Internet je promijenio pravila političke igre, pretvarajući izborne kampanje u borbu za pažnju korisnika. Jesmo li dovoljno medijski pismeni da razlučimo gdje prestaje informisanje, a počinje manipulacija?
Društvene mreže danas više nisu samo mjesto za komunikaciju. Postale su teren na kojem se vodi glavna borba za utjecaj na javno mnijenje. U godini izbora u BiH, pitanje je da li mi kontrolišemo sadržaj ili on kontroliše nas.
“Kada govorimo o političkom PR-u danas, ne govorimo više o klasičnim kampanjama kao što su plakat, intervju i debata. Sada govorimo o mikrotargetiranju, gdje jedna ista politička poruka može, na različite načine i u različitim verzijama, da se prilagodi za 10 različitih demografskih grupa. To je marketinška logika i ona, po prirodi stvari, fragmentira javni prostor”, kaže Lejla Mešanović, direktorica marketinške agencije.
Digitalni prostor u BiH umjesto debate nudi podjele. Političari se na mrežama prodaju kao zvijezde, dok njihove stvarne obaveze prema građanima ostaju u sjeni filtera i lajkova.
“U bh. društvu i političkom kontekstu, obilježenom dubokim nepovjerenjem, izraženim političkim tenzijama i osjetljivim identitetskim pitanjima, digitalni prostor nerijetko postaje mjesto intenzivne političke mobilizacije, dezinformacija i emocionalne polarizacije”, ističe Muhamed Hamzić, predsjednik Foruma mladih Kruga 99.
“Na političare mladi danas sve više gledaju kao na zvijezde društvenih mreža te na osnovu toga prosuđuju njihovu ulogu u društvu, zaboravljajući da su oni ti koji donose odluke i koji određuju njihovu svakodnevnicu, pa čak i njihovo slobodno vrijeme”, dodaje komunikologinja Elma Agić.
Ipak, građani vide problem. Previše informacija i stalna manipulacija stvaraju odbojnost. Umjesto da razmjenjuju stavove, ljudi se sve više povlače, gubeći povjerenje u sve što pročitaju.
