Politicki.ba objavljuje integralni prijevod teksta:
"Ruska agresija na Ukrajinu bjesni hiljadu milja dalje, ali mi u Bosni i Hercegovini se osjećamo kao da je na našim neposrednim granicama. Naša kolektivna udaljenost od bombardovanja je iluzorna, a njegov strašni odjek se čuje širom Evrope. Bosanci posebno poznaju užas rata, pa tako i neprocjenjivu vrijednost mira.
To je i razlog zašto pozdravljamo ulazak Finske u NATO, jer će to pomoći da se osigura mir u ostatku Evrope, čak i usred rata u Ukrajini. U tom smislu, izjava predsjednika Joea Bidena da je NATO ojačan svojim najnovijim saveznikom i da će Alijansa nastaviti čuvati transatlantsku sigurnost, braneći "svaki pedalj teritorije NATO-a", od najveće je važnosti.
Nažalost, naša nova geopolitička realnost znači da nisu samo zemlje u neposrednom okruženju Rusije u opasnosti. Tokom 1990-ih, i Bosna i Hercegovina je bila žrtva kontinuirane agresije, koja je na kraju kulminirala genocidom u Srebrenici, najvećim zločinom u Evropi od Holokausta. Vijesti o zločinima u okupiranim ukrajinskim gradovima i selima podsjećaju nas na naš pakao i izazivaju najdublju empatiju. Previše dobro poznajemo ovu patnju.
Čak i danas, naša zemlja ostaje na nišanu srpskih nacionalista koje podržava Rusija i njihovih ekspanzionističkih manipulacija.
Dok Moskva unapređuje svoj "ruski svijet" kroz nivelisanje čitavih gradova u Ukrajini, u Beogradu promoviraju takozvani "srpski svet", koji će biti sastavljen iz komada suverenih teritorija susjednih država, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Srbija je pružila sigurnu luku militantima Wagner grupe, ima sumnjive – i antidemokratske – veze sa ruskim obavještajnim operativcima i dobila je milijarde dolara vrijednog ruskog i kineskog oružja, a sve to dok istovremeno aktivno sponzorira tvrdokorne secesionističke elemente u BiH.
Kao i Finska, BiH je na geopolitičkom frontu. I kao rezultat toga, čvrsto vjerujem da BiH, kao i Finska, treba biti primljena u NATO kroz ubrzanu proceduru. Uostalom, ona već radi u okviru Akcionog plana za članstvo od 2010. godine. BiH ne smije biti ostavljena izložena vjetrovima rata koji pušu sa Crnog mora. Ruski napad na Ukrajinu dokazao je da više ne postoji geostrateška periferija, već da sigurnost i stabilnost Evrope zavise od obrane cijelog spektra svih ranjivih država.
Osjećaj hitnosti
U januaru sam otputovao u sjedište NATO-a u Briselu na zvanične razgovore sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i predsjedavajućim Vojnog komiteta NATO-a, admiralom Kraljevske mornarice Holandije Robom Bauerom. Naglasio sam im da BiH nema drugu alternativu osim euroatlantskog puta. Naime, nakon što sam u oktobru prošle godine izabran za člana tripartitnog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izabrao sam ovaj grad kao svoje prvo putovanje van zemlje, jer su Brisel – matična baza NATO-a i EU – i Vašington strateški najznačajnije destinacije za BiH.
Nakon tektonskih sigurnosnih promjena u Evropi u protekloj godini zbog ruskog rata protiv Ukrajine, Bosni i Hercegovini je potreban brzi put NATO-a koji bi pomogao Alijansi da trajno osigura stabilnost zapadnog Balkana i da na taj način zauvijek isključi mogućnost obnove nestabilnosti u našoj zemlja. Niko — ni NATO ni građani BiH — ne mogu sebi dozvoliti da protraće ovu priliku.
NATO je bio prisutan u Bosni od rata 1990-ih i u mirovnim operacijama nakon rata. Trenutno pruža podršku tamošnjoj mirovnoj misiji EU i ima vojni štab za pomoć u bližoj integraciji sa Alijansom i za pomoć BiH u provedbi reformi potrebnih za pridruživanje NATO-u prema sadašnjem 13-godišnjem akcionom planu za članstvo.
