Neodrživ je povratak u Fazlagića Kulu, bošnjačka zemlja postaje odlagalište otpada

Redakcija Mostar

Prizor u Fazlagića Kuli je bio takav da je na sve ličilo, osim idilične prirode.

Nekada prirodna idila, potencijal koji se koristio za kvalitetnu poljoprivredu i stočarstvo danas je odlagalište jalovine, to je ukratko opis Gatačkog polja i sela Fazlagića Kula gdje je sve manje prostora za održivi povratak. Više od 250 povratnika i raseljenih iz Fazlagića kule su potpisali peticiju kojom zahtijevaju hitno zaustavljanje odlaganja jalovine i ostalog otpadnog materijala na privatna imanja na području sela Fazlagića. Peticija je poslana na adrese općinskih, entitetskih i državnih institucija, kao i na udruženja koja se bave zaštitom ljudskih prava i životne sredine, traže hitne i konkretne poteze, piše Hayat.

Prizor u Fazlagića Kuli je bio takav da je na sve ličilo, osim idilične prirode. Zatečen je damper koji je odlagao jalovinu po nalogu uprave Rudnika i Termoelektrane Gacko.

“Poslije rata, sve isto, isti su program i samo što je ovaj put u drugom obliku. Infrastruktura za život je najbitnija, tako mi mislimo. Ako nemaš puta, vode, nemaš gdje ni boraviti, ni raditi. Taj nam put prvo presječen. Pa umjesto 5 km do naših kuća, sada imam 21, evo nam kuća, vide se kroz ovdje. Drugo, postepeno oduzeli su nam ovo zemlju iz ovoga polja, ističe Nermin Nukić.

Jalovina je već zatrpala neke privatne parcele, počela se zatrpavati Alije Ćimića, koji je planirao svoje penzionerske dane provesti na  imanju koje je naslijedio od svojih predaka, a ono je velikom 40 duluma. 

„Znači, ljudi su jednostavno proširili kop, otkrivku i pritišću nam zemlju bez ikakve najave, bez ikakvog objašnjenja, bez ikakvog sastančenja, bez ikakvog pokušaja, dogovora sa nama kao vlasnicima tih parcela, ispričao je Alija Ćimić“ 

Jalovina koja se odlaže sve je bliža kućama, što stvara teške uvjete za život. Vrhunski kvalitet zemlje u Gatačkom polju i Fazlagića Kuli isticao se od drugih krajeva. Prisjeća se Nasuf da se nekada žito sijalo na mjestu gdje damper istovara otpad.

„Nismo su nas jednostavno kontaktirao, ništa, ja sam se žalio par puta, rekli su mi samo dokazite da je vaša zemlja, ja sam podio sve moguće papire, plaćam porez redovno, znači sve sam izmirujem, a evo pogledajte šta se tu radi. Znači, nemam šta da kažem, tvrdi Nasuf Hidović

Da je na ovome području sve manje održivog povratka, svjedoči Junuz Bašić, čije je selo Bašići skoro bez uvjeta da se može baviti poljoprivredom i stočarstvom, a što je jedini način opstanka povratnika.

„Ne vidim perspektivu. Šta, kakva je perspektiva? Evo, put, osnovno ti je put. Kiša kad padne, ne može malo autu, nema šanse u Gacko preći. Nema šanse. Mora se jedino traktorom. Jutro sam povezao mlijeko u buradima, u prikolici i tako jedino mogu voziti mlijeko. Prije je cisterna dolazli u Bašiće, u selo dolazila, kaže ljutitim tonom Junuz. 

“Danas nam se kamioni dovoze, znači, otpad, površinski kop i pritiskaju naša imanja, a da nisu istovremeno uopšte upozorili vlasnike parcela, da li je to po tim evropskim i svjetskim zakonima normalno? Privatna imovina zaštićena? U našem slučaju mi ovde nismo zaštićeni. Bolno je to za nas, povratnike ovde, dodao je  Mensur Ćimić.“

Da se povratnici osjećaju nesigurno i institucionalno zanemareno navedeno je u peticiji, jer svima kojima je poslana peticija joše se nisu oglasili. U peticiiji je jasno navedeni zahtjevi kao što je zaštita privatne imovine, zaustavljanje jalovine i drugog smeća i da se uradi studija utjecaja na okoliš, zdravlje i kvalitet života.

“Razlog što je peticija, zato što smo dovedeni u staciju da ovdje život ne samo da je ugrožen, nego postao nemoguć. I ovo se radi namjerno. Kao što ste vidjeli tamo ko sela Hodinići, gdje se odlaže sada Jalovina. Ovo se radi namjerno da bi se zagorčao život povratnicima. Odnosno, da bi se oni kasnije morali iseljavati odavde, poručuje Ismet Čampara.

Svim onima kojim je poslana peticija pisali smo i tražili izjavu, od lokalne vlasti i uprave Termoelektrane Gacko, jedino se javio Marko Grahovac, direktor za pravne poslove. On je u telefonskom razgovoru kazao kako nisu u mogućnosti dati izjavu, zbog ranije dogovorenih privatnih i službenih puteva.

Odgovorio je i državni ministar Sevlid Hurtić koji smatra da se pitanja o zaštiti ljudskih prava, zdravlja, životne sredine i imovine povratnika moraju ozbiljno i odgovorno razmatrati, oni su dodali da svaki građanin Bosne i Hercegovine ima pravo na dostojanstven i miran život, bez ugrožavanja zdravlja i sigurnosti, a posebno je važno osigurati zaštitu prava povratnika koji su se vratili svojim domovima. On je prema ranijem dogovoru trebao do sada da posjeti povratnike u Fazlagića Kuli skupa s Federalnim ministrom raseljenih osoba i izbjeglica Nerinom Dizdarom, koji se njima kao ni nama ne javlja. Iz kabineta ministra Hurtića su poručili Uprkos tome, ministar Hurtić ostaje otvoren za sastanak s predstavnicima povratnika iz Fazlagića Kule, kao i za zajedničku posjetu ovom području s nadležnim institucijama, s ciljem neposrednog upoznavanja s problemima i pronalaska konkretnih rješenja u okviru nadležnosti Ministarstva.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.