"Markiranje goriva nije praksa u EU".
Nakon višegodišnjeg ruskog blokiranja ulaska BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju, državno ministarstvo koje danas vodi SNSD-ov Staša Košarac spremilo je, na insistiranje Rusije, uvođenje kontrola na uvoz koje će rezultirati skupljim gorivom, po uzoru na Srbiju gdje su prethodno uvedene uz pomoć "Gazproma", otkriva Detektor.
Uprocesu dugom dvije decenije u kojem je Rusija ostala jedina zemlja koja i dalje uslovljava ulazak BiH u najveću svjetsku ekonomsku organizaciju, domaće institucije konačno će usvojiti posljednju odluku koja će zadovoljiti rusku stranu.
U odluci čije se usvajanje očekuje na jednoj od narednih sjednica Vijeća ministara predviđa se uvođenje markiranja goriva – načina kontrole kvaliteta, kakvo je u okruženju uvedeno samo u Srbiji uz pomoć ruske naftne kompanije i o čemu će pravilnik donositi državni ministar iz proruske stranke, Detektor može potvrditi.
Bivši državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović potvrdio je da je ruska strana tražila uvođenje kontrole kvaliteta goriva, dok je predstavnik ruske naftne kompanije u BiH ranije zagovarao uvođenje markiranja kao načina kontrole. Takav proces mogao bi dovesti do povećanja cijene goriva jer će od prodavača tražiti da plate markiranje, navodi se u primjedbama Privredne komore Federacije na nacrt odluke, u čemu u regionu iskustvo ima samo jedna država i mali broj kompanija.
"Markiranje, odnosno bojenje goriva, nema nikakvu svrhu", kaže Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata Federacije.
"Ne radi [ga] niko u Europi, makar u ovom dijelu Europe kome mi stremimo i kome hoćemo pripasti, a dodavanje bilo čega u gorivo i te boje je samo dodatno onečišćavanje goriva jer je to strano tijelo u gorivu", kaže on.
U Srbiji, koja je jedna od rijetkih zemalja koje rade markiranje, važnu ulogu u uvođenju procesa prije osam godina imala je ruska naftna kompanija.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) Tomislav Mićović pojašnjava da postoji niz razloga zašto markiranje nije potrebno za kontrolu tržišta.
Države imaju mogućnost da, koristeći standardne sisteme inspekcijskog i carinskog nadzora najvećoj mjeri iskontrolišu naftno tržište bez ikakvog dodatnog uvođenja drugog sistema poput markiranja, objašnjava on.
"Samo je pitanje političke volje da se ti sistemi aktiviraju i razviju na takav nivo da mogu da sprovedu sve te kontrole", dodaje Mićović.
Dosadašnje rusko blokiranje BiH pri ulasku u Svjetsku trgovinsku organizaciju koštalo je zemlju prilike da kroz ovo međunarodno tijelo osigura pristup slobodnim svjetskim trgovinskim tokovima, kojima bi ojačala ekonomske odnose sa desetinama zemalja.
Srbijanski model za otklanjanje ruske blokade
Dok postoji još nekoliko tačaka pregovora koje BiH nije riješila s Rusijom u ovom procesu, šef pregovaračkog tima za pridruživanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i sekretar Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske poslove BiH, Hamdo Tinjak, odluku o kontroli tečnih naftnih goriva ističe kao ključnu.
"Pošto oni ovdje naftu također izvoze, zatražili su da se propisi, koji su na snazi u Federaciji, izmijene, u smislu mogućnosti prikazivanja višeg standarda goriva na pumpama", kaže Tinjak.
Prema njegovom pojašnjenju, Ruska Federacija je izmjenu ove odluke zahtijevala zbog toga što je "mogla ponuditi veći standard kvalitete goriva" od drugih, ali eksplicitno negira da su Rusi zahtijevali uvođenje markiranja u BiH.
Bivši ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske poslove Mirko Šarović potvrdio je da je jedan od zahtjeva Rusije bio uvođenje kontrole goriva koje ulazi u BiH, u novu odluku koja bi zamijenila zastarjelu iz 2002. godine.
