EUFOR nije primio nikakve zahtjeve od vlasti BiH i nije rasporedio dodatno osoblje.
Aktuelna bh. kriza našla se u fokusu Washingtonskih razgovora američkog državnog sekretara Antonya Blinkena i ministrice vanjskih poslova Njemačke Annalene Baerbock. Oni su u petak (15.9.) razgovarali o regionalnoj sigurnosti u Evropi, posebno o Bosni i Hercegovini (BiH) te istakli kako je potrebno „jačanje EUFOR-a i održavanje pritiska na one koji BiH izlažu riziku“. „Veoma cijenimo vođstvo Njemačke kada je u pitanju ograničavanje nekih finansijskih tokova predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku“, rekao je Blinken. Razgovaralo se i o načinima na koje Evropska unija (EU) može održati pritisak na sve aktere koji BiH izlažu velikom riziku, posebno Dodika, „koristeći sve potrebne alate i jačajući sposobnost misije stabilnosti“.
Odgovornost za najtežu političku krizu u BiH od potpisivanja Dyatonskog sporazuma mnogi analitičari i zvaničnici međunarodne zajednice pripisuju upravo predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. Podug je spisak spornih odluka koje su donijeli Dodik i entitetske institucije koje on kontroliše preko svoje stranke (SNSD – Savez nezavisnih socijaldemokrata). Pokrenuli su procese jednostranog preuzimanja nadležnosti od države BiH, zaprijetili povlačenjem srpskih kadrova iz jedinstvenih Oružanih snaga (OS) BiH i drugih državnih institucija, onemogućili provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a, blokirali međuentitetske linije i zaprijetili hapšenjem i deportacijom visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Šta (ne)može EUFOR?
Govoreći o mogućim scenarijima rješenja krize u BiH, vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović ne isključuje mogućnost djelovanja EUFOR-a, ali upozorava i na probleme. Kaže da su dugotrajne prijetnje secesijom RS-a sada u fazi „konkretizacije" na terenu – Dodikove pristalice nedavno su blokirale međuentitetske linije. Sve je proteklo bez adekvatne reakcije EUFOR-a, koji je, kako tvrdi Ahatović, prema mandatu dužan da „ukloni“ ili „onemogući“ blokade između dva bh. entiteta. On podsjeća da se upravo na EUFOR i NATO, gledalo kao na subjekte koji bi mogli doprinijeti rješenju krize, ali da je njihovo pasivno držanje „uznemirilo mnoge" u BiH.
U javnosti se, napominje sagovornik DW-a, sve više strahuje od mogućih sukoba, jer oni koji bi trebali štititi Daytonski mirovni sporazum i nagledati njegovo provođenje „ne rade svoj posao". Pozivi bošnjačkih povratnika EUFOR-u i NATO-u da ih zaštite od sve češćih fizičkih napada srpskih ekstremista u RS-u, ostali su bez odgovora, pa je najavljeno „samorganiziranje" uprkos potencijalnim sigurnosnim rizicima. DW je o tome nedavno pisao u tekstu „Napadi na povratnike u RS-u ugrožavaju sigurnost".
Šta bi donio raspad BiH?
EUFOR nije primio nikakve zahtjeve od vlasti BiH i nije rasporedio dodatno osoblje, saopćeno je povodom protesta koje su organizovale vlast u entitetu Republika Srpska na međuentitetskoj liniji.EUFOR nije primio nikakve zahtjeve od vlasti BiH i nije rasporedio dodatno osoblje, saopćeno je povodom protesta koje su organizovale vlast u entitetu Republika Srpska na međuentitetskoj liniji.
Do posljednje krize i na OHR se gledalo kao na mogući faktor stabilizacije, ali sada iz Ureda visokog predstavnika stižu upozorenja o mogućem „raspadu države“. „OHR i strane sudije moraju ostati jer postoji opasnost od raspada BiH", kaže Christian Schmidt. Ahatović upozorava da bi raspad BiH vodio sukobima, jer „svaka država brani svoju teritorijalnu cjelovitost". „Država bi morala reagirati na blokade kasarni OS BiH – što je Dodik najavljivao, i na zatvaranje međuentitetske linije – što je demonstrirano nedavnim blokadama Dodikovih pristalica, a na šta je EUFOR morao odgovoriti prema svom mandatu", kaže Ahatović.
Milorad Dodik, međutim, tvrdi da se „BiH treba raspasti kako ne bi bilo sukoba“. Mediji u BiH prenose da je predsjednik RS-a „evidentno ohrabren“ jer se osjeća kao pobjednik u odnosu prema Christianu Schmidtu kojem je zabranio dolazak u Banjaluku, odnosno u RS. „Schmidt i međunarodna zajednica su doveli do raspada BiH, samo što to Bošnjaci ne vide“, rekao je Dodik. On je poručio i da EUFOR „treba stati na entitetsku liniju“. Ne priznaje optužnicu koja je protiv njega podignuta „na osnovu izmjena Krivičnog zakona koje je donio Schmidt“, ali će se ipak odazvati pozivu Suda BiH.
Kako smijeniti Dodika?
