"Samo je nebo granica" u mjerama kažnjavanja vlasti manjeg bh. entiteta
"Da mi je neko rekao prije dvije godine da će se ove stvari dešavati u Evropskoj uniji, samo bih odmahnuo rukom.
Danas, sve je to već normalno.
Nakon posvemašnje agresije Rusije na Ukrajinu, situacija se drastično promijenila. Mi govorimo jednim glasom, odlučni smo i djelujemo.
Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, to znači da je naše strpljenje pri kraju. Šta se može desiti? Šta su mjere koje bi smo mogli primjeniti? Reći ću - samo je nebo granica", rekao je u razgovoru sa grupom novinara iz Bosne i Hercegovine zvaničnik Evropske unije.
Ovaj stav je nešto što smo u proteklim danima, u ovom ili onom obliku, mogli slušati od niza zvaničnika Evropske unije.
No, u kompleksnoj i do zla Boga birokratiziranoj EU sve je moguće. Pa i da se na kraju ne desi ništa!
Moguće jeste, ali je sve manje vjerovatno.
Unutar EU, ali i država članica sve je manje strpljenja za "razvlačenje pameti" koje već dugo prakticira politički lider bosanskih Srba Milorad Dodik.
Njegovo stalno provociranje krize, davanje lažnih obećanja, udaranje na institucije Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice u našoj državi, vrijeđanje i bahaćenje... ovog puta nailazi na sve odlučnije protivljenje.
Dodik je jedini nedvosmisleno pozicioniran kao remetilački faktor u BiH.
Nije ni Dragan Čović. Nije ni Bakir Izetbegović. Nije ni Željko Komšić. Nije ni Denis Bećirović. Niko ih ni pomenuo nije!
Dodika jesu svi evropski zvaničnici s kojima smo razgovarali. I svi su ga identično opisali - on je problem!
Hoće li se zbog toga naći na "crnoj listi" EU?
Okvirni mehanizam za takvo nešto postoji već 12 godina. I nema niti jednog imena na njoj. Ni pojedinca. Ni "entiteta". ("Entitet" se ne samo u EU koristi kao izraz za 'pravno lice', bilo da je firma bilo da je institucija, bilo da je dio teritorije).
Kako sada stvari stoje, tako će i ostati. Barem još neko vrijeme.
Ali, stvari se mijenjaju i sve su lošije za Dodika i njegove sljedbenike.
Tokom razgovora o BiH sa evropskim zvaničnicima rečeno nam je da je javnost regiona mogla dobro vidjeti kako izgleda kada EU kažnjava na primjeru Kosova.
Premijer Albin Kurti pominjan je u sličnom kontekstu kao Dodik - za Zapad on je problem.
"Ono što ste vidjeli na Kosovu, vjerovatno ćete vidjeti i kada je Rs u pitanju.
Naše akcije bit će takve da će ljudi početi sve više uviđati da je Dodik i njegova vlast najveći teret za građane BiH, pogotovo entiteta Rs.
Ne isključujemo ni stavljanje na "crnu listu". No, za to je potrebna saglasnost svih država - članica EU.
A Mađarska je do sada bila sasvim eksplicitna da to neće dopustiti.
Kako sada stvari stoje, dakle, nećemo imati saglasnost da sankcioniramo Dodika.
Ali imamo cijeli niz mjera koje sami možemo poduzeti i poduzimamo. Blokiranje dva projekta na koridoru 5 c kroz Rs su samo početak.
Ta odluka i dalje važi i ne vidimo da se dešava bilo šta što bi nas navelo da promijenimo tu odluku. Naprotiv!
Pošto vidimo da se reforme blokiraju, ne preostaje nam ništa drugo nego da odgovorimo daljim blokiranjem projekata koji se provode u Rs.
U konačnici, neki od njih oštetit će samo građane u Rs, ali nemamo alternativu.
Tako da sazrijeva situacija u kojoj će se sve više projekata EU morati obustavljati u manjem bh. entitetu. Dodik nam ne ostavlja drugu mogućnost.
A naše aktivnosti, naravno, i dalje će biti koordinirane sa potezima naših partnera u BiH - Sjedinjenih Američkih Država u prvom redu", kažu naši sagovornici.
Iz svega što nam je rečeno u prethodnih nekoliko dana vidi se da su "rukavice već skinute" i da u igri "mrkve i štapa" ovog prvog je sve manje.
U takvoj situaciji, u teoriji, moguće je da Mađarska ponovi modus svog ponašanja u Evropskom vijeću gdje prakticira "konstruktivnu apstinenciju". Sjedi u najvišem organu EU, učestvuje u njegovom radu, ali ne izgovara "ne" kada se donose odluke. Takvom politikom, EU je osigurala čak 11 talasa sankcija protiv Rusije.
Ipak, da se ne bi stvarala lažna nada i uz rizik da se ponavljamo, teško je očekivati da bi se Milorad Dodik u ovom času, pa i u narednih (nekoliko) mjeseci mogao naći na evropskoj "crnoj listi".
No, de facto, Rs je sve više na "crnoj listi" i bezmalo da joj se na dnevnoj bazi uskraćuje novac.
Ono što su nama ovih dana govorili evropski zvaničnici, jučer je u Predstavničkom domu Parlamenta Sjedinjenih Američkih Država prilično jasno rekao čak i Gabriel Escobar.
Specijalni izaslanik State Departmenta za zapadni Balkan je rekao da EU i SAD rade sa partnerima na povećanju broja (i nivoa) restriktivnih mjera protiv Dodikovog režima.
A "partneri" su ne samo Velika Britanija i države koje su u EU i site su Dodikovih "igrica", već i - mnogo bitnije - međunarodne finansijske institucije, od Evropske investicijske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj do Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
Da, neke od tih institucija stava su da danas nema nekih sankcija prema političkom lideru bosanskih Srba i onome što on predstavlja/predvodi.
Ali to ne znači da ih sutra neće biti.
S druge strane, ne treba očekivati da će se na manji bh. entitet i njegovu vlast odjednom sručiti "svo zlo ovog svijeta". Neće!
No, hoće se nastaviti "stezanje kaiša".
Naš briselski dojam je da je "dara prevršila mjeru".
Evo i jedan detalj - kada smo pitali kako EU gleda na Dodikov (i Čovićev) zahtjev da se iz Ustavnog suda isključe strani sudije, jer je to jedna od stavki iz 14 prioriteta za otpočinjanje pregovora, dobili smo odgovor da EU uopće ne traži to.
"Mi tražimo rješavanje pitanja Ustavnog suda. Time ne prejudiciramo rješenja. To je stvar BiH", rečeno nam je.
Stoga, ni današnja najava da "srpski predstavnici" u vlasti BiH neće podržati završni dokument 5. sjednice Vijeća za pristupanje i stabilizaciju BiH i EU ne znači ništa dobro ni za Dodika ni za Rs.
Znači samo dalje kretanje prema sve utabanijoj stazi izoliranja i sankcioniranja manjeg bh. entiteta.
