Hajrija Čobo otvorila pitanja o vezama Naše stranke i Adriatic Metalsa: U fokusu Forto, Pozder i finansiranje stranke

Hajrija Čobo, profesorica engleskog jezika i književnosti, diplomirana pravnica i građanska aktivistica iz Kaknja, objavila je niz podataka i dokumenata kojima ukazuje na političke, poslovne i institucionalne veze između Naše stranke, kompanije Adriatic Metals i pojedinih predstavnika vlasti u Bosni i Hercegovini.

Čobo je predstavnica neformalne građanske grupe „Park prirode Trstionica i Boriva“, koja se bavi zaštitom šuma, rijeka i izvorišta pitke vode na području Kaknja. Godinama javno upozorava na posljedice rudarskih aktivnosti u Varešu, posebno na moguće zagađenje vode i ugrožavanje zdravlja stanovništva.

U središtu njene najnovije objave su predsjednik Naše stranke Edin Forto, federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder te nekadašnji direktor Adriatic Metalsa Paul Cronin i direktorica za korporativne poslove Sanela Karić.

Čobo je u objavi na svom Facebooku posebno izdvojila revizorski izvještaj Centralne izborne komisije BiH o finansijskom poslovanju Naše stranke za 2022. godinu, objavljen 18. februara 2026., čiji su nalazi potom objavljeni i u Službenom glasniku BiH.

Prema podacima koje je navela, CIK je utvrdio kršenje više odredbi Zakona o finansiranju političkih stranaka, uključujući pravila o evidentiranju donacija, finansijskom izvještavanju i primanju priloga.

U tom kontekstu Čobo spominje sarajevski hotel Courtyard by Marriott, u kojem je Naša stranka tokom 2022. godine organizovala političke događaje. Navodi da se u finansijskoj dokumentaciji hotelske usluge mogu evidentirati pod nazivima pravnih lica Lake Hospitality i Lake.

Istovremeno ukazuje da su Adriatic Metals i Courtyard by Marriott bili među partnerima i sponzorima pojedinih poslovnih konferencija u Sarajevu, uključujući konferenciju „Svijet u 2023“. Spominje i događaje Američke trgovačke komore u BiH na kojima je učestvovala Sanela Karić.

Čobo podsjeća da je Naša stranka početkom 2022. javno kritikovala poslovanje rudarske kompanije u Varešu. Tadašnja zastupnica u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona Sanja Renić objavila je tekst pod naslovom „Bosanski Rio Tinto“, problematizirajući smanjenje koncesione naknade sa 10.000 na 150 KM po hektaru.

Kompanija Eastern Mining reagovala je 5. januara 2022. zahtjevom za ispravku navoda, koji je tadašnji izvršni direktor Adnan Teletović uputio centrali Naše stranke.

Nakon ulaska Naše stranke u vlast, uslijedila je javna saradnja njenih funkcionera s predstavnicima Adriatic Metalsa.

Čobo kao primjer navodi 14. decembar 2023. godine, kada su Edin Forto, kao državni ministar komunikacija i prometa, i Paul Cronin zajedno učestvovali u predstavljanju obnovljene željezničke pruge Podlugovi – Vareš Majdan.

Obnovu ove željezničke veze finansirao je Adriatic Metals radi transporta rudnog koncentrata prema Luci Ploče, a Forto je tom prilikom zahvalio kompaniji na ulaganju u željezničku infrastrukturu.

Poseban dio objave odnosi se na federalnu ministricu okoliša i turizma Nasihu Pozder i odluke njenog ministarstva povezane s rudarskim projektima u Varešu.

Čobo navodi da je Pozder 8. maja 2023. godine, samo deset dana nakon imenovanja nove Vlade FBiH, potpisala rješenje broj UPI 05/1-02-19-4-75/23, kojim je odlučeno da za projekat trajnog odlaganja 600.000 tona materijala iz iskopa na lokalitetu Crvene stijene nije potrebna izrada posebne studije procjene utjecaja na okoliš.

Prema njenim navodima, lokacija obuhvata i državno šumsko zemljište na području Borovice.

Čobo problematizira i postupak obnove okolišne dozvole za rudnik Rupice tokom 2025. i 2026. godine. Navodi da je Ministarstvo postupalo prema članu 93. Zakona o zaštiti okoliša FBiH, bez provođenja nove procjene utjecaja na okoliš, uprkos upozorenjima o prisustvu teških metala i zdravstvenim rizicima za stanovništvo.

U objavi je izdvojila i činjenicu da su Nasiha Pozder i Sanela Karić imenovane u Savjet za strane investitore Federacije BiH. Pozder je u tom tijelu kao federalna ministrica, dok je Karić imenovana u svojstvu predsjednice Vijeća stranih investitora BiH.

Čobo se osvrnula i na tvrdnje federalnog zastupnika Damira Nikšića, koji je u oktobru 2026. govorio o pokušaju organizovanja tematske sjednice Parlamenta FBiH posvećene ekološkoj sigurnosti.

Nikšić je, prema njegovom svjedočenju koje je prenio portal Gerila, prikupio potpise zastupnika za održavanje sjednice, ali ga je ministrica Pozder nekoliko dana prije isteka roka zamolila da organizaciju preuzme njeno ministarstvo. Čobo navodi da sjednica nakon toga nije održana.

U svojoj objavi otvorila je i pitanje javnih rasprava o okolišnim projektima, posebno u Kaknju, dovodeći ga u vezu s ranijim postupanjem Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Hajrija Čobo ranije je vodila i sudski spor s kompanijom Adriatic Metals BH, koja ju je krajem 2023. godine tužila zbog navodne klevete i povrede poslovnog ugleda, zahtijevajući odštetu od 2.000 KM i javno izvinjenje.

Čobo se u postupku zastupala sama, bez advokata, a sudu je dostavila odgovor na tužbu na 473 stranice, uz dva CD-a dokaznog materijala.

Kompanija je tokom 2024. pokušala povući tužbu, ali Čobo na to nije pristala, zahtijevajući da se postupak okonča sudskom presudom.

Općinski sud u Kaknju je 17. juna 2024. godine donio presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev Adriatic Metalsa, nakon što se kompanija odrekla zahtjeva. Čobo nije bila dužna platiti odštetu niti se javno izviniti. Presuda je donesena na osnovu odricanja od tužbenog zahtjeva, bez raspravljanja o osnovanosti navoda koji su bili predmet tužbe.

Čobo je tada sudsku odluku nazvala svojom pobjedom, naglašavajući da se tokom postupka borila za pravo na slobodu govora, zdrav okoliš i pitku vodu.

Adriatic Metals je nakon presude saopćio da je odluku o povlačenju tužbe donio ranije te da sudski ishod ne predstavlja meritorno odlučivanje o navodima iz postupka.