Ako je Dodik „glavni problem" u BiH, šef OHR-a ima mandat i (bonske) ovlasti da ga smijeni, kao što je i ranije smjenjivao visoke zvaničnike, poput predsjednika RS-a Nikole Poplašena ili člana Predsjedništva BiH Antu Jelavića. Međutim, njemački politolog Bodo Weber smatra da je aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt neadekvatnim djelovanjem nakon prijetnji iz RS-a „urušio ionako nizak kredibilitet OHR-a". „Time je potvrdio svoju nespremnost da se sukobi sa onim zapadnim akterima koji već dugo ne pružaju dosljednu podršku OHR-u, prije svega mislim na institucije Evropske unije (EU), ali i jedan dio država članica", kaže Weber za DW ne želeći precizirati na koje članice misli. Zato će, pojašnjava, u BiH biti nastavljena konfrontacija etnonacionalističkih elita.
Namjerava li smijeniti Dodika – Christian Schmidt je nedavno potvrdio da su sve opcije na stolu – OHR će morati računati na konkretniju podršku međunarodne zajednice, uključujući EUFOR. „OHR može smijeniti Dodika, ali RS ne priznaje Schmidta pa bi šanse za sukob bile velike. Morala bi se tražiti asistencija EUFOR-a, ali je djelovanje EUFOR-a sada neizvjesno", kaže Nedžad Ahatović. Sagovornik DW-a napominje da komandu nad EUFOR-om uskoro preuzima mađarski oficir i da je, s obzirom na prijateljske odnose Milorada Dodika i mađarskog premijera Viktora Orbana, upitno kome će budući komandant EUFOR-a biti lojalan – civilnoj evropskoj komandi u Briselu ili premijeru Orbanu.
Koga će slušati EUFOR – Brisel ili Budimpeštu?
Uoči imenovanja mađarskog komandanta EUFOR-a, Milorad Dodik pokušava uticati na budući sastav evropskih snaga – ne želi Britance u misiji ALTHEA (misija EUFOR-a u BiH) i traži promjenu mandata kako se EUFOR ne bi odazivao, odnosno reagirao na lokalne pozive. „Veliko je pitanje kako će budući mađarski komandant EUFOR-a koristiti evropske vojne potencijale, hoće li ih u kriznoj situaciji postaviti na međuentitetsku liniju kako je to tražio Dodik i time uspostaviti 'kiprizaciju BiH'? Da li će udovoljiti Dodikovom pozivu da se iz EUFOR-a sklone Britanci i Turci jer te dvije države nisu članice EU? Uskoro ćemo vidjeti hoće li EUFOR biti u službi evropske ili Orbanove misije u BiH“, kaže Ahatović.
Nakon pokretanja sudskog procesa protiv predsjednika RS-a, analitičari tvrde da bi i adekvatan rad pravosuđa u BiH mogao biti jedan od mogućih pravaca ka rješenju krize. Poslije podizanja optužnice„zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika za BiH", Tužiteljstvo BiH traži da se Dodiku zabrani obavljanje javne funkcije. No, visoki zvaničnici u BiH i ranije su procesuirani, ali su ti procesi rijetko kada okončani okrivljujućim presudama. Pred sudovima su, podsjećamo, bili Dragan Čović, Edhem Bičakčić, Ante Jelavić...
BiH i pravosuđe na raskrsnici
Ugledni bosanskohercegovački advokat Josip Muselimović sudjelovao je u tim procesima kao branitelj osumnjičenih, no uprkos bogatom iskustvu nije mogao precizno odgovoriti na upit DW-a može li djelovanje pravosuđa u ovom slučaju uticati na rješenje krize u BiH. Kaže da, za razliku od ranijih procesa koji su vođeni u „mirnijoj atmosferi“, proces protiv Dodika ide u pravcu „nekog novog obračuna". „Puno je dilema. Donose se zakoni na način na koji se oni ne donose u normalnim zemljama. Puno je inkriminacija, a pogotovo je složeno pitanje izricanja zaštitnih mjera koje za sobom povlače prestanak obavljanja određenih javnih funkcija“, kaže Muselimović. Pravosuđu je „bačena loptica na koju se može spotaći ili na kojoj može uspostaviti normalan pravosudni poredak u BiH", upozorava sagovornik DW-a. „Ako u ovom predmetu pravosudni sistem poklekne, bit će ohrabren svako ko misli da može nekažnjeno raditi šta hoće. BiH se sa ovim procesom nalazi na raskrsnici“, kaže Muselimović.
Zvaničnici međunarodne zajednice dugo su insistirali na tome da domaći zvaničnici i građani sami rješavaju probleme u BiH. Banjalučki sociolog Vedran Francuz, međutim, tvrdi da rješenje krize „nije u rukama građana BiH". „Građanski aktivizam je uništen, a demokratija srušena i to savezništvom dijela međunarodne zajednice i političkih elita u BiH – onih koji profitiraju proizvodeći konflikte. Jedino rješenje je potpuno rušenje ovog sistema u čijoj tranziciji će učestvovati generacija oslobođena pritisaka, ucjena i straha od promjena, ali i generacija koja voli suživot i ovu zemlju bez obzira na nacije i vjeru", kaže Francuz za DW, u tekstu koje su prevele i priredile Vijesti.ba.
