Ova institucija, zadužena za čuvanje historijske građe države, suočava se i s ozbiljnim optužbama za nezakonito poslovanje, nepotizam i zloupotrebu budžetskih sredstava. Prema nalazima Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine iz 2024. godine, tokom prvog mandata direktorice Mrde potpisivani su ugovori koji nisu bili u skladu sa važećim propisima.
Revizori su utvrdili da su zaključena dva ugovora o radu sa Miroslavom Čolićem za radno mjesto koje nije bilo predviđeno sistematizacijom niti je imalo odobrenje Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine. Pored toga, isplaćivane su i naknade za prijevoz na relaciji od 230 kilometara, iako je stvarna udaljenost znatno manja, čime su dodatno uvećani troškovi institucije.
Arhiv Bosne i Hercegovine trenutno ima 18 stalno zaposlenih, iako je sistematizacijom predviđeno 38 radnih mjesta. Od ukupnog broja zaposlenih osam su Srbi, sedam Bošnjaci i tri Hrvati. Institucija, prema tim podacima, radi s manje od 50 posto predviđenog kapaciteta.
Uprkos otežanim uslovima rada i nedostatku adekvatnog prostora za smještaj arhivske građe, revizija ukazuje na praksu zaključivanja ugovora o djelu za poslove koji, prema ocjeni revizora, spadaju u redovne radne obaveze zaposlenih.
Revizorski izvještaj navodi i primjere isplata za projekte čija realizacija nije potvrđena. Tako je za „prevođenje osmanskih dokumenata“ isplaćeno 500 KM, iako su dokumenti već ranije bili prevedeni, a katalog nikada nije objavljen. Za izložbu pod nazivom „Oslobođenje Sarajeva – 110 godina“ potpisani su ugovori s više fizičkih lica u ukupnoj vrijednosti većoj od 1.000 KM, iako izložba nije održana.
Dodatne polemike izazvala je knjiga „Kultura Srba u Sarajevu (1468–1941)“, objavljena u Beogradu u izdanju Državnog arhiva Srbije i Arhiva Bosne i Hercegovine. Tadašnji zamjenik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine, Fuad Ohranović, podnio je informaciju Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, navodeći da nije bio uključen u projekat niti je imao uvid u sadržaj prije objavljivanja.
Ohranović je upozorio na, kako je naveo, niz netačnih i spornih tvrdnji u knjizi, posebno u dijelovima koji se odnose na ratni period od 1992. do 1995. godine i interpretaciju historijskih procesa iz osmanskog perioda. Prema njegovim navodima, pojedini tekstovi sadrže revizionističke interpretacije koje nisu utemeljene na relevantnim historiografskim istraživanjima.
Iako je Ured za reviziju jasno ukazao na nepravilnosti i preporučio hitno otklanjanje utvrđenih propusta, do sada nije zabilježena zvanična reakcija Tužilaštva Bosne i Hercegovine niti konkretne mjere Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ako izuzmemo da su odlučili nagraditi spornu direktoricu s još jednim mandatom. Što se nije moglo desiti bez glasova Trojkinih ministara!
Ona im se "odužila" skandaloznom manifestacijom i posebno odabranim gostima, piše Politicki.ba.
Zamjenik direktorice Arhiva BiH odnedavno je Edin Veladžić. On je taze imenovan, ali - istina - još nije preuzeo dužnost!
