Sutra u Briselu: Smrtni hropac "legitimnog predstavljanja"

Nisu samo Berlin i Hag protiv "konstitutivnosti naroda". Postoji cijeli niz država EU koje smatraju da je to prevaziđeno. Iznenadit ćete se koje su neke od njih.

Piše: Sead Numanović



Bosna i Hercegovina naći će se na dnevnom redu zasijedanja Evropskog vijeća, vrhovnog tijela Evropske unije. Samit EU počinje sutra, 24., a završit će prekosutra, 25. marta.  

O situaciji u našoj zemlji raspravljat će se na zahtjev premijera Hrvatske Andreja Plenkovića. 

Očekuje se da BiH na dnevnom redu Samita bude prekosutra.

Sutra će članovi Evropskog vijeća, kojeg čine predsjednici ili premijeri 27 država Unije imati zajednički susret s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Joeom Bidenom. 

Ukrajina će biti ključna tema sjednice Vijeća.

BiH bi se mogla debatirati ili kao posebna tačka dnevnog reda (pod oznakom "any other business" ili - "razno") ili u okviru druge tačke dnevnog reda zasijedanja Evropskog vijeća, definirane kao "sigurnost i odbrana".

U okviru ove tačke raspravljat će se i o Strateškom kompasu EU, dokumentu koji je već izazvao debate i sučeljavanja bez presedana u historiji EU. 

"Očekuje se da Evropsko vijeće podrži Strateški kompas, inicijativu koja za cilj ima jačanje politike sigurnosti i odbrane Unije, uključujući i pitanja upravljanja krizama, odbrambene sposobnosti, otpornosti i partnerstva", stoji u najavi ove račke dnevnog reda. 

Na insistiranje Hrvatske, u obimni dokument Strateškog kompasa ubačena je i rečenica koja se odnosi na Bosnu i Hercegovinu. 

Za cijeli niz država EU sporno je pominjanje "konstitutivnih naroda", a što je odrednica koja se našla u završnom dokumentu. 

Holandija je prva i najodlučnije istupila protiv te kvalifikacije ocjenjujući je diskriminatorskom.

U posebnoj izjavi za javnost oni su istakli da im je za žaljenje da je ova odrednica ubačena, amandmanima (Hrvatske op.a.), te ističu da nema mjesta novim diskriminatornim odredbama, već se sve mora podrediti provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u Strazburu. 

Ubrzo, taj su stav podržali i iz zvaničnog Berlina. 

Manuel Sarrazin, specijalni izaslanik Njemačke za zapadni Balkan to je i sasvim direktno napisao na svom Twitter nalogu. 

I on je, u ime vlade u Berlinu, ponovio stav zvaničnog Haga da nema mjesta za (nove) diskriminacije u BiH. 

"Nije ovo ništa novo. 

Hrvatska godinama insistira na tom "legitimnom predstavljanju". Sada im je pošlo za rukom da se ono, prikriveno, nađe u nekom evropskom dokumentu.

Ali, sad počinje "bitka". 

Jer, nije samo Holandija protiv. 

I nije Njemačka njihov jedini saveznik. 

Uz Holandiju je Belgija. I oni su kategorički protiv konstitutivnosti i smatraju da je taj dejtonski koncept prevaziđen i da Bosna i Hercegovina treba biti kao i svaka druga evropska - dakle građanska - država.

Brisel smatra da je "konstitutivnost naroda" zaostavština Dejtona. Ako BiH hoće u EU, onda se ona od Dejtona treba odista kretati prema Briselu i u ovom segmentu i to je politička pozicija koja je davno i jednoglasno definirana u evropskim institucijama.  

Možda će vas iznenaditi, ali u tom bloku država je i Italija. 

Zvanični Rim je stava da se ne treba dodatno komplicirati put zapadnobalkanskih država prema EU, te da BiH ne zaslužuje, nakon svega što je prošla, posebno 90-ih godina prošlog vijeka, nove blokade. 

Na Evropskom vijeću ćemo vidjeti odnose snaga", prenose nam diplimatski izvori u Briselu. 

Jedan od njih navodi da su današnje objave zvaničnog Haga i Berlina uvod u raspravu na Evropskom vijeću. 

"Hrvatskoj je dopušteno da se u Strateški kompas ugradi "konstitutivnost naroda". 

Sada je krenuo kontranapad", kaže on.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.