Zastupnik Narodnog evropskog saveza (NES) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić održao je danas konferenciju za medije na kojoj je iznio ozbiljne optužbe na račun rukovodstva Tužilaštva BiH, posebno glavnog tužioca Milanka Kajganića i tužiteljice Vedrane Jovičić, zbog odluke da se ne provodi istraga protiv direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darka Ćuluma.
Emrić je saopćio da su on i zastupnik Šemsudin Mehmedović podnijeli pritužbu na odluku Tužilaštva BiH, donesenu povodom njihove krivične prijave od 21. jula 2025. godine, kojom su Ćuluma prijavili zbog sumnje na počinjenje više povezanih krivičnih djela.
Prema njegovim riječima, Tužilaštvu BiH trebalo je čak 15 mjeseci da donese naredbu o nesprovođenju istrage, o čemu su podnosioci prijave obaviješteni 28. oktobra 2026. godine.
Emrić smatra da takva odluka nije zasnovana na potpunom i sveobuhvatnom razmatranju činjenica i okolnosti navedenih u krivičnoj prijavi i njenoj dopuni.
„Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, u kojem se primjenjuje nezakonito Opće obavezujuće uputstvo o pregledu i kontroli tužilačkih odluka, sada je organizirano i postupa tako da, ako ste direktor državnog policijskog organa kao što je Državna agencija za istrage i zaštitu, ako imate potpunu političku podršku svog vladajućeg stranačkog šefa, te ako ste poslušnik i podređeni vladajućim stranačkim strukturama ispunjavajući njihove želje i zahtjeve, onda možete da radite šta hoćete i kako hoćete“, izjavio je Emrić.
Optužio je Tužilaštvo BiH da politički povezanim rukovodiocima policijskih agencija omogućava postupanje mimo zakona, bez sankcija čak i kada mjesecima neopravdano odsustvuju s dužnosti.
„Oni su nedodirljivi jer Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pod rukovođenjem glavnog tužioca Milanka Kajganića kaže da oni mogu to raditi na takav način i njima je, po tumačenju tužiteljice Vedrane Jovičić, sve to dozvoljeno“, kazao je Emrić.
Krivična prijava protiv Ćuluma, kako je objasnio, podnesena je zbog sumnje da je, kao direktor SIPA-e, zloupotrebom službenog položaja onemogućio izvršenje odluka Suda i Tužilaštva BiH o hapšenju osoba osumnjičenih za napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, prema članu 156. Krivičnog zakona BiH.
Emrić tvrdi da se Ćulum svojim postupanjem priključio djelovanju tadašnjeg predsjednika Rs Milorada Dodika i drugih osumnjičenih, među kojima su bili Nenad Stevandić i Radovan Višković, te rukovodioci MUP-a Rs Siniša Karan i Siniša Kostrešević.
Podsjetio je da je Dodik javno pozivao Srbe zaposlene u SIPA-i, Sudu i Tužilaštvu BiH da napuste državne institucije.
Ćulum je 18. marta 2025. godine podnio neopozivu ostavku na dužnost direktora SIPA-e, navodeći da mu tog dana prestaju sva prava i obaveze u ovoj instituciji, nakon čega je napustio radno mjesto.
Emrić tvrdi da je takvim postupanjem prekršio više zakona Bosne i Hercegovine, kao i profesionalne policijske standarde.
Prema njegovom tumačenju, Ćulumu je danom podnošenja ostavke, na osnovu člana 119. Zakona o policijskim službenicima, po sili zakona prestao radni odnos i status policijskog službenika BiH.
Istovremeno, Emrić se pozvao na član 68. stav 2. Zakona o upravi, prema kojem je Ćulum bio obavezan ostati na dužnosti do roka koji odredi Vijeće ministara BiH, kao organ nadležan za odlučivanje o njegovoj ostavci.
Zbog toga smatra da postoje elementi krivičnog djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja iz člana 220. Krivičnog zakona BiH.
