Ursula von der Leyen pozvala Kanadu da postane pridružena članica EU: „Živimo u neprijateljskom svijetu“

Redakcija Mostar

Upozorila je da se Evropa suočava s „otvoreno neprijateljskim svijetom“, najavila najveću dosadašnju podršku Ukrajini tokom predstojeće zime te predložila osnivanje Evropskog sigurnosnog vijeća. Ono bi, prema njenim riječima, pomoglo u odgovoru na rastuće hibridne prijetnje, među kojima su cyber napadi, sabotaže i upadi dronova.


Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predložila je da se Kanadi otvori mogućnost da postane prva pridružena članica Evropske unije. U godišnjem govoru o stanju Unije, održanom u Evropskom parlamentu u Strasbourgu, poručila je da Evropa i Kanada dijele demokratske vrijednosti i da u sve nestabilnijem svijetu trebaju bliže sarađivati.

Upozorila je da se Evropa suočava s „otvoreno neprijateljskim svijetom“, najavila najveću dosadašnju podršku Ukrajini tokom predstojeće zime te predložila osnivanje Evropskog sigurnosnog vijeća. Ono bi, prema njenim riječima, pomoglo u odgovoru na rastuće hibridne prijetnje, među kojima su cyber napadi, sabotaže i upadi dronova.

Govor je započela citatom Charlesa Dickensa o „najboljim i najgorim vremenima“, ocijenivši da te riječi opisuju i današnji svijet.

„Rekla bih da je stanje naše Unije snažnije nego ikada. Istovremeno, stanje naše Unije može djelovati nesigurnije nego ikada. Te dvije tvrdnje možda zvuče nespojivo, ali obje su tačne i odražavaju ova izuzetna vremena“, kazala je.

Prema njenim riječima, Evropa je odlučila slijediti vlastiti put u razdoblju velikih mogućnosti, ali i velikih opasnosti. Istakla je da se EU oslobađa zavisnosti od ruskih fosilnih goriva, jača svoje odbrambene sposobnosti i brani svoje vrijednosti uz Ukrajinu i Grenland.

„U današnjem nestabilnom svijetu samo Evropa može pružiti istinski suverenitet Evropljanima“, poručila je.

Von der Leyen upozorila je da su se stari odnosi i pretpostavke na kojima je počivala međunarodna politika promijenili. Govorila je o ratu u Ukrajini, borbi za industrijske kapacitete, brzom tehnološkom razvoju i sve izraženijim društvenim podjelama.

„Vidimo to u usponu ekstremizma i nestanku nijansi, čak i u načinu na koji se odnosimo jedni prema drugima. Stvarne brige ljudi koriste se kako bi nas podijelile, ponekad izvana, ali prečesto i iznutra“, rekla je.

Naglasila je da Evropa mora ojačati sposobnost samostalnog djelovanja. „U ovom svijetu sudbina Evrope mora ostati u rukama Evropljana“, kazala je, upozorivši i na rusko uplitanje i širenje dezinformacija.

Kao prvi prioritet izdvojila je jačanje evropske ekonomije. Smatra da EU mora bolje iskoristiti svoje jedinstveno tržište, industriju i uslužni sektor. Najavila je reforme kojima bi se smanjila rascjepkanost tržišta i pojednostavila pravila za ulaganja i poslovanje.

„U današnjoj ekonomiji brzina je presudna. Dozvola, obrazac, priključak na elektroenergetsku mrežu ili odluka o finansiranju mogu odrediti gdje će se ulagati i otvarati radna mjesta. Moramo djelovati mnogo brže“, rekla je.

Govoreći o Ukrajini, upozorila je da će predstojeća zima biti teška, ali da ukrajinski otpor neće biti slomljen. Najavila je najveću dosadašnju podršku EU toj zemlji tokom zime, uključujući pomoć pri nabavci sistema protivzračne odbrane.

Predložila je i razvoj pristupačnog, modularnog protivraketnog sistema koji bi se proizvodio u Evropi, kao i novi program zajedničkih projekata evropskih i ukrajinskih kompanija. Kada je riječ o Rusiji, naglasila je potrebu za dosljednijom provedbom postojećih sankcija.

„Nisu nužno potrebne nove sankcije, nego prije svega provedba postojećih. Naše sankcije stvaraju ogroman pritisak na rusku ekonomiju. Rusija čini sve što može kako bi ih zaobišla. Zato moramo zatvoriti te rupe“, kazala je.

Von der Leyen govorila je i o ukrajinskoj djevojčici Saši, koja je u ruskom napadu izgubila nogu, a sedam mjeseci kasnije vratila se gimnastici s protezom. Saša je prisustvovala sjednici Evropskog parlamenta, gdje su zastupnici njenu priču pozdravili ovacijama.

„Nema mjesta nikakvoj sumnji: Evropa će braniti svaki kvadratni metar svoje teritorije“, poručila je predsjednica Komisije.

Osvrnula se i na sigurnosne incidente u Litvaniji, Danskoj i Poljskoj, upozorivši da prijetnje rastu i na evropskom tlu. Spomenula je cyber sabotaže, podmetanje požara i upade dronova, navodeći da EU treba zajednički plan odgovora na takve incidente.

Predložila je mehanizam po kojem bi jedna država članica mogla zatražiti hitne konsultacije s ostalim članicama radi usklađivanja odgovora i sprečavanja daljnje eskalacije. U tom kontekstu iznijela je prijedlog za osnivanje Evropskog sigurnosnog vijeća.

Govoreći o međunarodnim partnerstvima, spomenula je trgovinske sporazume s Australijom, Indijom, zemljama Mercosura, Meksikom i Indonezijom. Posebnu pažnju posvetila je Kanadi i njenom premijeru Marku Carneyju, koji je prisustvovao sjednici.

„Mark, Evropa i Kanada vjeruju u demokratiju. Moć ne pripada najjačima, najbogatijima i najglasnijima, nego svima nama. Demokratije imaju slobodu birati s kim će sarađivati. Zato dobrovoljno udružujemo snage“, rekla je.

Zatim je predložila da se odnosi s Kanadom podignu na „najviši mogući nivo“ i da joj se otvore vrata za status prve pridružene članice Evropske unije. Taj prijedlog zastupnici su dočekali ovacijama.

„Ovo nije partnerstvo protiv bilo koga. Ovo je partnerstvo za našu zajedničku snagu“, dodala je.

Von der Leyen govorila je i o pravima žena, upozorivši na pokušaje njihovog ograničavanja. Poručila je da će se nastaviti borba za jednak tretman, jednake mogućnosti i jednake plaće.

„Žene su ovdje da ostanu. Branit ćemo svoja prava i svakog dana nastaviti braniti svoje vrijednosti“, kazala je.

Na kraju govora osvrnula se na razvoj umjetne inteligencije, obrazovanje i zapošljavanje. Upozorila je da koristi od novih tehnologija nisu jednako dostupne svim generacijama i regijama. Među socijalnim pitanjima izdvojila je i stanovanje, najavivši da se Evropska komisija želi baviti problemima kratkoročnog najma i špekulacija na tržištu nekretnina.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.