"Sad se ne mogu sjetiti jesmo li u odluci nazvali markiranje ili nešto drugo, ali u suštini kontrolu kvaliteta goriva koja ulaze u BiH, u skladu sa standardom koji smo mi propisali, koji je usklađen sa EU i drugo označavanje goriva visokog kvaliteta”, kaže Šarović.
On dodaje da je EU dala saglasnost na ovu odluku, čija je prva verzija pripremljena još u njegovom mandatu 2018. godine.
Rusima je odgovaralo i jedno i drugo, ali najviše su bili zainteresirani za posebno označavanje goriva koje do sada nije bilo predviđeno u BiH, dodaje on.
"Jednostavno, da se prepozna njihovo gorivo većeg kvaliteta", kaže Šarović.
On pojašnjava da se odlukom o kvaliteti goriva željelo omogućiti praćenje kretanja goriva koje dolazi izvan BiH, pomoću kontrole na određenim mjestima, kako bi se spriječio šverc goriva.
Prijedlog odluke objavljen je na portalu za konsultacije Vijeća ministara i predviđa uvođenje markiranja goriva, na način da će bezolovni motorni benzini i dizel goriva, prilikom stavljanja u promet na tržište BiH, biti označeni jedinstvenim markerom. Kako je pojasnio Tinjak, takva kontrola goriva preuzeta je iz Srbije, jedine evropske zemlje koja ovakvu kontrolu trenutno provodi, a prema čijem modelu bi trebala biti provođena i u BiH.
Naftne kompanije protiv markiranja
Iako Tinjak u razgovoru za Detektor tvrdi da za usvajanje ove odluke imaju podršku svih velikih trgovaca naftnim gorivima, oni koje je Detektor kontaktirao navode suprotno.
Iz kompanije "INA"su kazali da se zalažu za dosljednu primjenu postojećih zakonskih praksi i izjednačavanje tržišnih uslova sa standardima EU. Objašnjavaju da postoji prostor za unapređenje trenutno važeće odluke, te da treba insistirati na dosljednoj primjeni postojećih sistema kontrole.
"Markiranje goriva nije praksa u EU", naglašavaju u "INA-i" te dodaju da nedostaje objašnjenje koje su koristi markiranja za potrošače i koliki bi trošak proizveo na trenutne troškove cijene goriva.
Protiv markiranja su izričito i u kompaniji "HIFA Petrol”, najvećoj domaćoj kompaniji za prodaju nafte, iz koje kažu da je riječ o jako skupom procesu, koji bi uticao na povećanje ukupne maloprodajne cijene "koju će u konačnici morati plaćati građani, a bez ostvarenja konkretne svrhe”.
Hajrudin Ahmetlić, vlasnik kompanije "HIFA Petrol”, kaže da bi uvođenje markiranja moglo narušiti uvoz naftnih derivata u BiH.
"To je samo novi namet nama distributerima, koji se na određeni način prenese na građane", kaže Ahmetlić.
"Ovdje rade strani lobiji koji žele da onemoguće nama uvoz, žele da oni rade samo uvoz, a nas eliminišu. To je sva poenta markiranja. Mi ne možemo markirati unutar BiH gorivo, gorivo se mora markirati u rafinerijama. Tako je u Srbiji uništen privatni biznis domaćih naftnih kompanija”, kaže on.
Ahmetlićev stav dijeli i Bošković, koji kaže da informacije, koje ima Udruženje na čijem je čelu, pokazuju da bi markiranje u BiH provodila privatna firma.
"Nekakvi lobiji izvana koji su htjeli dominirati bh. tržištem preko tih kompanija u stranom vlasništvu i preko ministarstva koje je nadležno za to, htjeli su na neki način osvojiti tržište, a obavezu da to markira radila bi privatna firma, a ne javno poduzeće", pojašnjava Bošković.
Iz kompanije "G-Petrol”, koja upravlja benzinskim stanicama "Gazproma” u BiH, nisu željeli komentirati prijedlog o uvođenju markiranja goriva u BiH. Prije nešto više od četiri godine, Srđan Pešević, tadašnji direktor "G-Petrola” i predsjednik Udruženja "Naftni komitet u BiH”, pohvalno je govorio o procesu markiranja. On je tada rekao da bi uvođenje markiranja goriva na nivou BiH u svakom slučaju dovelo do povećanja prihoda od akciza za državu, a ne bi štetilo krajnjem potrošaču, jer bi imali kvalitetno gorivo po istoj cijeni, uz dodatak da bi se time uticalo i na smanjenje "sivog tržišta”, prenosi bilten Naftnog komiteta u BiH za decembar 2018. godine.