Emrić je iznio i podatak da je Ćulum, samo dva dana nakon ostavke, 20. marta 2025. godine, zasnovao radni odnos kao savjetnik u MUP-u Rs, gdje je, prema njegovim navodima, bio angažovan do 9. jula iste godine.
Upravo tog dana Sud BiH je, na prijedlog Tužilaštva BiH, donio rješenje kojim su Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću ukinute mjere pritvora.
„Zamislite slučajnosti, nakon što je 9. jula 2025. godine Sud BiH, na prijedlog Tužilaštva BiH, donio rješenje kojim se Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću ukida rješenje o pritvoru, jer su se isti navodno predali organima gonjenja, Ćulum je isti taj dan odustao od ostavke i obavijestio Nezavisni odbor da se vraća na mjesto direktora SIPA-e, kao da se radi o privatnoj firmi Milorada Dodika i Darka Ćuluma“, izjavio je Emrić.
Prema njegovim riječima, Ćulum se 14. jula 2025. godine, nakon 116 dana odsustva, pojavio u sjedištu SIPA-e s namjerom da ponovo obavlja direktorsku funkciju, iako je, kako tvrdi Emrić, prethodno izgubio zakonska ovlaštenja.
Emrić smatra da je Ćulumu na taj način omogućeno da neovlašteno preuzme rukovođenje državnom policijskom agencijom i utiče na istragu o napadu na ustavni poredak BiH.
Emrić je posebno problematizirao okolnosti pod kojima je donesena odluka o nesprovođenju istrage, ukazujući na nejasnoće u vezi s identitetom postupajućeg tužioca.
Obavijest koju su dobili on i Mehmedović potpisala je tužiteljica Vedrana Jovičić, i to za postupajućeg tužioca, iako je Tužilaštvo BiH ranije zvanično obavijestilo podnosioce prijave da predmet vodi tužilac Igor Dubak.
Nakon što su 30. oktobra zatražili uvid u spis i produženje roka za pritužbu, glavni tužilac Milanko Kajganić odbio je zahtjev za uvid u dokumentaciju, ali im je odobrio dodatnih osam dana za podnošenje pritužbe.
Kajganić je, prema Emrićevim riječima, u odgovoru naveo da je ranije obavještenje o Igoru Dubaku sadržavalo tehničku grešku u imenu i prezimenu postupajućeg tužioca.
„Zamislite, mi smo tražili upravo samo to da nam dostave ime i prezime postupajućeg tužioca i da se baš desi takva tehnička greška i u imenu i u prezimenu“, kazao je Emrić.
On zahtijeva da se utvrdi kada je i zbog čega eventualno promijenjen postupajući tužilac, kome je predmet dodijeljen, ko je nastavio postupanje i ko je donio naredbu o nesprovođenju istrage.
Posebno ozbiljne optužbe iznio je u vezi s mogućim sukobom interesa tužiteljice Vedrane Jovičić.
Emrić je podsjetio da je zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva BiH Džermin Pašić 11. novembra 2025. godine podnio krivičnu prijavu protiv Jovičić i glavnog tužioca Milanka Kajganića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja.
Prema njegovim navodima, prijava se odnosila na njihovo postupanje u predmetu napada na ustavni poredak, odnosno na sumnju da nisu izvršili službene dužnosti u vezi s krivičnim gonjenjem Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića.
Zbog toga Emrić smatra da Jovičić nije smjela postupati po prijavi protiv Darka Ćuluma, budući da se i sama suočila s krivičnom prijavom povezanom s ranijim postupanjem u predmetima napada na ustavni poredak.
On tvrdi da je postojala obaveza njenog izuzeća, ali i da se postavlja pitanje može li glavni tužilac Kajganić odlučivati o pritužbi s obzirom na to da je i sam obuhvaćen Pašićevom prijavom.
„Zbog toga izričito zahtijevamo da o navedenoj nespojivosti u postupanju glavni tužilac Milanko Kajganić informiše Kolegij Tužilaštva BiH te da se on izuzme od daljeg postupanja po ovoj pritužbi“, poručio je Emrić.
