Državljanin Bosne i Hercegovine Miran Koštić (66), koji živi u Bojziju u američkoj saveznoj državi Ajdaho, optužen je u Sjedinjenim Američkim Državama za pokušaj prevare u postupku naturalizacije i davanje bitno lažnih iskaza američkim službenicima.
Američka Imigracijska i carinska služba (ICE) objavila je 15. septembra nove informacije o slučaju, nakon što je optužnica protiv Koštića podignuta još u julu ove godine. Istragu su vodili Homeland Security Investigations (HSI) iz Sijetla i Federalni istražni biro (FBI).
Koštića američke vlasti terete da je prilikom pokušaja dobijanja američkog državljanstva prikrivao svoju ratnu prošlost, navodnu ulogu u zlostavljanju zarobljenika tokom rata u BiH, ali i činjenicu da je protiv njega u Bosni i Hercegovini već bila podignuta optužnica za ratni zločin.
Prema američkim sudskim dokumentima, Koštić je bio visoki zvaničnik takozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (APZB).
Navodi američkih istražitelja o onome što se događalo sa zarobljenicima izuzetno su teški.
Prema Ministarstvu pravde SAD-a, Koštić je zatvorenike udarao pištoljem, tukao ih drvenim palicama, kolčevima i pesnicama te ih šutirao, usljed čega su pojedini gubili svijest. Tereti se i da je prisiljavao zarobljenike da tuku jedni druge te naređivao drugim pripadnicima APZB-a da ih tuku.
Američke vlasti tvrde da je upravo te informacije pokušao sakriti kada je krenuo u postupak dobijanja državljanstva SAD-a.
Koštić je, prema navodima Ministarstva pravde SAD-a, u zahtjevima za američko državljanstvo, ali i tokom razgovora s agentima FBI-ja i službenicima Službe za državljanstvo i imigraciju SAD-a (USCIS), više puta davao neistinite podatke o zlostavljanjima u kojima je, prema optužnici, učestvovao ili koja je naređivao.
Američkim vlastima, kako se navodi, nije prijavio ni da je u Bosni i Hercegovini optužen za ratne zločine.
Optužnica u BiH protiv Koštića podignuta je mnogo prije američkog postupka.
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona podiglo je optužnicu u novembru 2022. godine, a Kantonalni sud u Bihaću ju je potvrdio. Koštić je optužen za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika počinjen na području Velike Kladuše 1995. godine.
Prema toj optužnici, Koštić je bio pripadnik Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna pri Odsjeku vojne bezbjednosti.
Tužilaštvo ga tereti za događaje od 18. marta 1995. godine u Podzvizdu i Trnovima kod Velike Kladuše, nakon zarobljavanja i razoružavanja pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Jedan od slučajeva opisanih u optužnici odnosi se na pripadnika 506. brigade Armije RBiH, koji je nakon zarobljavanja doveden do trgovine u Podzvizdu.
Prema optužnici, Koštić ga je potom uhvatio za prsa i bacio na haubu parkiranog automobila, nakon čega je uslijedilo fizičko zlostavljanje. Optužnicom su obuhvaćena ukupno trojica pripadnika Armije RBiH koji su, prema Tužilaštvu, premlaćivani tako da su od zadobijenih udaraca gubili svijest.
Postupak u BiH, međutim, godinama nije mogao krenuti dalje jer se Koštić nije pojavljivao pred Kantonalnim sudom u Bihaću.
U martu 2024. ponovo nije došao na ročište na kojem se trebao izjasniti o krivnji. Njegov branilac Ibrahim Kadić tada je sudu kazao da je Koštić spriječen doći zbog zdravstvenog stanja i dostavio medicinsku dokumentaciju iz SAD-a.
Branilac je tada tvrdio da Koštić ne izbjegava dolazak u BiH i da želi doći na ročište.
Kantonalno tužilaštvo USK u julu ove godine potvrdilo je da je Kantonalni sud u Bihaću više puta odgađao ročište za izjašnjenje o krivnji jer nisu postojale pretpostavke za njegovo održavanje.
Koštić nije dolazio na ročišta, a njegov branilac nedolaske je pravdao njegovim zdravstvenim stanjem.
Za njim, uprkos potvrđenoj optužnici za ratni zločin, nije bila raspisana potjernica.
Iz Kantonalnog tužilaštva USK objasnili su da za to u toj fazi postupka nisu bili ispunjeni zakonski uslovi: Koštić nije imao status osobe u bjekstvu, nije bila donesena naredba za njegovo dovođenje niti mu je bio određen pritvor.
Od Sjedinjenih Američkih Država nije bila zatražena ni njegova ekstradicija.
Američki slučaj sada se vodi pred federalnim sudom u Distriktu Ajdaho.
Koštić je optužen za pokušaj prevare u postupku naturalizacije i davanje bitno lažnih izjava službenicima za provođenje zakona. Ako bude proglašen krivim, za svaku tačku pokušaja prevare pri naturalizaciji može dobiti do deset godina zatvora, dok je za davanje lažnih iskaza zaprijećena kazna do pet godina zatvora.
U istragu je uključeno više američkih institucija. Pored HSI-ja i FBI-ja, koordinaciju je pružao Centar za prekršioce ljudskih prava i ratne zločine američkog Ministarstva domovinske sigurnosti, kao i Ured za otkrivanje prevara i nacionalnu sigurnost USCIS-a te FBI-jeva Jedinica za međunarodna ljudska prava.
Posebno je značajno da su američkim istražiteljima u ovom predmetu pomagale i institucije povezane s Bosnom i Hercegovinom.
Ministarstvo pravde SAD-a navelo je da je njegov Ured za međunarodne poslove pružio značajnu pomoć u pribavljanju dokaza za krivično gonjenje Koštića, a posebno je zahvalilo Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine i Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove.
Američko Ministarstvo pravde navelo je da su obje institucije imale važnu ulogu u napredovanju istrage.
„Miran Kostic je decenijama koristio pogodnosti boravka u Sjedinjenim Američkim Državama i na kraju pokušao postati naturalizovani državljanin, sve vrijeme prikrivajući kršenja ljudskih prava koja je počinio u Bosni i Hercegovini“, izjavio je pomoćnik američkog državnog tužioca A. Tysen Duva iz Krivičnog odjela Ministarstva pravde SAD-a.
Američke vlasti naglašavaju da podizanje optužnice ne predstavlja dokaz krivice i da se Koštić smatra nevinim dok njegova krivica ne bude dokazana pred sudom izvan razumne sumnje.
