Njemački privrednici ustali protiv odluke vlade: Traže da se ne smanjuju kvote za radnike iz BiH i zapadnog Balkana

Njemački privrednici iz savezne pokrajine Hesen pozvali su vlasti da spriječe planirano smanjenje godišnje kvote za zapošljavanje radnika iz Bosne i Hercegovine i još pet zemalja zapadnog Balkana, upozoravajući da bi takva odluka dodatno otežala poslovanje kompanijama koje se već suočavaju s nedostatkom radne snage.

Udruženje poslodavaca Hesena (VhU) saopćilo je 11. novembra da u ovoj njemačkoj pokrajini radi gotovo 60.000 zaposlenih iz BiH, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Najviše su zastupljeni u građevinarstvu, logistici, ugostiteljstvu i sektoru njege.

Generalni direktor udruženja Dirk Pollert upozorio je da njemačka savezna vlada namjerava ograničiti jedan od najuspješnijih modela zapošljavanja stranih radnika, iako su upravo ove djelatnosti među najpogođenijim nedostatkom zaposlenih.

Pollert je pozvao pokrajinsku vladu Hesena da u Bundesratu, gornjem domu njemačkog parlamenta, glasa protiv smanjenja kvote.

Njemačka vlada je 4. novembra usvojila uredbu kojom se predviđa da godišnji broj odobrenja za zapošljavanje radnika iz šest zemalja zapadnog Balkana bude smanjen sa sadašnjih 50.000 na 25.000, počevši od 1. januara 2027. godine. Za stupanje uredbe na snagu potrebna je saglasnost Bundesrata.

Ovo ograničenje odnosi se na takozvano pravilo za zapadni Balkan, koje od 2016. godine omogućava državljanima BiH i još pet zemalja da dobiju radnu vizu za Njemačku bez obaveze formalnog priznavanja stručne kvalifikacije, osim za zakonom regulisana zanimanja.

Uslov je da imaju konkretnu ponudu za posao ili ugovor o radu, uz odgovarajuću platu i ispunjavanje ostalih uslova za izdavanje vize.

Njemački poslodavci odbacuju obrazloženja da bi ograničavanje ovog programa trebalo spriječiti dolazak osoba koje bi zavisile od socijalne pomoći. Pollert ističe da radnici koji dolaze prema ovom pravilu već moraju imati osigurano zaposlenje i prihode dovoljne za život.

Prema njegovoj ocjeni, smanjenje kvote moglo bi ugroziti i ciljeve same njemačke vlade, posebno kada je riječ o ubrzanju stambene izgradnje i realizaciji infrastrukturnih projekata.

Protiv smanjenja kvote ranije se izjasnila i njemačka Savezna agencija za rad, koja je objavila da je u septembru 2026. godine u Njemačkoj bilo približno 546.000 socijalno osiguranih zaposlenih iz šest zemalja zapadnog Balkana. To je oko 170.000 više nego prije pet godina.

Prema podacima Agencije, 53 posto tih zaposlenih, odnosno oko 287.000 ljudi, obavlja poslove najmanje na nivou kvalifikovanog radnika. Približno 45 posto ove grupe zaposleno je u zanimanjima u kojima njemačkoj privredi nedostaje radne snage.

Savezna agencija za rad upozorila je da je postojeća kvota od 50.000 odobrenja već tokom 2025. godine bila nedovoljna da se odgovori na sve zahtjeve, dok se očekuje da će i ovogodišnja kvota biti iscrpljena prije kraja decembra.

Protiv vladinog plana izjasnilo se i Savezno udruženje njemačkih poslodavaca, koje smatra da bi ograničavanje zapošljavanja radnika iz zapadnog Balkana dodatno povećalo administrativne prepreke i otežalo popunjavanje slobodnih radnih mjesta.

Prema izvještaju Reutersa, planu smanjenja kvote protivi se i sedam njemačkih saveznih pokrajina, dok su Unija CDU/CSU i SPD ovu mjeru predvidjele svojim koalicionim sporazumom.

Udruženje poslodavaca Hesena zatražilo je ne samo odustajanje od smanjenja kvote nego i potpuno ukidanje godišnjeg ograničenja za zapošljavanje radnika iz zemalja zapadnog Balkana.