Govoreći o obrazloženju odluke, naveo je da je Tužilaštvo BiH zaključilo kako Ćulum nije počinio krivično djelo napada na ustavni poredak jer se njegove radnje nisu odnosile na nasilno rušenje vlasti niti su ugrozile stabilnost države.
Tužilaštvo je, prema njegovim riječima, ocijenilo i da je SIPA nesmetano nastavila obavljati svoje nadležnosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Emrić takvo obrazloženje naziva neistinitim i smatra da je Tužilaštvo moralo ispitati Ćulumovo postupanje u širem kontekstu, posebno njegove veze s Dodikom i Kostreševićem, kao i mogućnost da su njegove radnje bile dio dogovorenog djelovanja usmjerenog na onemogućavanje rada državnih institucija.
Jednim od najspornijih dijelova odluke smatra način na koji je Tužilaštvo tretiralo iskaz zamjenika glavnog tužioca Džermina Pašića.
Prema Emrićevim riječima, u obrazloženju odluke citirani su ili prepričani iskazi svih saslušanih svjedoka, osim Pašićevog.
Za njega je samo navedeno da je saslušan i da je govorio o službenoj zabilješci koju je sačinio u svojstvu zamjenika glavnog tužioca, a koja se odnosila na službenu komunikaciju s tadašnjim direktorom SIPA-e Darkom Ćulumom.
Emrić tvrdi da je upravo ta komunikacija mogla biti ključna za utvrđivanje okolnosti Ćulumovog postupanja.
„Smatramo da je izbacivanje obrazloženja i iskaza svjedoka Pašića i navoda službene zabilješke ciljano učinjeno jer se nije uklapalo u ciljani narativ odluke“, izjavio je.
Naglasio je da podnosioci prijave, kao ni javnost, ne znaju šta je Pašić izjavio tokom saslušanja niti šta sadrži njegova službena zabilješka.
„Taj nedostatak ovu odluku Tužilaštva čini potpuno nejasnom, manjkavom i neodrživom“, ocijenio je Emrić.
On smatra da je izostavljanje Pašićevog iskaza povezano s činjenicom da je upravo Pašić podnio krivičnu prijavu protiv Jovičić i Kajganića.
„Jedino obrazloženje, po mom sudu, jeste skrivanje iskaza Pašića radi održivosti neosnovane naredbe o nesprovođenju istrage u ovom predmetu“, kazao je.
Emrić je iznio i šire kritike na račun funkcionisanja Tužilaštva BiH, optužujući njegovo rukovodstvo za premještanje tužilaca, dodjeljivanje predmeta podobnim tužiocima, opstrukcije i izostanak profesionalne odgovornosti.
Smatra da je takvo postupanje doprinijelo pogoršanju društvene i sigurnosne situacije u zemlji te pogodovalo političkim strukturama koje osporavaju državne institucije i zagovaraju secesionizam.
Podsjetio je da su on i Mehmedović tokom prethodnog parlamentarnog mandata više puta upozoravali na nepravilnosti u radu Tužilaštva BiH.
Pozvao se i na posljednji izvještaj Evropske komisije, tvrdeći da su problemi na koje su upozoravali prepoznati i u ocjenama evropskih institucija.
Prema Emrićevom tumačenju izvještaja, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH i Ured disciplinskog tužioca ne pružaju odgovarajuću zaštitu nezavisnim tužiocima koji su izloženi pritiscima, dok disciplinski postupci ne osiguravaju odgovornost za ozbiljne povrede profesionalnih dužnosti.
Najavio je da će nastaviti javno ukazivati na postupanje pravosudnih institucija i zahtijevati odgovornost, sankcije i razrješenje najodgovornijih nosilaca pravosudnih funkcija.
„To nije politička izjava već opća potreba kako bi se počelo popravljati stanje u pravosuđu Bosne i Hercegovine“, zaključio je Emrić.
