Trump: SAD bi vrlo brzo mogle napasti...
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Djeca čekaju dom, hraniteljske porodice pružaju novu šansu: Kako funkcioniše hraniteljstvo u BiH?

Redakcija Mostar

Boravak u institucijama nije najbolje rješenje za djecu, pokazale su analize.

Federacija BiH ima oko 450 hraniteljskih porodica, a samo u Tuzlanskom kantonu ih je oko 110. Oko 80 posto hranjenika čine djeca i maloljetnici, a ostalo su odrasle osobe. Potreba za ovim alternativnim smještajem sve je izraženija jer je sve više djece i odraslih o kojima se neko mora brinuti.

Anela Kamberović iz Gradačca ima 23-godišnjeg sina i 15-godišnju kćerku, ali odlučila je još jednom djetetu biti majka, odnosno dvogodišnjoj djevojčici s posebnim potrebama.

Anela Kamberović, hraniteljica:

"Za hraniteljstvo sam saznala preko jedne prijateljice koja je već imala djecu u hraniteljstvu. Fasciniralo me s koliko ljubavi i pažnje je pričala o toj djeci. Onda sam popričala sa suprugom, prijavili smo se na edukaciju i odlučili postati hranitelji."

Posljednjih godina hraniteljstvo se značajno razvilo, uz propisane naknade i edukacije. Međutim, izazov je kako da sistem socijalne zaštite i centri za socijalni rad ispune sve obaveze.

Suada Selimović, predsjednica Udruženja za edukativnu i savjetodavnu podršku hraniteljstvu i udomiteljstvu u FBiH:

"Osnovni izazov je koliko oni kadrovski i vremenski, s obzirom na sve obaveze koje se nalažu sistemu, mogu odgovoriti tim potrebama. U smislu da rade na promociji, što je i njihova zakonska obaveza, da prate djecu u hraniteljstvu, sedmično, mjesečno..."

Amela Junuzović, socijalna radnica Centra za socijalni rad Lukavac:

"Znači, tu smo za sve ono s čim su u nedoumici. Da im objasnimo sve u skladu sa zakonskom procedurom. Što se trenutno tiče naših hraniteljskih porodica, imamo jako dobru saradnju s njima. Vršimo nadzor vezano za odrastanje, odgoj i brigu o toj djeci smještenoj u porodice."

U Domu za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla smješteno je oko 60 djece, a isto toliko i u SOS Dječijem selu.

Fadil Alić, ministar za socijalni rad TK:

"Kako se povećava broj hraniteljskih porodica, trebalo bi da se smanjuje broj djece u institucijama. Međutim, društvene okolnosti su takve da se broj djece u institucijama ne smanjuje zbog određenih administrativnih prepreka. Zbog toga mi sistem hraniteljstva imamo kao alternativu usvojenju, koje je jako dugotrajan proces."

Boravak u institucijama nije najbolje rješenje za djecu, pokazale su analize. Za alternativni način smještaja djece iz budžeta TK za ovu godinu izdvojeno je više od 1,3 miliona KM. Međutim, nužan je kontinuitet rasta hraniteljstva.

Suada Selimović, predsjednica Udruženja za edukativnu i savjetodavnu podršku hraniteljstvu i udomiteljstvu u FBiH:

"Evo, naprimjer, u TK je prošle godine bilo 36 polaznika edukacija hraniteljskih porodica. Negdje oko 20 porodica je prošlo edukaciju. Pola njih je već ove godine preuzelo djecu ili lica koja su bila u potrebi. To je velika stvar."

Anela Kamberović, hraniteljica:

"Mi smo nju prihvatili s puno pažnje i ljubavi. Prije smo se dogovorili kako ćemo jedni drugima biti podrška. Tako da mi to ne predstavlja veliki problem. U slučaju da dođe do nekih problema koje ne možemo riješiti sami, uvijek je tu stručni tim koji će nam pomoći. Tako da za sada odlično funkcionišemo."

Hraniteljstvo može biti srodničko, nesrodničko, tradicionalno, specijalizirano, povremeno i hitno. Iznos za izdržavanje hranjenika u tradicionalnom hraniteljstvu je 861 KM, a u specijaliziranom 972 KM. Ko može biti hranitelj, definisano je zakonom. Najosnovniji kriterij je da osoba istinski želi nekom djetetu pružiti pažnju i dom koji nigdje drugo nije imalo.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.