Alarmantno stanje u BiH. Šta rade Arapi?

Piše: Muddassar Ahmed

Nije iznenađenje da globalne sile imaju malo vremena za sićušnu Bosnu budući da su zaokupljene katastrofalnim posljedicama tekuće pandemije,  rastućom inflacijom i prekinutim lancima snabdijevanja, te preplavljene baukom pregrijane planete. Ta često zanemarena, izrazito raznolika zemlja, koja je svjedočila užasnom genocidu prije manje od 30 godina, ponovno je na rubu raspada.

Još jednom, radikalne srpske snage prijete rušenjem vlade; vidjeli smo da se to događa i prije, i znamo - ili barem bismo trebali znati - koliko strašno to može ispasti. U zemlji s manje od polovine stanovništva Rijada ubijene sudesetine hiljada odraslih i djece, mnogi nakon što su strpani u koncentracione logore. Desetine hiljada žena i djevojaka su silovane.

A zašto? Zato što su bili muslimani - ili, barem, muslimanskog porijekla. Ovaj, najnoviji genocid u Europi, samo 50 godina nakon holokausta, šokirao je svjetsku savjest. Kao mladom evropskom muslimanu, koji još uvijek njeguje svoj identitet, sukob se urezao u moju svijest, probudivši me u opasnostima vjerskog ekstremizma i potaknuvši u meni predanost javnoj službi, međuvjerskom dijalogu i odgovornoj izgradnji države.

Iako su me mnoge reakcije na genocid u Bosni – ravnodušnost ili, ponekad, aktivno neprijateljstvo – zaprepastile, to nisu bili jedini odgovori. Mnogi ljudi širom svijeta ustali su za čovječanstvo, uključujući i one u arapskom i muslimanskom svijetu koji su nesebično podržavali opkoljeni narod Bosne. I, naravno, mnogi na Zapadu su također učinili, uključujući mnogo mlađeg američkog senatora iz Delavara, Josepha R. Bidena Jr.

Sukob u Bosni bio je važan za Joea Bidena. Kao i činjenica i način njezina rješavanja, uključujući vojnu i diplomatsku intervenciju SAD-a i NATO-a, uz snažnu podršku mnogih arapskih i muslimanskih država, uključujući Saudijsku Arabiju.

Siguran sam da mu je to još uvijek važno.

Samo prošlog mjeseca, Bidenov državni sekretar Antony Blinken pridružio se visokom predstavniku EU za vanjsku politiku Josepu Borrellu u zajedničkom saopćenju "ujedinjeni u njihovoj čvrstoj podršci teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine". Dana 7. novembra, Bidenov posebni izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar stigao je u Sarajevo kako bi smirio tenzije.

Ali Ameriku pogađaju krize i razdire zastupanje različitih interesa. Čak i stvar bliska i draga predsjednikovu srcu možda neće dobiti dužnu pažnju koju zaslužuje. Što se toga tiče, pristaše evropskog jedinstva i zapadnog bratstva također ne mogu održati svoj angažman. Ali Bosna i dalje ostaje pitanje koje spaja zapadne interese i inspirira snažne osjećaje islamske solidarnosti. A koliko često se može reći da se ti ciljevi spajaju?

Ovo je prilika za Saudijsku Arabiju da istupi, preuzme inicijativu, pokrene pitanje i podrži mirne ishode. Kraljevina je također trenutni predsjedavajuća Islamskog samita Organizacije islamske saradnje. U tom svojstvu, može pozvati tijelo od 57 članica da se hitno pozabavi ovim pitanjem.

OIC je poduzeo značajne korake još 1990-ih kako bi pomogao položaj Bosne na svjetskoj pozornici. Saudijska Arabija igrala je istaknutu ulogu u saradnji s drugim državama članicama na podršci naporima Opće skupštine UN-a i Vijeća sigurnosti da se poduzmu mjere za okončanje srpske agresije. U jednoj fazi, zemlje OIC-a su se obavezale mobilizirati trupe prije nego što se dogovore mirovni sporazumi. Države članice OIC-a osnovale su Posebni fond za povratak bosanskih izbjeglica kako bi doprinijele povratku bosanskih izbjeglica koje su tokom rata bile prisiljene napustiti svoju zemlju.