BiH mora više pomagati djeci rođenoj uslijed silovanja

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, koje ima zadatak da izradi plan provedbe odluke UN-ovog Komiteta protiv torture, može i mora nastaviti sa radom i treba mu omogućiti da razvije konkretne prijedloge koji će osigurati da preživjele/i dobiju reparaciju.

Pišu: Selma Korjenić, Julian Reilly i Ajna Jusić

Bosna i Hercegovina je divna zemlja sa bogatstvom raznolikosti i složenom istorijom. To je zemlja koju nas troje zovemo domom. I zemlja kojoj svi želimo mir i uspjeh, te da svi njeni građani/ke napreduju.

Kao i sve zemlje, Bosna i Hercegovina se suočava sa brojnim izazovima. Kriza usljed povećanja troškova života, klimatske promjene i pitanja poput obrazovanja i javnog zdravstva su ona o kojima svi razmišljamo. I, tragično, u Evropi je ponovo rat, prvi put od 1990-ih.

U ovim nesigurnim vremenima, prošlost, posebno ratovi u bivšoj Jugoslaviji, su sveprisutni u našoj svijesti. Iako je taj sukob okončan prije skoro 30 godina, njegova ostavština se i danas osjeti. Sada, više nego ikada, ljudi iz svih dijelova društva moraju raditi zajedno da mirno riješe svoje razlike i da zaštite najranjivije.

Preživjele/i seksualnog nasilja u konfliktu su među najranjivijim u društvu. Mnoge/i se još uvijek bore za podršku koja im je potrebna. A pravosudni sistem može biti nekonzistentant u dovođenju odgovornih pred lice pravde. Posljedice koje osjećaju preživjele/i su dugoročne, fizičke, psihološke, ekonomske i socijalne. Osjete ih i njihove porodice i šire društvo. Nadalje, kao so na ranu, mnoge preživjele/i se suočavaju sa društvenom stigmom koja ih obeshrabruje u traženju obeštećenja. Sve ovo može spriječiti preživjele da postanu potpuno uključene pripadnice/i svojih zajednica, što slabi društvo u cjelini.

Preživjele se suočavaju sa dodatnim izazovima. One mogu postati majke djece koja su rođena zbog silovanja. Ta djeca se ponekada posmatraju kao “skrivene građanke/i”. One/i, poput njihovih majki, imaju drugačiji tretman nekih dijelova društva iz razloga na koje ne mogu uticati. Udruženje Zaboravljena djeca rata radi na pružanju podrške ovoj djeci. Njihova revolucionarna pozorišna predstava (“U ime oca”) donosi stvarne životne priče i daje priliku ovoj djeci da publici kažu šta im se desilo. To zna biti bolno. Ali je ujedno i važan proces oporavka, za izvođače i za publiku.

Bosna i Hercegovina mora uraditi više da podrži ovu djecu. Mali koraci, poput pozorišne predstave i nedavne promjene zakona u Distriktu Brčko (koji prepoznaje ovu djecu kao civilne žrtve rata), su važni i pozitivni koraci u pravom pravcu.

TRIAL International radi odličan posao u pružanju podrške preživjelima pri snalaženju u pravosudnom sistemu. Njihov rad je uspostavio važne pravne presedane, posebno u vezi sa odlukom UN-ovog Komiteta protiv torture, koja se smatra prekretnicom, a koja podvlači potrebu da Bosna i Hercegovina ispuni svoje obaveze prema žrtvama u pogledu prava na reparaciju. Pozivamo političare i zvaničnike da osiguraju da se ovo pitanje riješi bez zadrške.

Međunarodna zajednica također ima važnu ulogu. Moramo održati zamah.

Inicijativa za prevenciju seksualnog nasilja u konfliktu je vodeća politika Ujedinjenog Kraljevstva od njenog pokretanja 2012. godine. Deset godina kasnije, 28. i 29. novembra, Ujedinjeno Kraljevstvo će biti domaćin druge međunarodne konferencije u Londonu kako bi se svijet potaknuo na dalje djelovanje putem promoviranja prevencije, pravde i podrške za preživjele, kao i da se obnovi međunarodna koalicija po ovom važnom pitanju. Konferencija će podići ljestvicu kada je u pitanju prevencija i odgovor na seksualno nasilje u konfliktu, a Deklaracija sa konferencije će poslati snažnu poruku da ovi gnusni zločini moraju prestati te navesti načine kako to postići.

Drago nam je što će Bosna i Hercegovina učestvovati na Konferenciji posvećenoj Inicijativi za prevenciju seksualnog nasilja u konfliktu i iskorisititi ovu priliku da predstavi nedavne pozitivne pomake, poput novog zakona u Distriktu Brčko, a raduje nas i što će Bosna i Hercegovina biti jedna od zemalja koje će potpisati zvaničnu Deklaraciju.

U budućnosti, nadamo se da će Bosna i Hercegovina dalje nadograđivati postignuti napredak. Dodjeljivanje statusa djeci rođenoj zbog ratnog silovanja može i treba biti uključeno u okvir reparacije diljem zemlje. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, koje ima zadatak da izradi plan provedbe odluke UN-ovog Komiteta protiv torture, može i mora nastaviti sa radom i treba mu omogućiti da razvije konkretne prijedloge koji će osigurati da preživjele/i dobiju reparaciju. A zakon usvojen u Distriktu Brčko je prekretnica ali i tek prvi korak. Bosna i Hercegovina mora osigurati da sva djeca rođena zbog rata imaju prava koja su sveobuhvatna i prilagođena njihovim potrebama. Od ključnog je značaja da vlasti pokažu liderstvo u suočavanju sa dugogodišnjim izazovom iskorjenjivanja stigmatizacije u društvu i odlučno djelovanje protiv rodno-zasnovanog nasilja putem većeg broja istražnih postupaka, procesuiranja odgovornih i osiguranja pune podrške za domaće nevladine organizacije koje pružaju ključne usluge, poput sigurnih kuća.

Svaki ovaj pojedinačni korak može biti mali, ali mi vjerujemo da oni zajedno mogu imati ogroman i pozitivan uticaj na društvo. Odluka o tome šta uraditi sa ovim prijedlozima leži, kao što je to uvijek i bilo, u rukama građanki/a i onih koje one/i biraju.

(Autori su: - Julian Reilly, britanski ambasador u Bosni i Hercegovini; Selma Korjenić, direktorica TRIAL International u Bosni i Hercegovini i Ajna Jusić, predsjednica udruženja Zaboravljena djeca rata)