"Upravo zato što se protivimo reakcionarnoj politici pojedinaca poput predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika i sramotnih veza koje on i njegovi sponzori u Beogradu održavaju sa Putinovim režimom, pozivamo atlantsku zajednicu da prepozna značaj i hitnost našeg članstva u NATO-u".
Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, napisao je autorski tekst za Just Security, utjecajni magazin u Sjedinjenim Američkim Državama.
Politicki.ba objavljuje integralni prijevod teksta:
"Ruska agresija na Ukrajinu bjesni hiljadu milja dalje, ali mi u Bosni i Hercegovini se osjećamo kao da je na našim neposrednim granicama. Naša kolektivna udaljenost od bombardovanja je iluzorna, a njegov strašni odjek se čuje širom Evrope. Bosanci posebno poznaju užas rata, pa tako i neprocjenjivu vrijednost mira.
To je i razlog zašto pozdravljamo ulazak Finske u NATO, jer će to pomoći da se osigura mir u ostatku Evrope, čak i usred rata u Ukrajini. U tom smislu, izjava predsjednika Joea Bidena da je NATO ojačan svojim najnovijim saveznikom i da će Alijansa nastaviti čuvati transatlantsku sigurnost, braneći "svaki pedalj teritorije NATO-a", od najveće je važnosti.
Nažalost, naša nova geopolitička realnost znači da nisu samo zemlje u neposrednom okruženju Rusije u opasnosti. Tokom 1990-ih, i Bosna i Hercegovina je bila žrtva kontinuirane agresije, koja je na kraju kulminirala genocidom u Srebrenici, najvećim zločinom u Evropi od Holokausta. Vijesti o zločinima u okupiranim ukrajinskim gradovima i selima podsjećaju nas na naš pakao i izazivaju najdublju empatiju. Previše dobro poznajemo ovu patnju.
Čak i danas, naša zemlja ostaje na nišanu srpskih nacionalista koje podržava Rusija i njihovih ekspanzionističkih manipulacija.
Dok Moskva unapređuje svoj "ruski svijet" kroz nivelisanje čitavih gradova u Ukrajini, u Beogradu promoviraju takozvani "srpski svet", koji će biti sastavljen iz komada suverenih teritorija susjednih država, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Srbija je pružila sigurnu luku militantima Wagner grupe, ima sumnjive – i antidemokratske – veze sa ruskim obavještajnim operativcima i dobila je milijarde dolara vrijednog ruskog i kineskog oružja, a sve to dok istovremeno aktivno sponzorira tvrdokorne secesionističke elemente u BiH.
Kao i Finska, BiH je na geopolitičkom frontu. I kao rezultat toga, čvrsto vjerujem da BiH, kao i Finska, treba biti primljena u NATO kroz ubrzanu proceduru. Uostalom, ona već radi u okviru Akcionog plana za članstvo od 2010. godine. BiH ne smije biti ostavljena izložena vjetrovima rata koji pušu sa Crnog mora. Ruski napad na Ukrajinu dokazao je da više ne postoji geostrateška periferija, već da sigurnost i stabilnost Evrope zavise od obrane cijelog spektra svih ranjivih država.
Osjećaj hitnosti
U januaru sam otputovao u sjedište NATO-a u Briselu na zvanične razgovore sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i predsjedavajućim Vojnog komiteta NATO-a, admiralom Kraljevske mornarice Holandije Robom Bauerom. Naglasio sam im da BiH nema drugu alternativu osim euroatlantskog puta. Naime, nakon što sam u oktobru prošle godine izabran za člana tripartitnog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izabrao sam ovaj grad kao svoje prvo putovanje van zemlje, jer su Brisel – matična baza NATO-a i EU – i Vašington strateški najznačajnije destinacije za BiH.
Nakon tektonskih sigurnosnih promjena u Evropi u protekloj godini zbog ruskog rata protiv Ukrajine, Bosni i Hercegovini je potreban brzi put NATO-a koji bi pomogao Alijansi da trajno osigura stabilnost zapadnog Balkana i da na taj način zauvijek isključi mogućnost obnove nestabilnosti u našoj zemlja. Niko — ni NATO ni građani BiH — ne mogu sebi dozvoliti da protraće ovu priliku.
