Politicki.ba diplomatski izvor.

Iako je sugerirao da "još ništa nije odlučeno", nismo mu vjerovali. 

Onog momenta kada je Schmidt predstavnicima građanskih stranaka u BiH u ruke dao papir, znao je da će ubrzo biti objavljen. Ako ga i sam nije doturio medijima. 

Sada je Schmidt na Zapadu. Uživao je u društvu svojih prijatelja u Bavarskoj, u CSU-u, razgovarao s evropskim zvaničnicima koji su se tu našli i prilično zbunjeno ga slušali dok im je objašnjavao zašto se sada moraju nametnuti određene izmjene izbornog zakona. 

Teško da je u jednom danu bilo više telefonskih poziva iz Bavarske u Sarajevo kao tog dana. 

Ambasadori su svojim šefovima morali maksimalno jednostavno i kratko objašnjavati "šta je to tamo". 

Kao i u slučaju  Glyphosate, SPD je bio na nogama. 

Zbog tog istrebljivača korova, Zeleni tada nisu htjeli u vlast s Merkel. 

Ona više nije kancelarka, CDU-CSU su u opoziciji, kancelar Olaf Scholz o pitanjima Balkana redovno konsultira (jedino) Merkel...

Schmidt nema podršku EU za nakanu da nešto malo više od dva mjeseca prije izlaska građana Bosne i Hercegovine nametne značajne izmjene Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH. 

No, ne osvrće se previše. Zna i on da EU baš i nije od riječi. 

Uz njega su vrlo snažno Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija. 

To su dvije države koje se u bošnjačko-bosanskohercegovačkom javnom mnijenju karakteriziraju kao najveći i bespogovorni prijatelji Bosne i Hercegovine. 

Sada visoki predstavnik iz zapadne vizure gleda usplahirene političare i javnost kako bjesne. Ne seiri! Više mu je scena fenomenološka zanimacija. 

Izvori Politicki.ba jednoglasni su u ocjeni da je Schmidt "prelomio". Odluka će biti nametnuta naredne sedmice. 

Moguće je da se sazove vanredna sjednica Vijeća za provođenje mira. A i ne mora. 

Bonske ovlasti koje će opet iskoristiti, njegovo su suvereno pravo. Isto kao što su bile i pravo Valentina Inzka kada je na današnji dan prošle godine nametnuo Izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i učinio krivičnim djelom negiranje genocida u Srebrenici i glorificiranje osuđenih (i optuženih) ratnih zločinaca. 

Tada su svi bili protiv te odluke. 

Inzko je proveo svoje!

Sada u bh. javnosti provijava najava mogućnosti da bi zbog svoje najnovije odluke Schmidt mogao biti opozvan. 

Teško. Pa i nemoguće. 

U konačnici, još se ništa istinski nije desilo i niko ne zna šta piše u odluci. 

Politicki.ba najavio je, nakon potvrda iz dva nezavisna izvora, da će odluka predata SDP-u i NS-u, biti modificirana i da će se izaći ususret njihovim zahtjevima da se prag od 3 posto za izbor delegata u Dom naroda entiteta F BiH promijeni (smanji!) ili izbriše. 

Moguće je i da se neće dovoditi u pitanje odredbe koje se tiču popisa iz 1991. godine (još ovaj put!). 

Hoće li tako biti, znat ćemo do kraja sedmice koja je pred nama. 


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.