Iz slovenačke kompanije "Petrol BH” odgovorili su da će stav o markiranju zauzeti tek kada naprave analizu, ako se ova metoda usvoji.
Markiranje bi dovelo i do tehničkih problema, smatra Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital. On smatra da bi se markiranje goriva vršilo na samo određenim graničnim prijelazima, što bi uticalo i na njegovu cijenu.
"Mnogo jednostavnije bi to, naravno, bilo da u BiH radi jedina postojeća rafinerija nafte u Brodu i da ova država dozvoli da se uvozi samo i isključivo sirova nafta od bilo kojeg proizvođača, ali da se mora preraditi u rafineriji nafte i da se onda na tom mjestu vrši markiranje. A ovako, kada imate toliku granicu i državu koja je podijeljena na dva entiteta, plus Brčko Distrikt, to je izuzetno teško i kompleksno izvesti", kaže Vukelić.
Neke kompanije dnevno imaju i po 80 cisterni na graničnim prijelazima, pa bi dodavanje markera u svaku od cisterni moglo izazvati ogromne gužve na granicama, smatra Bošković.
"To bi bio krkljanac, to bi trebao biti nekakav službenik iz kontrolne kuće koji bi otvarao svaku cisternu. Prije svega, to je opasno raditi na graničnom prijelazu. Zamislite ljeto, 40 stupnjeva i sad na Bijači ljudi trebaju otvoriti poklopce da bi neko usuo kilo boje u svaku komoru", dodaje Bošković.
U Srbiji je situacija, u odnosu na BiH, značajno drugačija, jer se gorivo ne uvozi cisternama.
"Država u kojoj se uvozi gorivo u cisternama, to [markiranje] mora da se radi na granici, to stvara već određene tehničke probleme i možda povećava troškove”, kaže Goran Radosavljević, stručnjak iz oblasti energetike i bivši zaposlenik Naftne industrije Srbije (NIS), kompanije u većinski ruskom vlasništvu, koja je imala važnu ulogu u uvođenju markiranja u Srbiji.
On smatra da inicijative poput markiranja mogu donijeti korist, ali bi trebale biti privremene i zaustavljene onog trenutka kada crno tržište bude suzbijeno, što trenutna odluka u BiH ne predviđa.
"Bitno je da taj trošak markiranja ne prevazilazi koristi i ne utiče značajno na cijenu krajnjeg derivata. (…) To su sve elementi o kojima država dobro treba da promisli prije nego što uđe u ovaj projekat", kaže Radosavljević.
Sličan prijedlog o markiranju u Crnoj Gori stavljen je na čekanje, nakon što su trgovci tečnih naftnih goriva najavili štrajk, odnosno zatvaranje benzinskih stanica. U dopisu Udruženja naftnih kompanija ove zemlje navodi se da su se predložene izmjene zakona u vezi s markiranjem oslanjale na neutemeljenim predviđanjima, te da su usporedbama sa Srbijom došli do procjena kako bi distributere i građane zbog ovog procesa gorivo koštalo oko 0,12 maraka više po litri. Također, za njih su problematične i informacije da u Evropi postoje samo dvije firme koje se bave markiranjem goriva.
"Smatramo da je u tom slučaju pobjednik tendera unaprijed poznat, pa i u slučaju kada pobijedi treće ‘lice’ koje i nije iz ovog posla, koristiće kasnije usluge jedno od ove dvije firme", kažu iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore i upozoravaju da bi se na taj način stvorio oligopol, odnosno vrsta tržišta na kojem je prodavača markera vrlo malo a potražnja velika, zbog čega bi prodavci markera mogli kontrolirati cijenu i količinu svog proizvoda na tržištu, odnosno povećavati cijenu zbog prevelike potražnje.
