Kako turistički procvat mijenja Sarajevo?

Redakcija Mostar

U prvih devet mjeseci ove godine Kanton Sarajevo zabilježio je više od 677 hiljada turističkih dolazaka i preko milion i po noćenja.

Sarajevo nastavlja obarati turističe rekorde. Iza nas je i više nego uspješna ljetna sezona. No postavlja se pitanje - je li Sarajevo infrastrukturno dovoljno spremno podnijeti sve veći broj turista. I trpi li zbog porasta broja posjeta lokalno stanovništvo.

U prvih devet mjeseci ove godine Kanton Sarajevo zabilježio je više od 677 hiljada turističkih dolazaka i preko milion i po noćenja. U odnosu na isti period prošle godine, broj dolazaka veći je za 1,3 posto, a broj noćenja za 2,2 posto. Gotovo 87 posto ukupnih dolazaka čine strani gosti.

Rast turizma donosi prihode ugostiteljima, hotelijerima i drugim djelatnostima, ali otvara i pitanje koliko grad može podnijeti sve veći broj posjetilaca.

Dok jedni u turistima vide priliku za zaradu i razvoj grada, drugi osjećaju da Sarajevo sve više prilagođava gostima, a sve manje vlastitim stanovnicima.

Zoran Bibanović, stručnjak za strateški razvoj turizma:

„Ljudi podižu cijene jer jednostavno tu turisti to mogu podnijeti. On je došao ovdje na par dana I može plaitii kafu ako treba i 20-30 maraka. Ali sad postoji prag tolerancije lokalnog stanovništva ali I prag tolerancije turista. I tu imaju iskustva iz Evrope i to se da sve primijeniti”.

Ali ne primjenjuje se. Dugoročna strategija razvoja turizma i dalje nedostaje. Turistički potencijali nisu ravnomjerno iskorišteni, pa su pojedini dijelovi centra grada često preopterećeni, objašnjava struka.

Zoran Bibanović, stručnjak za strateški razvoj turizma:

„Mi imamo problem što nemamo upravljača destinacije. Evropa je već davno izvršila transformaciju svojih turističcih zajednica u upravljače. I region je to uradio. Mi jednostavno nismo to uradili. Tako da mi ako imamo neki problem koji se tiče turizma, mi nemamo kome da se obratimo.“

Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice KS:

"Mi smo jako ograničeni. Naš posao je promocija. Naš posao je da pravimo i sufinasiramo projekte i dovodimo ljude ovdje. Na nama je da stimulišemo i privatni sektor, da ima što više ponude, da se otvaraju dobri hoteli, kongresni centri, dvorene koje fale Sarajevu".

Dok se ne formira nadležna institucija, autentična ponuda po kojoj je Baščaršija prepoznatljiva gubi prostor. Domaći proizvodi sve se teže izdvajaju u ponudi prilagođenoj turistima. Zanatlije postaju ogorčene.

Muhamed Huseinović, sarajevski kazandžija:

"U Baščaršiji, gdje su se farmerke prodavale, sad prodaju bakar i džezve drže. Puna Čaršija, gdje su bili Sarači, nanule, papuče se prodavale, sad su sve nakvi turski kolači, pored naših slastičara koji su tu već I po 80 godina.”

Veća potražnja za smještajnim kapacitetima mijenja i tržište nekretnina. Dugoročni najam još je dostupan, ali sve je više stanova koji se iznajmljuju na kratkoročni period. Popularno zvani „stan na dan“ u novogradnji može se iznajmiti za 80 do 150 maraka za noć.

Ajša Gojak, agentica za prodaju nekretnina:

„Jeste popularniji stan na dan, ali isključivo zbog te zarade. Vjerovatno jeste veća dobit na godišnjem nivou, ali samo ukoliko je stan popunjen čitavu godinu. To su uglavnom posjetioci koji su tu kratko u Sarajevu; najviše turisti i gosti koji u Sarajevo dolaze poslovno.“

Sarajevo još uvijek nije među gradovima koji se guše pod pritiskom masovnog turizma, poput Dubrovnika, Venecije ili Barcelone, ali naznake postoje, pojašnjava struka. Pitanje nije samo koliko turista grad može privući, nego i kako sačuvati njegovu autentičnost i kvalitet života lokalnog stanovištva.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.