„Prvi veliki izazov u odnosu na izmjene koje je donio prethodni visoki predstavnik tiče se tzv. instituta mirovanja mandata, što znači implementaciju novine koja kod nas do sada nije bila poznata u praksi. Dakle, nije riječ o sukobu interesa, nego o nespojivim dužnostima, gdje dolazi do preplitanja zakonodavne, sudske i izvršne vlasti, kako je, što se kaže, od Montesquieua do danas vlast podijeljena“, na početku konstatuje Arnautović, a potom pojašnjava da specifične situacije, koje će tražiti specifična rješenja, ne mogu biti detaljno poznate dok se ne proglase konačni rezultati izbora:
„Da pojasnim, dakle, ako izvršna funkcija podrazumijeva da gradonačelnik ili načelnik spada u izvršnu vlast, onda bi mogao koristiti taj mandat. Ali, opet kažem, pošto je paralelno s općinskim ili gradskim načelnikom i gradsko vijeće, koje prema tumačenju OHR-a, koji je donio ove izmjene, ne spada u zakonodavno tijelo, o tome bi Centralna izborna komisija morala posebno raspravljati.
Znači, prvo, mi nemamo ni dovoljno kadrova, iskreno da vam kažem, ni sada, a ne znam ni kada ćemo ih imati. Drugo, nemamo adekvatnu aplikaciju pored svih ovih ostalih poslova. A jako je bitno da se može pratiti ovo o čemu vi govorite. Jer, pazite, ako vi birate 23, 23, 23 plus 11, odnosno 80 delegata u Dom naroda, čim jednog... Sve se mijenja. To je domino-efekt, sve se mijenja. Ali gledajte sada. A morate imati tačno 23 Bošnjaka, 23 Srbina i 23 Hrvata. To su sve situacije o kojima će CIK odlučivati. Nikada dosad nije bilo situacije da nismo našli rješenje. I u ovom slučaju ćemo naći rješenje“, smatra Arnautović.