Model testiran u ruskoj rafineriji
Program markiranja goriva u Srbiji počeo je 2014. godine uz najave da će smanjiti sivo tržište. Nekoliko godina prije uvođenja, ovaj program testiran je u kompaniji "NIS”, u kojoj kontrolni paket dionica držao "Gazpronjeft”, kćerka-firma ruske državne kompanije "Gazprom”, koja se nalazi pod sankcijama Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) od početka invazije na Ukrajinu.
Iz "NIS-a” nisu dostavili komentar do objave teksta.
"NIS jeste radio i u to vrijeme razgovarao i radio neke pilot projekte sa ‘Authentixom’”, kaže Radosavljević i dodaje da je to bila vrsta probe i prijedloga državi u kome su učestvovale i neke druge kompanije.
On pojašnjava da je u tom periodu u Srbiji bilo "velikih džepova sive ekonomije", te da se procesu markiranja može pripisati smanjenje sive ekonomije u prvih nekoliko godina.
Kao važno pojašnjenje, oba sagovornika iz Srbije ističu da se procesom markiranja goriva ne utvrđuje kvalitet goriva koje građani sipaju u vozila, nego samo ispravnost njegovog porijekla, odnosno da je legalnim putem stavljeno na tržište.
"Dakle, to bi mogao da bude korisan projekat, ali treba samo voditi računa da je to, prije svega, fiskalni projekat. Znači, treba da pomogne državi da napuni budžet, da odvoji legalno od nelegalnog, nelegalnih derivata i, naravno, kompanijama da se izbore sa nelojalnom konkurencijom", zaključuje Radosavljević.
Posao markiranja u Srbiji povjeren je konzorciju kompanija koji se sastoji od švicarskog "SGS-a”, američkog "Authentixa” i domaćeg "Nanoinspekta”.
Iz "Autehentixa” nisu odgovorili na upit Detektora za ovu priču, dok iz "Nanoinspekta” i "SGS-a” nisu odgovorili na zahtjev za razgovor.
Još u junu 2019. godine predstavnici kompanije "Authentix Inc.” predstavnicima Federalne uprave za inspekcijske poslove, Federalnog tržišnog i tehničkog inspektorata te sektora Granične inspekcije, predstavili su "nacionalni koncept i integralna rješenja za jednostavno i brzo utvrđivanje porijekla i kvaliteta goriva, koji omogućava nadležnim vladinim institucijama i inspekcijskim organima brzu i pouzdanu analizu goriva”.
Zbog svega navedenog, Mićović smatra da bi konvencionalni monitoring i inspekcijski nadzori mogli dovesti do potpuno kontroliranog tržišta, bez uvođenja sistema poput markiranja.
"Tamo gdje vi imate ozbiljan državni aparat, takav jedan dodatni mehanizam uopšte nije potreban. Pošto u BiH nema drugih [mjesta], granica je jedino mjesto gdje ulaze derivati nafte u BiH", kaže Mićović.
Udruženje naftnih kompanija Srbije (UNKS) se usprotivilo uvođenju markiranja, navodeći da je to dodatni trošak, čije finansiranje nije planirano iz budžeta.
"Država nije ni pomišljala na to da iz toga finansira kontrolu i markiranje, nego je nametnula svim proizvođačima i uvoznicima da moraju platiti naknade za markiranje. (…) Potrošači su morali da plate i to i dan-danas plaćaju", dodao je Mićović.
Na to upozorava i Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital.ba. On vjeruje da bi cijena poskupljenja bila veća od one koja se sada procjenjuje na manje od jedan posto u odnosu na sadašnju.
"Bila [bi] mnogo veća s obzirom na to da je pitanje gdje će se raditi to markiranje, koliko će troškovi prijevoza biti za maloprodajne benzinske lance u BiH", kaže Vukelić.
Ekonomistica Svetlana Cenić daje primjer Rafinerije "Brod” kao sliku rezultata saradnje vlasti u Republici Srpskoj sa ruskim partnerima i dodaje da rafinerije više nema, nego samo uvoznika i distributera.
"U krajnjoj liniji, kako Savez nezavisnih socijaldemokrata radi sa naftom i naftnim derivatima vidimo po rafineriji i taj odnos Rusa i Republike Srpske vidimo na tom primjeru. Nama ostaju dugovi, a tamo niti se prerađuje, niti ima rafinerije", kaže Cenić.