NATO je bio prisutan u Bosni od rata 1990-ih i u mirovnim operacijama nakon rata. Trenutno pruža podršku tamošnjoj mirovnoj misiji EU i ima vojni štab za pomoć u bližoj integraciji sa Alijansom i za pomoć BiH u provedbi reformi potrebnih za pridruživanje NATO-u prema sadašnjem 13-godišnjem akcionom planu za članstvo.
Sljedeći samit NATO-a u Litvaniji, u julu ove godine, trebao bi poslati jasnu poruku da je članstvo Bosne i Hercegovine i poželjno i strateški važno za cijelu euroatlantsku zajednicu. I što je najvažnije, to je izvodljivo — budući da su Oružane snage BiH već obučene i opremljene po standardima NATO-a. Težnja i sticanje članstva u NATO-u već je ugrađena u bh. zakon . Član 84. (Aktivnosti za pristupanje NATO-u) Zakona o odbrani BiH kaže: "Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo i svi organi odbrane u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti, obavljaju potrebne aktivnosti za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO".
Početkom februara bio sam u Vašingtonu gdje sam prisustvovao i nacionalnom molitvenom doručku. U Kongresu SAD imao sam odvojene sastanke sa članovima Predstavničkog doma i Senata i uvjerio sam se u ogroman stepen dvostranačke podrške euroatlantskim aspiracijama BiH.
Mnogi u Vašingtonu već razumiju neophodnost i hitnost ubrzanog članstva BiH u NATO-u, ali potrebni su nam ključni donosioci odluka da daju zeleno svjetlo.
Vrijeme je od suštinske važnosti
Tokom svoje posljednje posjete Briselu, 15. februara, putovao sam sa svojim kolegama u Predsjedništvu BiH na sastanke sa Josepom Borrellom, visokim komesarom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, i sa predsjednikom Evropskog vijeća, Charlesom Michelom. Upoznati smo sa Zajedničkom sigurnosnom i odbrambenom politikom EU i uvjeren sam da će aspiracije BiH u NATO-u unaprijediti ove ciljeve.
Da, postoje problemi koje treba riješiti.
Srpski nacionalistički establišment u Bosni i Hercegovini održava bliske veze sa Moskvom i čvrsto se protivi težnjama zemlje prema NATO-u. Ali oni imaju malo institucionalnih sredstava da zaustave naš napredak, ništa više od sličnih aktera u susjednoj Crnoj Gori, koja je 2017. godine postala 29. članica Alijanse. Upravo zato što se protivimo reakcionarnoj politici pojedinaca poput predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika i sramotnih veza koje on i njegovi sponzori u Beogradu održavaju sa Putinovim režimom, pozivamo atlantsku zajednicu da prepozna značaj i hitnost našeg članstva u NATO-u.
Iznad svega, brzi put za Bosnu i Hercegovinu u NATO bi opravdao svrhu Alijanse zasnovanu na vrijednostima. Moralna je obaveza učiniti sve da se historija na Balkanu ne ponovi. Na raskršću historije, naravno imajući na umu Ukrajinu, lično i kolektivno iskustvo nas tjera da ustanemo i preduzmemo hrabre akcije.
Kako je Stoltenberg primijetio, ulazak Finske u NATO pokazuje da vrata Alijanse ostaju otvorena. Bosna i Hercegovina mora biti među sljedećim državama koje će proći kroz ta vrata.
Ostvarivanje ovog cilja zahtijevat će viziju i vodstvo, a podrška Sjedinjenih Američkih Država će biti posebno ključna. Bit će teško, ali prošla godina je pokazala da evroatlantska zajednica još uvijek ima kapacitet da djeluje kada situacija to zahteva. Nadalje, protekla godina je pokazala imperativ preventivnog djelovanja prije nego što se negativni trendovi spuste u silaznu spiralu. Kao što je iskustvo s Ukrajinom pokazalo u obrnutom slučaju, Rusija se vjerovatno neće usuditi da napadne članice NATO-a jer zna da će se suočiti sa svom snagom Alijanse. Ova preventivna mjera bi, zauzvrat, bila od koristi Alijansi u daljoj stabilizaciji zapadnog Balkana, podržavanju integracije u EU i dodavanju još jedne profesionalizirane vojske članice.
Uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, EU i NATO-a Ukrajini, Moldaviji, Finskoj i Švedskoj, cijeli slobodni svijet je sigurniji. Bosna i Hercegovina mora biti dio budućnosti te računice. A najznačajnija rezultujuća politika treba biti naš neposredan ulazak u NATO, stoji u autorskom tekstu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića čiji prijevod donosi Politicki.ba.