Ministar sam određuje pravila
Ministar Košarac na sastanku kopredsjedavajućih Komisije za trgovinsku i ekonomsku saradnju između BiH i Rusije, oktobar 2021. Rusija. Foto: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
Odluka koja podrazumijeva markiranje goriva u BiH ranije nije dobila podršku Vijeća ministara, a kao jedan od glavnih razloga navedene su upravo ingerencije u vezi sa donošenjem pravilnika o markiranju goriva, navodi Tinjak.
On pojašnjava da je prošli saziv zahtijevao da pravilnik o markiranju, koji predlaže resorni ministar, bude usvojen uz saglasnost Vijeća ministara.
Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose i danas insistira na tome da ministar bude taj koji će, uz saglasnost resornih ministarstava entiteta i Distrikta Brčko, donijeti pravilnik o markiranju.
Na ovaj problem ukazivali su federalna Privredna komora i Udruženje prometnika naftnih derivata, u obraćanju donosiocima odluka, kazavši da markiranje predstavlja dodatan trošak dobavljačima i prolongira proces nabavke goriva. Oni su stava da bi markiranje goriva, ukoliko je ono potrebno, trebali propisati Uprava za indirektno oporezivanje i Ministarstvo finansija i trezora BiH, jer je gorivo akcizna roba.
Također smatraju nelegalnim predloženi pravilnik jer ga ne donosi Vijeće ministara, nego sam ministar.
"Pomalo je neozbiljno, sa bilo koje strane, donositi odluku i davati ingerencije, ponavljam, samo ministru, da donosi pravilnike, jer to može izazvati velike potrese na tržištu”, kaže Vukelić.
Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske podržava uvođenje markiranja. U Ministarstvu na čijem je čelu Petar Đokić, koji je ranije javno podržao rusku invaziju na Ukrajinu i čija stranka njeguje bliske veze sa Rusijom, smatraju da sadašnji sistem kontrole kvaliteta dobro funkcioniše, ali da bi mogao biti unaprijeđen uvođenjem markiranja.
Iz Delegacije EU u BiH objašnjavaju da se evropska direktiva o kvalitetu goriva ne dotiče, niti regulira korištenje markera u gorivima, dok ističu koliko je pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji važno za napredovanje zemlje prema Uniji.
Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH ohrabruju domaće vlasti da usvoje odluku o kvaliteti tečnih nafnih goriva koja je usklađena s međunarodnim i standardima EU, prema Ugovoru o Energetskoj zajednici.
"Provedba programa markiranja tečnih goriva modernizirala bi kapacitete bh. vlasti da vrši kontrolu i provjeru kvalitete tečnih goriva; spriječi korupciju i nedopuštenu trgovinu gorivom te ojača konkurentnost lokalnog tržišta tečnih goriva. Nepostojanje programa markiranja goriva ima za posljedicu značajne gubitke u prihodima od neizravnih poreza i prodaje nekvalitetnog goriva, a što predstavlja prijetnju za okoliš i zdravlje građana", dodali su iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.
Sam ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju za BiH je od velike važnosti, ističe Fikret Čaušević, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koji je i ranije ukazivao na negativne efekte odsustva BiH iz ove organizacije.
"S tog stanovišta je jako važno naše učlanjenje”, kaže Čaušević, jer mnoge zemlje u svijetu koriste članstvo kao promociju kvaliteta domaće politike i sposobnost vlada tih zemalja da se integriraju u međunarodne tokove roba i usluga.
"A s treće strane, pravila Svjetske trgovinske organizacije zahtijevaju uvođenje standarda o kvalitetima proizvoda i onih koji su uvezeni i onih koji su proizvedeni na domaćem tržištu", dodaje Čaušević.
Na zahtjev za komentar nisu odgovorili iz Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu, kao ni iz Ruske misije pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji u Ženevi.
Ministar Staša Košarac, nakon brojnih kontakata, nije odgovorio na poruke i pozive novinara Detektora. Kada je u oktobru 2021. posjetio Rusiju, on je informisao rusku stranu da je Ministarstvo izradilo prijedlog odluke. Tada je istaknuto da je ona uslov za članstvo BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Prema izvoru Detektora, on je krajem prošle godine upoznao rusku stranu sa sadržajem odluke i uključivanju markiranja u proces.
